Delo Branka Ćopića je ostavilo najvećeg traga u dečjoj književnosti, ali i njegov odlazak. Život je okončao samoubistvom.
Prema zvaničnim dokumentima, Branko Ćopić je rođen 1. januar 1915, ali prema drugim izvorima, datum rođenja smestio tokom prethodne 1914. godine. Mesto njegovog rođenja, Hašani, danas pripada opštini Krupa na Uni, unutar teritorije Republike Srpske.
Usmena tradicija lokalne zajednice, kao i sam Branko Ćopić, sugerisali su da je navodno bio prvo dete u Podgrmečkom kraju koje je dobilo ime po poznatom srpskom pesniku Branku Radičeviću. Nakon završetka rata, preuzeo je ulogu glavnog urednika beogradskog dečjeg časopisa "Pionir", nakon čega se posvetio profesionalnom pisanju. Godine 1972, stigla je Njegoševa nagrada kao priznanje za njegovu antologijsku zbirku priča "Bašta sljezove boje", koju je objavio 1970. godine. Takođe, dobio je i Nagradu AVNOJ-a, dok je prestižnu NIN-ovu nagradu za najbolji roman osvojio 1958. godine za delo "Ne tuguj, bronzana stražo". Ćopić je postao član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) 1968. godine.
Njegov odlazak sa ovog sveta usledio je skokom sa Brankovog mosta u Beogradu, 26. marta 1984. Na očigledan način, njegove bajkovite priče o detinjstvu i ratu možda su mu pružale odbranu od njemu zastrašujuće stvarnosti koja ga je sve više stezala i mračila.
Foto: Printscreen You Tube
Drugi svetski rat je na njega ostavio najveći trag
Iako pre svega satiričar, Drugi svetski rat ostavlja trag u njegovom stvaralaštvu, te se tih godina u njegovim rečenicama može pročitati strah i žal koji je osećao usled teške situacije koja je posebno zadesila njegov rodni kraj.
Jedno od njegovih najlepših dela, "Bašta sljezove boje", posvetio je svom prijatelju Ziji Dizdareviću, ubijenom u logoru Jasenovac. U posleratnom periodu bio je urednik više dečjih časopisa i danas se smatra jednim od najvećih dečjih pisaca. Bio je i ostao jedan od najtiražnijih i najčitanijih pisaca ovih prostora sa velikim brojem objavljenih radova.
Neka od najpoznatijih dela koje je iza sebe ostavio su, osim "Bašte sljezove boje", "Prolom", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Orlovi rano lete", a najmlađi se i danas upoznaju sa ovim piscem čitajući "Ježevu kućicu".
Prevashodno se bavio životom seljaka, siromašnih, ljudi sa margine, a inspiracija za seoske dogodovštine mu je ponajviše bio njegov rodni kraj. Iako je završio fakultet i posle rata postao i profesionalni pisac, često je sebe nazivao seljakom i ostao skroman tokom celog svog života.
Pismo Ziji Dizdareviću, malo pre samoubistva
"Znam da pišem pismo koje ne može da stigne svom adresantu, ali me teši da će ga pročitati bar onaj ko nas obojicu voli. Kasna je noć i ne mogu da spavam. U ovo gluvo doba razgovaramo samo sa duhovima i uspomenama, a evo me, razmišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli tvojih priča, i o strašnom kraju koji te zadesio u logoru Jasenovac.
Pišem, dragi Zija, i nisam siguran da ni meni, bar jednom, neće biti sličan kraj na ovom svetu gde kuga sa kosom još putuje. U svojim noćima sa najviše mesečine, predosećao si tu apokaliptičnu neman sa kosom smrti i govorio si o njoj kroz usta svog junaka Brke. Jednog dana ti si je i video, realnu, ovozemaljsku, ostvario se tvoj strašan san, tvoja mora.
Tih istih godina, slučajno sam izbegao tvoju sudbinu, ali dođe vreme kada me za stolom crna slutnja osvaja: vidim noć, hladnu, sa zvezdama od leda, kroz koje me odvode u nepoznato odredište. Ko su ti mračni dželati u ljudskom obliku? Da li su slični onima koji su i tebe odveli? Ili braća onih pred kojima je Goran otišao? Nisu li i oni mračne Kikiči ubice?
Kako smo nekada zajedno, dečački, lirski zaneseni, tugovali za pesnikom Garsijom Lorkom i zamišljali onu zoru kada je odveden, nepovratno, pustim ulicama Granade.
Foto: Printscreen You Tube
Nedavno sam bio u Granadi, gledajući sa brda u sunčani kameni lavirint njegovih ulica i pitajući se: kuda su ga odveli? Bio si tada pored mene, vrlo blizu, i ne znam ko je od nas šapnuo Lorkine jezive reči: "Crni su im konji, potkovice su crne". Crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri množe se širom sveta, a ja sedim nad svojim rukopisima i pričam o bašti boje sleza, o dobrim starcima i zanesenim dečacima. Uronim u ratni dim i nađem okrutne ratnike: golubog srca. Pre nego što me odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima. Njeno seme je kao dete posejano u mom srcu i ono neprestano niče, cveta i obnavlja se. Spržile su ga mnoge strahote kroz koje sam prošao, ali je koren ostao, životvoran i neuništiv, i pod suncem je ponovo izneo svoju slabašnu zelenu klicu, svoju zastavu. Propadao mu je tenkovski oklop, a prijateljski ljudski dlan ga je štitio i čuvao.
