Predlog estonske opozicije o raspisivanju referenduma o ulasku te zemlje u sastav Rusije treba posmatrati kao deo unutrašnje političke igre. Ruski analitičari smatraju da Moskva ne treba da naseda i reaguje na tu farsu, jer bi to moglo da joj našteti
Kako objašnjavaju, ako Rusija to podrži - optužiće je da želi da okupira tu zemlju, a ako se na to nasmeje - drugi će reći da ne podržava „svoje" na postsovjetskom prostoru.
Čitava ujdurma je nastala nakon što su poslanici opozicione Estonske reformske partije predložili da se održi referendum o pristupanju Estonije Rusiji. Na ovaj način su oni zapravo pokušali da spreče održavanje referenduma, koji bi mogao da dovede do uključivanja nove odredbe u Ustav zemlje koja zabranjuje istopolne brakove i ograničava prava LGBT populacije. Jedan od pokretača inicijative, poslanik Urmas Kruze je kasnije objavio da povlači tu inicijativu i objasnio da je ovaj predlog dao samo kako bi skrenuo pažnju na apsurdnost referenduma o braku. Estonske vlasti su kritikovale opoziciju zbog takvog predloga, a čak su diskusije o prisajedinjenju te zemlje Rusiji nazvali „državnom izdajom".
U decembru je estonski parlament u prvom čitanju usvojio nacrt zakona o održavanju referenduma, u kojem će građani te zemlje morati da odgovore na pitanje da li je brak isključivo savez muškarca i žene. Članovi vladajuće koalicije smatraju da je to neophodno radi zaštite tradicionalnih vrednosti.
Da bi sprečili usvajanje nacrta zakona o braku u drugom čitanju, planiranom za 13. januar, opozicionari su predložili oko 9.400 amandmana, od kojih značajan deo nije povezan sa temom referenduma. Na taj način predstavnici opozicije žele da blokiraju rad zakonodavnog tela i stopiraju odluku o referendumu.
Estonija je 2016. postala prva bivša sovjetska država koja je priznala istopolne zajednice. U decembru te godine sud je priznao istopolni brak sklopljen u Švedskoj, koji je sledećeg meseca upisan u matične knjige Estonije.
Aleksandar Nosovič, ruski politikolog i stručnjak za Baltičke zemlje i Poljsku, ističe da Rusija ne bi trebalo da reaguje na ovu predstavu, jer oni ime Rusije samo koriste u svojim igrama i unutrašnjim prepirkama.
- Ne, ne treba. Radi se o tome da je osobenost baltičkih zemalja, i ne samo baltičkih već skoro svih bivših sovjetskih republika, ta što oni uključuju Rusiju u svoja unutrašnja politička pitanja i previranja. Oni su tokom 30 godina svoje državnosti razvili uslovni refleks da se u bilo kakvim unutrašnjim političkim sukobima koristi ruska karta, pa se protivnici ili proglašavaju agentima Kremlja, ili se sve što je po njih neugodno naziva delom plana Moskve. To jest, u svakoj situaciji, pre ili kasnije, baltički i postsovjetski političari počinju da pominju Rusiju i da sve probleme povezuju sa njom. Ovo je još tipičnije za Baltik nego za druge regije bivšeg Sovjetskog Saveza, što je paradoksalno, jer su baltičke zemlje ponosne na činjenicu da su jedine republike bivšeg SSSR-a koje su postale punopravni deo Evrope, odnosno pridružile su se Evropskoj uniji - kaže Nosovič.
Procvat rusofobije
Rusi čine oko 28 odsto stanovništva Estonije i, hipotetički posmatrano, ako bi referendum o prisajedinjenju Estonije Rusiji bio održan, na to glasanje bi izašla cela ruska manjina u toj zemlji ako bi na to imala prava, kaže Nosevič.
