Master istoričar Aleksandar M. Gajić poslao je otvoreno pismo predsedniku Nove srpske demokratije Andriji Mandiću.
Njegovo pismo prenosimo u celosti:
"Gospodine Mandiću,
Iz poštovanja prema istoriji, tradiciji, veri… iz obaveze prema precima i potomcima… iz neophodnosti prema svim tekovinama našeg naroda, obraćam Vam se da bih Vas podsetio na odgovornosti i požrtvovanosti koju svaki pojedinac našeg naroda treba da ima na umu, a naročito Vi nakon jučerašnjeg dana. Postoje trenuci u istoriji svakog naroda kada se ne meri samo politička veština i kada se ne vrednuje moć, kao ni broj mandata, funkcija ili koalicija. U trenucima kada se sve lomi ključnu ulogu igra karakter, kao i spremnost da se ostane uspravan onda kada je najteže. Takvi momenti određuju kako će se neko pamtiti… Da li kao čuvar zaveta ili kao neko ko je taj isti zavet prodao?
Srpski narod u Crnoj Gori vekovima nije opstajao zahvaljujući političkim kalkulacijama. Opstajao je zahvaljujući ljudima koji su bili spremni da izgube sve osim obraza. Zahvaljujući onima koji su čuvali veru kada je bilo opasno ispovedati je, koji su čuvali ime kada je bilo zabranjeno izgovarati ga i koji su čuvali slobodu kada je izgledalo da je izgubljena. Istorija našeg naroda prepuna je takvih primera. Od kosovskog zaveta preko Cera i Kolubare sve do Mojkovca, od tamnica do progona, od stradanja do vaskrsenja. Uvek su postojale dve vrste ljudi. Oni koji su bili spremni da plate cenu za istinu i oni koji su bili spremni da žrtvuju istinu zarad trenutne koristi. Neko je jednom pitao ”Sa čim ćemo pred Miloša?”. Nažalost, ni on nije bio vredan te rečenice, ali je ona o(p)stala kroz najteža vremena svim nadolazećim generacijama da odzvanja kao amanet, ali i kao opomena onima koji samo i pomisle da cara izdaju. Jasno je da je danas poželjno biti Vuk, prodati veru za večeru i krenuti zvezdanom stazom posutom mnogim ružama. samo na tom putu ne treba zaboraviti da kada latice otpadnu, iza ruža ostaje samo trnje, koje za sobom ostavlja ništa drugo osim krvavih tragova…
Da budemo jasni, mi ovde ne govorimo o nasleđu i imovini porodice Petrović, kao ni o pravu jedne (upitno) suverene države da donosi svoje zakone. Svaka država, pa čak i Crna Gora, ima pravo da rešava pitanja istorijskog nasleđa, restitucije i položaja nekadašnjih dinastija, pa čak i da falsifikuje sopstvenu istoriju. Ali, kao što smo naveli, nije to pitanje. Pitanje je kako je moguće da predstavnici srpskog naroda podrže akt u kojem se nalazi tvrdnja da je Srbija 1918. godine izvršila nasilnu aneksiju Crne Gore. Ako je Srbija bila okupator, šta su onda bili kralj Nikola, vojvoda Božo Petrović, Marko Daković, Gavrilo Dožić i hiljade drugih koji su se zalagali za ujedinjenje? Ako je Srbija bila agresor, šta su onda bili oni Crnogorci koji su u Srbiji gledali svoju državu, svoju braću i svoj nacionalni oslonac? Takvom formulacijom ne udara se samo na puku istoriju Srbije, napisanu nekoliko stotina hiljada stranica. Udara se na identitet ogromnog broja predaka današnjih građana Crne Gore. Udara se na sećanje na generacije koje su verovale da je ujedinjenje ostvarenje jednog nacionalnog sna, a ne čin okupacije.
Narod od svojih predstavnika očekuje da budu poslednja linija odbrane njegovog dostojanstva. Očekuje da budu bedem kada dođu pokušaji prekrajanja istorije i da budu glas onih koji više ne mogu da govore. Zato je teško razumeti kako je baš Vaš glas mogao biti deo većine koja je omogućila da se u pravni sistem Crne Gore unese kvalifikacija koja Srbiju predstavlja kao okupatora. U srpskoj istoriji ostali su upamćeni mnogi ljudi. Neki po junaštvu, neki po mudrosti, neki po žrtvi. Ali istorija je jednako zapamtila i one koji su u ključnim trenucima napuštali svoj narod verujući da će im vreme oprostiti, a znate veoma dobro i njihova imena, a znate još bolje da im ni vreme ni istorija nisu oprostili. Zaboravljeni su mnogi moćnici, a ostala su samo imena onih koji su branili ono što se nije smelo braniti i govorili ono što se nije smelo govoriti.
