Kako bi se srušio režim Slobodana Miloševića organizovana jedna od najširih političkih koalicija u istoriji Srbije, a nakon pobede predsednička i premijerska funkcija podeljena je između Vojislava Koštunice i Zorana Đinđića.
Nepremostive razlike između ova dva lidera spajao je jedino motiv za svrgavanjem Slobodana Miloševića, čije izručenje Haškom tribunalu je bio još jedan kamen spoticanja koji je doveo do političke krize i rasturanja koalicije.
Uprkos velikim razlikama u programima, ideologijama i vizijama budućnosti zemlje, Demokratska opozicija Srbije (DOS) je uz veliku podršku glasača pokrenula promenu vlasti.
Lideri Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica i Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić, preuzeli su predsedničku i premijersku funkciju posle izborne pobede.
Foto: Beta photo
Koštunica je kao kandidat DOS-a pobedio u prvom krugu izbora za predsednika Savezne republike Jugoslavije 2000. godine, što je Slobodan Milošević osporavao i u početku odbio da prizna izborne rezultate, zahtevajući drugi krug izbora, što je prouzrokovalo Petooktobarske proteste nakon kojih je Milošević priznao poraz.
Vlada Zorana Đinđića formirana je 25. januara 2001. godine nakon tromesečnog mandata prelazne vlade.
Nepremostive razlike
Razlike između lidera DSS i DS osećale su se u vazduhu od početka petooktobarskih promena. Koštunica se strogo protivio saradnji sa Haškim tribunalom i njegova stranka sa 45 poslanika je napustila Đinđićevu vladu u avgustu 2001. godine u znak protesta povodom izručenja Haškom tribunalu bivšeg predsednika Miloševića.
Pored spora oko saradnje sa Hagom, koalicioni partneri imali su još nekoliko ključnih tačaka po kojima su se razilazili. Sporna su bila kadrovska rešenja, zakon o lustraciji, status AP Vojvodine, obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Politička kriza izazvana ovim spornim razmimoilaženjima u političkim namerama doveli su vladu na klimave noge.
Foto: Foto: EPA Images
Članovi koalicije koji su dolazili iz manjih partija pokušavali su da iznađu način za njen opstanak, a plan su u decembru 2001. izneli Goran Svilanović, predsednik Građanskog saveza Srbije (GSS), i Miroljub Labus, tada jedan od lidera stranke G17+.
Predložili su obustavu sukoba u vladajućoj koaliciji do kraja 2002. godine, izbor novog predsednika Skupštine Srbije posle smene Dragana Maršićanina u martu iste godine, rekonstrukciju vlade u istom roku, donošenje novog ustava do juna i pristanak DSS-a na saradnju sa sudom u Hagu.
Međutim, ponuđene opcije nisu bile prihvatljive ni za DS, ni za DSS, kao dva pola tada već prilično uzdrmane koalicije.
Izručenje Slobodana Miloševića Hagu
1. aprila 2001. godine, bivši predsednik Slobodan Milošević je uhapšen, a tada zvanična optužnica još nije bila sastavljena. Milošević se sumnjičio za zloupotrebu službenog položaja i korupciju.
Nakon Miloševićevog hapšenja, SAD su zatražile su od njegovo izručenje. Tadašnji predsednik Koštunica protivio se izručivanju Miloševića navodeći da bi taj čin prekršio Ustav Jugoslavije.
Premijer Đinđić sazvao je vanredni sastanak vlade povodom odluke o izručivanju. Miloševićevi branioci žalili su se na proces izručivanja Ustavnom sudu Jugoslavije. Sud je zahtevao dve nedelje razmatranja žalbe.
Foto: printskrin/youtube
Ignorišući zahteve predsednika i ustavnog suda, Đinđić je naredio izručenje Miloševića Haškom tribunalu. Na Vidovdan 28. juna 2001. godine, Milošević je prebačen helikopterom iz Beograda u američku vazdušnu bazu u Tuzli odakle je izručen Hagu.
Izručenje Miloševića Haškom tribunalu izazvalo je političke nemire i ulične proteste opozicije. Koštunica je izručenje proglasio nezakonitim i neustavnim.
Pobuna JSO
Avgusta 2001. ubijen je bivši oficir Službe državne bezbednosti Momir Gavrilović nekoliko sati nakon sastanka sa Koštunicom u njegovom kabinetu. Koštunica je tvrdio da je Gavrilović ubijen jer je posedovao dokaze o povezanosti pojedinih članova Đinđićeve vlade sa organizovanim kriminalom. Koštunica i njegova stranka, zajedno sa SRS i SPS su otvoreno optužili Đinđića za organizovani kriminal.