- Ako bi svi mogli da učestvuju na ovom referendumu, onda bi svih 28 odsto glasova bilo za pridruživanje Rusiji, jer se Rusi na Baltiku prema Rusiji odnose čak i bolje od Rusa u samoj Rusiji... To su veći i vatreniji simpatizeri ruske Vlade i Putina nego u samoj Rusiji. Oni su mnogo radikalniji. Međutim, ne bi svi Rusi u Estoniji mogli da učestvuju na referendumu, jer u baltičkim zemljama postoji tako sramna pojava kao što je 'institucija ne-građana'. Posle obnavljanja nezavisnosti 1991. godine, gotovo svi Rusi, i ne samo Rusi, već i ruskojezični, ruskogovoreći ljudi u Letoniji i Estoniji lišeni su državljanstva i osnovnih prava. Konkretno, zabranjeno im je učešće na izborima i referendumima. Tokom proteklih 30 godina procenat onih koji nisu državljani se znatno smanjio, ali u Estoniji i dalje oko šest-sedam odsto stanovništva nema pravo učešća na izborima i referendumima, a gotovo svi su Rusi. Uzimajući to u obzir, procenat onih koji bi u Estoniji glasali za pridruživanje Rusiji bio bi znatno manji - kaže Nosovič.
Foto: Tanjug/AP
Nosovič napominje da već decenijama u Estoniji i drugim baltičkim državama vlada rusofobija.
- Prvo, oni ne vole Rusiju ne poslednjih 30 godina, nego sto godina, ako ne i više. Baltičke države smatraju da bi Rusija, kao pravni naslednik Sovjetskog Saveza, trebalo da im plati za sovjetski period, koji oni vide kao sovjetsku okupaciju. Prema njihovom mišljenju, Sovjetski Savez je Litvaniji, Letoniji i Estoniji ukrao 20. vek, oteo ih od Evrope kojoj istorijski pripadaju i lišio ih tog divnog života kakav bi imali da 1940. godine nisu ušli u sastav SSSR-a i da su ostali kao nezavisne evropske države. Ovo je temeljna potporna konstrukcija istorijskog mita o tome da bi životni standard u ovim zemljama danas bio kao u Danskoj, Švedskoj i Finskoj da nije bilo sovjetskog režima, ni sovjetskog perioda. Odnosno, oni veruju da bi postali bogata, prosperitetna zemlja u Evropi. Međutim, sve nauke opovrgavaju ovaj mit - i istorija, i ekonomija, i sociologija. Bez obzira kako pristupamo ovom pitanju, ispostavlja se da taj mit ničim nije opravdan - ističe Nosovič.
Sa NATO-om šuruju, Rusiju za sve optužuju
Ekspert napominje da baltičke zemlje već tri decenije žive bez sovjetske vlasti i da se tokom tog perioda njihovo zaostajanje za razvijenom Evropom, zapadne i severne, ne samo da se nije smanjivalo, nego se čak i povećavalo u poređenju sa Sovjetskim Savezom, u svakom slučaju - u socijalnoj sferi.
- Naravno, baltički političari, koji su karijeru izgradili na rusofobiji, nisu u stanju da to prepoznaju, pa samim tim i stepen rusofobije na Baltiku stiče takve iracionalne note - note histerije, koje su stvorene da u korenu saseku mogućnost bilo kakve konstruktivne, racionalne diskusije po pitanju prošlog i sadašnjeg života ovih država... U baltičkim zemljama, pre svega, u Letoniji i Litvaniji, postoji zakon koji zabranjuje negiranje sovjetske okupacije i negativne uloge Sovjetskog Saveza na razvoj tih zemalja. Za izjavu da su Letonci i Litvanci u Sovjetskom Savezu živeli dobro i bolje nego sada može se otići u zatvor. Tj. cela državna mašinerija Litvanije, Letonije i Estonije izgrađena je na mitu da su Sovjetski Savez i Rusija, kao pravna naslednica, krivi za sve nevolje ovih država - objašnjava Nosovič.
Politikolog napominje da uprkos svemu postoji šansa da se odnosi za nekoliko decenija poprave i da bi Rusija i Estonija, kao i druge baltičke zemlje, mogle da uspostave saradnju po uzoru na onu kakva već postoji između Rusije i Finske.
Foto: AP/Reuters
- Finci takođe preterano ne vole Rusiju, tamo rusofobija cveta na svakodnevnom nivou, ali, ipak, oni su vrlo pragmatični ljudi i shvataju da je Rusija veoma važan, neophodan i ekonomski isplativ sused. Stoga Rusija i Finska imaju vrlo dobre dobrosusedske odnose koji su korisni za obe strane... - objašnjava ekspert.