Njegoš je zapisao da „čast i bruka žive dovijeka“. Upravo zato su političke odluke u trenutku njihovog donošenja postajale istorijske, drugim rečima, one su postajale deo istorijskog suda pred kojim nema proceduralnih trikova, partijskih saopštenja ni koalicionih opravdanja. Danas Vas zato ne pitamo zašto ste podržali porodicu Petrović. To je legitimno istorijsko, političko, ali i moralno pitanje o kojem se može raspravljati. Pitam Vas zašto ste podržali formulaciju koja Srbiju proglašava aneksionom silom? Pitam Vas kako ćete sutra pred one ljude koji su nosili trobojke, branili svetinje i verovali da se borite za očuvanje srpskog identiteta? Pitam Vas kako ćete objasniti da ste podigli ruku za zakon koji jedan od ključnih događaja zajedničke srpske istorije predstavlja kao čin nasilja? Da li ste svesni da se odluke u životu ne donose zbog današnjeg dana? Da li ste svesni kako će ovo pamtiti buduće generacije? Apis je rekao da istorija poznaje samo istinu, čast i odgovornost. Na samom kraju ne zaboravite da su večnost i vernost dve neodvojive reči… duša i telo jednog bića… i zato nije uzalud u srcu svakog Srbina ona rečenica: ”SRBIJA JE VEČNA DOK SU JOJ DECA VERNA”!!!
Naposletku, jednom će svako od nas morati da stane pred grobove svojih predaka i da se zapita da li je bio dostojan njihovog imena, njihove žrtve i zaveta koji su nam ostavili."
Skupština Crne Gore usvojila je u ponedeljak izmene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, pri čemu je u zakonskom tekstu ostala formulacija koja pripajanje Crne Gore Srbiji 1918. godine opisuje kao "aneksiju" Crne Gore od strane Srbije.
Milojko Spajić, raspop Miraš Dedeić, Milo Đukanović, Andrija Mandić, Ranko Krivokapić, Gojko Perović uz blagoslov Mitropolije crnogorsko-primorske okupili su se večeras da proslave nezavisnost Crne Gore.
Gotovo svi oni koji su u Crnoj Gori došli na vlast zahvaljujući borbi protiv Mila Ðukanovića i pomoću glasova srpskog naroda zajedno su juče sa njim slavili otcepljenje te zemlje od zajednice sa Srbijom, što je bio samo jedan od uslova za dalji udar na teritoriju naše zemlje i otimanje Kosova i Metohije (KiM).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Skupština Crne Gore usvojila je u ponedeljak izmene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, pri čemu je u zakonskom tekstu ostala formulacija koja pripajanje Crne Gore Srbiji 1918. godine opisuje kao "aneksiju" Crne Gore od strane Srbije.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Vladajuća većina donela je odluku da za šefa poslaničke grupe "Studentska lista" izabere Jova Bakića, koji je prethodne dve godine pretio političkim neistomišljenicima jurenjem po ulicama, "dinstanjem" i "prženjem", i vređao Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha Porfirija i pravoslavne vernike!
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je podmetanje požara u poznatom restoranu "Piccante" na Bulevaru patrijarha Pavla i uhapsila dvojicu Beograđana, A. I. (20) i Š. B. (23), koji se sumnjiče da su učestvovali u ovom napadu.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Krimski most, ključna veza između Rusije i poluostrva Krim, pretrpeo je velika oštećenja tokom ukrajinskih napada, a najnoviji snimci izbliza otkrivaju razmere nastale štete.
Predsednik američke Komisije za likovne umetnosti i saveznik Donalda Trampa, Rodni Mims Kuk Mlađi, našao se na udaru kritika nakon što je u Atlanti istakao ogromnu rusku zastavu u čast nedavno preminulog ruskog ambasadora u SAD Aleksandra Darčijeva.
Predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, i kineski lider Si Đinping sastali su se danas na svečanom prijemu za učesnike samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u kineskom gradu Šendženu.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Nije bez razloga rečeno da je pas čovekov najbolji prijatelj. Ipak, neke rase idu korak dalje, neprestano obasipajući svoje vlasnike bezuslovnom ljubavlju.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je uspela da izazove brojne reakcije, ovog puta svojim neobičnim modnim izdanjem i izjavama koje su privukle pažnju na društvenim mrežama.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.