Ubrzo nakon tih napada, u novembru 2001. je došlo do pobune JSO protiv Đinđićeve vlade, tokom koje su pripadnici Jedinice za specijalne operacije (JSO) predvođeni Miloradom Ulemekom Legijom blokirali auto-put kod Vrbasa i Sava centra u Beogradu.
Foto: Foto: EPA Images
U trenutku izbijanja pobune, Đinđić i tadašnji ministar policije Dušan Mihajlović su bili na službenom putu.
Povod za pobunu JSO bilo je hapšenje haških optuženika braće Predraga i Nenada Banovića, optuženih pred Haškim tribunalom.
Koštunica je podržao pobunu rekavši da se radi o ljudima koji nisu ugrozili bezbednost zemlje.
- Znate, radi se o ljudima koji po meni nisu, sem možda kada je reč o funkcionisanju saobraćaja, ni na koji način ugrozili bezbednost zemlje. Posao koji oni obavljaju jeste takav, a neko od njih je i rekao, da nemaju druge uniforme od onih koji imaju. Oni su se pojavili u onome što je njihova radna i svakodnevna odeća. Mislim da je jedan ovakav revolt sasvim opravdan i normalan. Znači, recimo, protestuju lekari oni izađu u belim mantilima, protestuju pripadnici JSO oni izađu u svojoj opremi i svojim vozilima - kazao je tada Koštunica.
Foto: Fejsbuk
Tek 2012. godine podignuta je optužnica za oružanu pobunu i ugrožavanje ustavnog poretka, ali je sedam godina kasnije doneta oslobađajuća presuda.
Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio Milorada Ulemeka, Zvezdana Jovanovića i pet pripadnika JSO od optužbe da su izvršili oružanu pobunu 2001. godine.
U obrazloženju presude navodi se da nije dokazano da predmetna dešavanja, u periodu od 9. do 17. novembra 2001. godne, predstavljaju ugrožavanje ustavnog uređenja i bezbednosti države, što je neophodan element za postojanje krivičnog dela oružana pobuna.
Prema oceni Apelacionog suda, odsustvo reakcije vlasti na događaje koje su predmet optužbe, te činjenica da tadašnja Vlada nije proglasila vanredno stanje, što bi, ukoliko je u pitanju oružana pobuna bio logičan sled stvari, i to što službe bezbednosti nisu stavljene u borbenu gotovost, potkrepljuje zaključak o nedokazanosti iznetih činjenica.
Atentat
Premijer Zoran Đinđić pogođen je snajperskim hicem 12. marta 2003. godine u 12 sati i 25 minuta ispred ulaza u zgradu Vlade Srbije.
Neposredno pred atentat uobičajena kolona od tri vozila došla je po premijera do njegove rezidencije u Užičkoj ulici broj 40, Đinđić je ušao u srednji automobil, nakon čega je kolona krenula ka Vladi.
U trenutku ulaska kolone na parking zgrade Vlade ona se zaustavila tako da je srednji automobil u kojem se nalazio Đinđić, bio postavljen tačno ispred ulaza broj 5, na dva-tri koraka od vrata.
Nakon ovoga, telohranitelji su pomogli Đinđiću, koji se tada kretao pomoću štaka, da izađe iz automobila.
Foto: Zoran Sinko
Kada je premijer izašao iz vozila, telohranitelj Milan Veruović mu je dodao štake, krenuo sa njim do ulaza u zgradu i vratio se da zatvori vrata automobila. Dok je premijer otvarao vrata zgrade, atentator Zvezdan Jovanović je ispalio dva metka. Prvi metak pogodio je Đinđića u grudi, dok je drugi pogodio telohranitelja Veruovića u trbuh i zatim, rasprsnuvši se o zgradu, Đinđiću naneo ranu na desnoj butini. Đinđić je, uprkos hirurškoj intervenciji u Urgentnom centru, proglašen mrtvim u 13:30 časova.
Presuda za njegovo ubistvo potvrđena je pet godina kasnije. Pripadnici zemunskog klana i JSO osuđeni su za organizaciju i ubistvo Đinđića. Dvanaset lica je završilo u zatvoru i dobilo višedecenijske kazne.