Začuđujuće je to, dodaje Nosovič, što Baltičke zemlje nisu kopirale finski model susedstva sa Rusijom.
- Činjenica je da sada baltičke zemlje zarađuju na svojoj antiruskoj politici, to je njihova niša u međunarodnoj areni i u tome vide svoju korist... Ponosni su na činjenicu da su deo sanitarnog kordona, tampon-zona između Rusije i Evrope, da stoje na straži ruskih granica, i ne samo da štiti, već i drže Evropu na oprezu, upozoravaju na navodnu rusku pretnju. Zbog obavljanja ovih funkcija, baltički političari računaju na nekakvu posebnu pažnju, poseban odnos, na karijerni rast u zapadnim institucijama, na finansiranje svojih zemalja i slično. I delimično u tome uspevaju. Sada je to manje nego ranije, ali do sada je NATO, predvođen SAD, bio zainteresovan da Baltičke zemlje ispunjavaju tu političku funkciju odvraćanja Rusije. Ako se geopolitička situacija promeni i ako baltička rusofobija prestane da trguje sa Zapadom, proces promene paradigme odnosa sa Rusijom postaće mnogo verovatniji nego sada. Ali sada to još nije primećeno - zaključio je Nosovič.
Ruski teški jurišni dron S-70 "Ohotnik" bombardovao je kopneni cilj na poligonu Ašuluk u okviru letačkih ispitivanja, rekao je za RIA Novosti izvor u vojno-industrijskom kompleksu
Ruski teški jurišni dron S-70 "Ohotnik" bombardovao je kopneni cilj na poligonu Ašuluk u okviru letačkih ispitivanja, rekao je za RIA Novosti izvor u vojno-industrijskom kompleksu
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Policija u Mostaru u subotu je uhapsila muškarca sa inicijalima B.Č. (1981), kod koga su pronađene kese sa nepoznatom belom supstancom, a prilikom pretresa kuće koju koristi pronađene su i dve puške, pištolj, municija i biljne supstance.
Tokom jutarnjih sati u Ključkoj ulici u Čačku došlo je do izbijanja požara, kada je vatrena stihija zahvatila porodičnu kuću. Na lice mesta odmah su došle vatrogasno-spasilačke ekipe.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić, u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obaveštajne poslove i u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, podneli su, po nalogu državnog tužioca, krivičnu prijavu protiv J. P. iz Nikšića, zbog sumnje da je počinila krivično delo prevara.
Uloga prirodnog gasa kao oslonca globalne energetike u međunarodnoj trgovini samo će jačati, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na Forumu država-izvoznika gasa u Moskvi.
Građani Izraela izlaze danas na parlamentarne izbore, prve od napada palestinskog militantnog pokreta Hamasa 7. oktobra 2023. godine, na kojima će se odlučivati o političkoj budućnosti premijera Benjamina Netanjahua, dok ankete ukazuju na neizvesnu borbu između njegovog bloka i opozicije, prenose danas svetski mediji.
Tokom arheoloških iskopavanja u Turskoj pronađeni su otisci psećih šapa stari oko 4.000 godina, izjavio je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa predsednikom Finske Aleksandrom Stubom i premijerom Norveške Jonasom Garom Storeom o naporima za okončanje rata u Ukrajini.
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Lav važi za najvećeg zavodnika Zodijaka, njegov šarm, samopouzdanje i harizma osvajaju na prvi pogled, a kada mu se neko dopadne, zna kako da privuče pažnju.
Medicinska sestra Džuli Mekfeden, čija je specijalnost palijativna nega prisustvovala je smrti stotina ljudi, a jedan od obrazaca koji redovno primećuje jeste fenomen koji naziva "vizijama pred odlazak".
Da li je maštanje o drugoj osobi tokom intimnih trenutaka sa partnerom samo bezazlena fantazija ili znak da u vezi nešto nedostaje? Odgovor nije uvek jednostavan, a granica između misli i neverstva zavisi od vas.
Komentari