Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da će rešenje kosovskog pitanja biti bolni kompromis i istakao da bi taj proces trebalo držati van dnevne politike.
Lajčak je to rekao na specijalnom on lajn panelu "Beograd-Priština, nema rešenja bez poverenja", u okviru Beogradskog bezbednosnog foruma, na kojem učestvuju i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti, kojima je zahvalio na posvećenosti dijalogu i tome što nekada primaju i teške kritike kod kuće.
Lajčak ističe da su svejedno "na pravoj strani istorije" i da će istorija to prepoznati.
On je istakao da je dijalog Beograda i Prištine proces koji će doneti održivi mir, prosperitet i bolji život za ljude, bolje šanse za biznis, kao i evropsku budućnost za region.
"Nadam se da ćemo uspeti jer je to u interesu svih građana Srbije, Kosova, Balkana, kao i EU i SAD", rekao je Lajčak.
On je naveo da rešenje zahteva kompromis i da ne može biti pobeda za jednu, a gubitak za drugu stranu, kao i da mora biti izvan dnevne politike.
"Ovo je ekstremno važan, izazovan i težak proces i važno je da smo svi toga svesni. Ovo je proces koji traži kompromis, to ne može biti pobeda za jednu stranu i poraz za drugu i ne bi trebalo da bude instrumentalizovan za dnevnu politiku", rekao je Lajčak.
Istakao je da za dijalog potrebna pomoć međunarodne zajednice, EU i SAD i snažna posvećenost partnera na obe strane.
"Vidim ovu povećenost sa strane Aleksandra Vucičha i Avdulaha Hotija, ali nisu svi na njihovoj strani srećni zbog toga", rekao je Lajčak.
Foto: printscreen
Briselski zvaničnik takođe je rekao da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine važan element u rešavanju izazova u regionu i da je suština da se postignu tri cilja - normalizovanje odnosa, postizanje rešenja na evropskim vrednostima i normama kako bi se region približio evropskoj budućnosti, kao i da ceo proces doprinese regionalnoj stabilnosti.
"To nije lak proces, rešenje će biti bolni kompromis, ali će biti vredno toga", rekao je Lajčak Bez mira, kako je istakao, ne može biti rešenja za mnoge regionalne probleme, ni održivog mira bez partnerstva i poverenja, što se odnosi na sve sfere života, od ekonomije do napretka.
Pitanje je, kaže, kako može da se postigne mir i izgradi poverenje.
Jedan od načina je pomirenje, kaže Lajčak i navodi da ceo region mora da se suoči sa bolnom istorijom iz koje mora i da se nauči.
Treba, kako je rekao, svaka strana da otkrije istinu i da snosi posledice, bez ozbira na to koliko će biti bolne.
"Ali to moraju da urade eksperti, istoričari i pravosuđe...Ostavite istoriju istoričarima, a procese pravosuđu. To nije posao za političare, oni moraju da se fokusiraju na današnje probleme, a ne da kapitalizuju od prošlosti", rekao je Lajčak.
Druga stvar je evropska budućnost, rekao je Lajčak i naveo da zemlje Zapadnog Balkana imaju i zajedničku buducnost, a to je evropska budućnost.
Lajčak je rekao da svaki lider na Balkanu, kada se suočava sa nekim problemom, mora da razmisli da li mu korak koji će preduzeti vodi bliže članstvu u EU ili ne.
"Iskreno, ne mislim da se lideri pitaju to dovoljno često, jer da to čine, region bi više napredovao na evropskom putu", rekao je Lajčak.
Naveo je da je evropska perspektiva često "zamućena" i da su i zemlje EU oprezne kad je reč o proširenju, ali da se mora doći do toga da zemlje EU budu ubeđene da je proširenje dobro, a da zemlje kandidati shvate da je evropska perspektiva realna budućnost, a ne daleki san.
"Moj odgovor je težak rad", rekao je Lajčak.
Upitan šta će EU učiniti kako bi postala još jači partner na Balkanu, budući da postoje šumovi da je EU izgubila svoju atraktivnost u regionu, Lajčak je rekao da je činjenica da se EU suočava sa mnogim izazovima, ali da to uspešno čini.
Kako je naveo, usvojen je sedmogodišnji budžet, ekonomski plan oporavka, EU je pomogla državama članicama u borbi protiv kovida, kao i partnerima na Zapadnom Balkanu.
Podsetio je da je EU odvojila veliku sumu novca za partnere na Zapadnom Balkanu za oporavak ekonomije u kovid krizi i da je demonstrirala da je tu za partnere na Zapadnom Balkanu kao niko drugi.
"Čuo sam od mnogih lidera u regionu da ne bi mogli da se izbore sa covidom bez pomoći EU", rekao je Lajčak.
On kaže da bi EU mogla da bude brža u donošenju nekih političkih odluka, ali da je EU postojana, da poštuje svoje obaveze i da nema sumnje da će obećano i omogućiti, ali da i njeni partneri moraju da pokažu da su im integracije prioritet broj jedan.