O tome bih da šapućem i napišem svoju bajku, moj dragi Zijo. Ti si najbolje znao da ja nisam ništa izmislio i da u ovom poslu ne može izmišljati, pogotovo ne dobri ljudi i sveti ratnici.
Nažalost, nisam propustio ni druge, tamne ubice sa ljudskim likom. Ne mogu i ne volim da pričam o njima.
Osećam samo kako se umnožavaju i rote u ovome stišnjenom svetu, slutim ih po hladnoj jezi, koja im je prethodnica, i još malo, čini se, pa će zakucati na vrata.
Neka, Zija... Svako se brani svojim oružjem, a još nije iskovana sablja koja može da seče našu mesečinu, nasmejane zore i tužne sutone. Zbogom dragi moj Zijo...
Možda je nekima smešna moja starinjska odora, pradjedovsko koplje i ubogo kljuse, koje ne obećava bogzna kakvu trku. A i moja je, izgleda završena. Jah, šta ćeš...
Slučaj sa Titom
Njegova satira usmerena protiv onoga što je doživljavao kao pretnje društvu naišla je na neodobravanje najviših partijskih vođa, pa čak i samog Tita.
Delo pod naslovom "Jeretička pripovetka", koje je objavio 1950. godine, potpuno je preobrazilo život ovog autora, a posledice političkog suprotstavljanja satiri dovele su ga do izdaje i izgnanstva, koje su ga oslabile do bespomoćnosti.
Tito je priču koja opisuje raskošno letovanje dvojice visokih državnih funkcionera protumačio kao neposredan izazov za partiju. Odmah su Ćopićeva dela stavljena na stranu tadašnjih protivnika napretka Jugoslavije. Ubrzo su usledile kritike članova partije, a sam Tito je izjavio da do njegovog hapšenja neće doći, iako je taj čin video kao napad na partiju.
Foto: Beta
Jedna anegdota koja ilustruje lik satiričara koji je na sve odgovarao sa humorom jeste ona u kojoj je Ćopić posle Titovog govora iz novina isekao reči o nemogućnosti hapšenja i zalepio ih na vrata svog stana u Beogradu, kako bi odvratio sve one koji bi ga sa različitim namerama mogli posetiti.
Ipak, najteži udarac za autora bila je izdaja njegovih mnogobrojnih prijatelja i podrška takvom partizanskom narativu od strane mnogih pisaca njegove generacije. Njegova dela su uklonjena iz dečjih lektira širom zemlje, pa čak i u njegovom rodnom kraju.
"Crni konjanici" o kojima piše u svom delu "Bašta slezove boje", predviđajući nedaće koje će doneti Drugi svetski rat, nastavili su da ga prate i u posleratnom periodu, sve do njegove nesrećne smrti.
Tužan epilog Ćopićeve satire obeležava trenutak kada je u ratu u Bosni i Hercegovini srušen spomenik njemu posvećen u Bosanskoj Krupi, dok je njegova kuća u Hašanima stradala u požaru. Branko Čopić završio je život samoubistvom 26. marta 1984. godine skokom sa savskog mosta.
U poruci koju je ostavio svojoj supruzi, napisao je: "Zbogom lepi i strašni živote!". Branko Ćopić je u pismu jednom od svojih prijatelja napisao: "Nisam rođen kao neko ko će se savijati i uzdizati, radije bih da me nazovu anarhistom, grubijanom, nego da budem pisac bez kičme, dostojanstva i savesti."
Glumica Vesna Pećanac već duže vreme živi na rubu egzistencije i gotovo da nemamo priliku da je vidimo u javnosti, a danas se pojavila na komemoraciji Jagoša Markovića.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Poznati provokator i akter skandala Dejan Petar Zlatanović još jednom je pokazao vrhunsku nevaspitanje i bahatost, udarivši na porodicu Aleksandra Vučića!
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Strahinja Jovanić iz Plavog tima nije krio koliko mu je teško pala povreda bivšeg cimera Nemanje Makuljevića i da se uplašio za njegovo zdravstveno stanje.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Američka svemirska agencija NASA saopštila je danas da je sonda Vojadžer 1 dostigla udaljenost od jednog svetlosnog dana od Zemlje, a to je distanca koju do sada nije savladao nijedan objekat koji je napravio čovek.
Bugarske vlasti su razotkrile operaciju sajber-špijunaže u kojoj su međunarodne hakerske grupe skoro pet godina imale neovlašćen pristup vladinim mrežama, pri čemu su ukrale 62 miliona stranica dokumenata, izjavio je danas ministar za inovacije i digitalnu transformaciju, Ivan Vasilev, na brifingu održanom nakon sednice Saveta ministara.
Severna Koreja je proširila postrojenja za obogaćivanje uranijuma u nuklearnom kompleksu Jongbjon, a nastavlja da pospešuje i proizvodnju materijala za nuklearno oružje, izjavio je danas šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
Francuski predsednički kandidat i lider stranke „Patrioti“, Florijan Filipo, nakon sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na samitu APEK-a u Šendženu, ocenio je da je Pariz taj koji je zapravo izolovan.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.