Posle ubistva Đinđića, Zoran Živković je postao premijer, ali su već 13. novembra 2003. raspisani vanredni parlamentarni izbori za 28. decembar iste godine.
Pet dana kasnije, Živković je sazvao sednicu lidera DOS-a u Beogradu čiji je epilog bio konačni razlaz koalicije.
Koštunica pozvan na saslušanje povodom ubistva Đinđića
Uoči osme godišnjice atentata na premijera Đinđića, i tri godine nakon što je tužilaštvo za organizovani kriminal najavilo pokretanje istrage o političkoj pozadini ubistva, stigla potvrda da će na neka pitanja biti pozvan da odgovori i tadašnji predsednik DSS Vojislav Koštunica.
Vojislav Koštunica u svom prepoznatljivom stilu je kazao tad, da je iz medija saznao da će biti saslušan u vezi političke pozadine ubistva premijera Zorana Đinđića, ali nije želeo da odgovori na pitanje da li će se odazvati pozivu na sud.
Na ponovljeno pitanje da li će se odazvati pozivu za saslušanje u pretkrivičnom postupku koji je najavio specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević, Koštunica je rekao: Nemam više ništa novo da kažem, tumačite to kako hoćete.
Koštunica je izjavio da vrlo dobro zna šta su politički progoni i kampanje i da DSS osuđuje pravosudne organe koji montiraju postupke.
Foto: Foto: ATA Images
- Vlast vrši represiju i ugrožava demokratski poredak zemlje - rekao je Koštunica na konferenciji za novinare.
Na pitanje zašto o tome priča baš sada, lider DSS je rekao: Govorim o tome u danu kada se obeležava godišnjica jer ju je tužilac već zloupotrebio. O svemu sam govorio, ali ne mogu da pričam o nečemu što se nije dogodilo.
Nekoliko dana kasnije Demokratska stranka Srbije (DSS) pokrenula je potpisivanje peticije u kojoj se osuđuje kako su istakli kampanja protiv lidera te stranke Vojislava Koštunice.
Peticiju u kojoj se osuđuje kampanja protiv Koštunice potpisalo je više od stotinu javnih ličnosti, među kojima su akademici: Matija Bećković, Kosta Čavoški, Dobrica Ćosić, Dragoslav Mihailović, Milovan Danojlić, Svetomir Arsić Basara, Gojko Đogo, kao i književnici Brana Crnčević, Slobodan Rakitić i Milovan Vitezović, mitropolit Amfilohije, pevač Bora Đorđević, scenarista Siniša Pavić, reditelj Emir Kusturica i mnogi drugi.
Da li zaista znamo sve o atentatu na Zorana Đinđića? Da li postoje skrivene priče i neotkriveni detalji o ubistvu koje je promenilo tok srpske istorije?
Serija "Sablja" koja govori o ubistvu Zorana Đinđića, ali i događajima pre i posle tog kobnog 12. marta 2003. godine počela je od 2. novembra sa emitovanjem na RTS.
Serija "Sablja" o atentatu na premijera Zorana Đinđića, koja se emituje u Srbiji ponovo je aktuelizovala sva pitanja, dileme i nedoumice o ubistvu šefa Vlade Srbije 12. marta 2003. godine.
Glumac Branislav Lečić i urednik časopisa "Afera" Gradiša Katić govorili su za Informer TV o seriji "Sablja" koja opisuje atentat na premijera Srbije Zorana Đinđića, kao i šta se dešavalo nakon toga.
Ovo je gostujući na Informer televiziji obelodanio kardiohirurg Miljko Ristić, doktor koji je na dan atentata 2003. godine bio u Urgentnom centru i koje je učestvovao u operaciji pokojnog premijera.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Da li zaista znamo sve o atentatu na Zorana Đinđića? Da li postoje skrivene priče i neotkriveni detalji o ubistvu koje je promenilo tok srpske istorije?
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Patrijarh Pavle je preminuo na današnji dan pre 17 godina, a njegove mudre reči još uvek žive među ljudima. Jedna od njih je i poruka koju je ostavio majci, dok je molila za opelo sinu, koji je sebi oduzeo život.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Ruske jedinice sa Dalekog istoka probile su snažno utvrđene ukrajinske položaje u Zaporoškoj oblasti i zauzele selo Voskresenka, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Evropska unija doživela je ozbiljan diplomatski udarac nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner 12. novembra razgovarali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Kremlju, bez učešća evropskih predstavnika.
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.