Direktor uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon izjavio je da Priština revizijom istorije, bez ikakvih dokaza, pokušava da izbriše Srbe i njihovu kulturnu baštinu sa KiM.
- To jeste revizionizam, kad bez dokaza, bez istorijskih činjenica koje se baziraju na materijalnim dokazima i na istraživanjima, Albanci tvrde da ono što je srpsko i pravoslavno, da je zapravo albansko, ponekad i katoličko. To je slučaj sa crkvom posvećenoj Bogorodici kod Peći. Čim postoji temelj ispod jedne crkve, a uvek postoji temelj, u ovom slučaju - tu je temelj jedne vizantijske crkve, oni kažu: „Pa ta vizantijska crkva je Ilirska, a mi Albanci smo Iliri", iako nema dokaza ni za to. Pa dodaju da je sve to njihovo, što je izgrađeno iznad te vizantijske crkve - rekao je Gujon.
On je naglasio da Albanci istu matricu koriste i za druge srpske crkve i manastire.
- Govore da su Visoki Dečani zapravo deo kosovskog, albanskog kulturnog nasleđa. Isto to kažu za Bogorodicu Ljevišku, za Gračanicu i to je nešto veoma opasno. To ne govore samo pojedini ekstremisti, nego njihovi ozbiljni mediji i njihovi političari. To uvode u školski sistem, deca veruju u te laži - naglasio je Gujon.
On je dao primer najpoznatije bazilike u Parizu, Sakre ker na Monmartru koja je izgrađena 1870. godine.
- Ispod te crkve se nalazi temelj rimskog hrama posvećenog Bogu Merkuru. Pa je li može neko da zamisli da dođe neki Italijan iz Rima i kaže: „Pa ovo nije francusko kulturno blago, nego je to italijansko kulturno blago". Da „Korijere de la sera" ili „Republika" pišu o tome tekstove. Da političari iz Italije kažu: „Pa vi ste uzurpirali ono što je naše jer su Sakr Ker i Monmartr deo Italije, to je italijansko kulturno blago. Niko ne može to da zamisli. Nijedan istoričar nikad neće to tvrditi. Ali, ipak, to je ono što rade Albanci na Kosovu i Metohiji, s tim što znamo da su Italijani naslednici Rimljana, a Albanci nisu naslednici Vizantinaca, a još manje znamo da li su baš naslednici Ilira. Svakako, jedino kulturno blago koje postoji na KiM, to je srpsko kulturno blago, imamo takođe, vizantijsko kulturno blago i tursko kulturno blago. To je ono što zna ceo svet, istoričari i svi koji su se bavili tim pitanjima - naglasio je Gujon.
On je poručio da je "istorijski revizionizam pokušaj Albanaca da bez dokaza nametnu novu ideologiju i nove principe koji se nažalost šire u društvu, među decom, što dovodi u pitanje suživot svih dole na KiM i to za buduće generacije".
- Od tih istorijskih laži, teško možete da pobegnete ako se one utemelje u narodu kao što se sad pokušava. Videli smo 1999. godine i 2004. pokušaj rušenja i brisanja na fizičkom nivou svih srpskih tragova na KiM. Pošto u tome nisu uspeli, sada revizijom istorije pokušavaju da izbrišu opet Srbe, srpsku kulturnu baštinu, Srpsku pravoslavnu crkvu sa Kosova i Metohije. To jeste opasno - rekao je Gujon.
Kako ističe, time možemo da se suprotstavimo samo istinom.
- Možemo da se suprotstavimo promocijom knjiga, javnom diplomatijom, tako što ćemo organizovati događaje i predstavljati istinu na tu temu. Evo, preko moje humanitarne organizacije "Solidarnost za Kosovo" jedna od tema sledećeg izdanja našeg časopisa koji izdajemo svaka tri meseca biće baš kulturno nasleđe srpskog naroda na KiM. Tako što će Republika Srbija nastaviti da se na međunarodnom nivou bavi tim pitanjem. Jer to shvatamo izuzetno ozbiljno. Tako što ćemo nastaviti u saradnji sa SPC da insistiramo na tim temama koje su od suštinske važnosti za budućnost Srba na KiM - naveo je sagovornik za medije.
Gujon zaključuje da je to pitanje za sve Srbe gde god da žive i rekao bih takođe pitanje za celu Evropu, zato što srpska kulturna baština na Kosovu deo je evropske civilizacije i svetske kulturne baštine.
- Čak je i Unesko to prepoznao pošto je stavio pod zaštitu Uneska četiri crkve i manastira, a sve su one deo srpskog kulturnog nasleđana KiM, a znaju da je u opasnosti zati što se nalazi na listi kulturnog svetskog nasleđa. Svi znaju, treba sad da aktiviramo, da nastavimo, da ne odustajemo jer jedino kad smo proaktivni, onda možemo da utičemo na stvarnost - naveo je Gujon.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o majci Marici Mihajlović kojoj je dete umrlo na porođaju u bolnici u Sremskoj Mitrovici i najavio da će majku primiti sutra u Predsedništvo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi radove na obnovi kreativno – inovativnog multifunkcionalnog centra Ložionica, a tom prilikom govorio je o rastu prosečne plate.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom obilaska radova na obnovi kreativno - inovativnog multifunkcionalnog centra Ložionica prokomentarisao i požar na Novom Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o majci Marici Mihajlović kojoj je dete umrlo na porođaju u bolnici u Sremskoj Mitrovici i najavio da će majku primiti sutra u Predsedništvo.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.