"To je proces koji traje, bilo bi dobro da je brži, ali nisu nam potrebne nikakve nove ideje, treba da budemo pošteni i da implementiramo ideje koje su već na stolu", rekao je Lajčak.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak razgovarao je u Italiji sa ministrom spoljnih poslova te zemlje Luiđijem Di Majom o procesu dijaloga dve strane
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak razgovarao je u Italiji sa ministrom spoljnih poslova te zemlje Luiđijem Di Majom o procesu dijaloga dve strane
Pred Ukrajinom je „crna, mračna, hladna i katastrofalna“ zima, a nastavak ruskih udara mogao bi da uništi čak 60 odsto ukrajinske ekonomije, tvrdi penzionisani obaveštajni oficir američkog Korpusa marinaca Skot Riter.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Bivši učesnik popularnog sportskog rijalitija Exatlon, Aleksa Erski, iznenadio je javnost najnovijom objavom na svom Instagram profilu, gde je obelodanio da započinje "novo poglavlje u svom životu".
Učesnik prve sezone "Exatlona", Jovan Ikić, sa voditeljkom Informer televizije Jelenom Dimitrijević, potpuno otvoreno je govorio o svom privatnom životu, takmičenju i planovima za budućnost.
Voditeljka Jelena Dimitrijević uključila se u "Kolegijum" i sa pobednicom Exatlona Nevenom Petrović najavila početak druge sezone sportskog rijalitija.
Nakon pet operacija i borbe sa karcinomom, izveštavanje o Pojasu Presvete Bogorodice i susret sa monahom sa Svete Gore doneli su čudo koje je promenilo život novinarke Marije Vukićević.
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA) pokrenula je istragu o 997.743 GM pikapa i SUV vozila zbog prijava o otkazivanju motora i posle ranijeg opoziva.
Dok planetu i dalje potresa suđenje bivšoj medicinskoj sestri Lindzi Klensi (33) u Masačusetsu, optuženoj da je trakom za vežbanje udavila sopstveno troje dece, a potom ostala trajno paralizovana skočivši kroz prozor, javnost širom sveta iznova postavlja pitanje: gde prestaje svesna namera, a gde počinje mrak teške postporođajne psihoze?
Policijski službenik Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona suspendovan je ove sedmice nakon što je preliminarni test pokazao prisutnost kokaina u njegovom organizmu.
Američki predsednik Donald Tramp žestoko je kritikovao novinara Takera Karlsona nakon njegovog susreta sa bivšim kongresmenom Tomasom Masijem i Mardžori Tejlor Grin.
Rusija je tokom noći izvela novi raketni napad na Kijev, pri čemu su se širom ukrajinske prestonice čule snažne eksplozije, dok su lokalne vlasti prijavile požare na više lokacija u gradu.
Rusija je počela da snabdeva Iran municijom, eksplozivom i komponentama za bespilotne letelice kako bi Teheran obnovio arsenal potrošen i uništen u ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom
Pred Ukrajinom je „crna, mračna, hladna i katastrofalna“ zima, a nastavak ruskih udara mogao bi da uništi čak 60 odsto ukrajinske ekonomije, tvrdi penzionisani obaveštajni oficir američkog Korpusa marinaca Skot Riter.
Pored bogatog takmičarskog i pratećeg programa za odrasle, ovogodišnji Međunarodni filmski festival Niš pripremio je i poseban, sadržajan program namenjen najmlađoj publici.
Britanska kraljevska porodica trenutno boravi u zamku Balmoral u Škotskoj, ali je tradicionalni letnji odmor zasenila vest o povratku princa Harija i Megan Markl u Veliku Britaniju.
Suprotno mišljenju da su radnici u nuklearnim elektranama ili rendgenološkim odeljenjima najviše izloženi zračenju, nova studija ukazuje na jedno prilično neočekivano zanimanje. Najveći udeo smrtnih slučajeva od karcinoma povezanih sa zračenjem zabeležen je upravo kod ljudi koji najviše vremena provode u vazduhu - kabinskog osoblja.
Analitičarka snova Laura Loewenberg objašnjava da snove ne treba shvatati doslovno, već kao simboličan način na koji naša podsvest obrađuje emocije i iskustva. Intimni odnosi u snovima, prema njenom tumačenju, često predstavljaju psihološko „spajanje“, odnosno preuzimanje neke osobine, emocije ili energije druge osobe
Pevačica Slađa Delibašić stavila je tačku na zajedničke nastupe sa Đoletom Đoganijem i poručila da ih javnost više nikada neće videti zajedno na sceni.
Stanija Dobrojević, bivša učesnica "Elite 9", ponovo je privukla pažnju javnosti, a ovog puta povod su izazovne fotografije koje je objavila na svom Instagram profilu.
Pevačica Ruslana podelila je snažne utiske nakon koncerta koji je održala na Ušću, gde je pred beogradskom publikom priredila pravi muzičko-scenski spektakl.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.