• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Blic

23.04.2020

06:57

JEDAN HEKTAR DONOSI 3 MILIONA Ovaj začin postaje sve popularniji, a njegov uzgoj GARANTUJE VELIKU ZARADU

Vesti

JEDAN HEKTAR DONOSI 3 MILIONA Ovaj začin postaje sve popularniji, a njegov uzgoj GARANTUJE VELIKU ZARADU

Sve više ljudi u Srbiji okreće se proizvodnji začinskog bilja, koje se sve bolje prodaje.

Uzgoj rukole, paškanata, zelene salate, peršuna, endivije i špargle donosi najveći profit u poljoprivredi, ali za dobrim zaradama ne zaostaju ni oni koji zasade orahe i lešnike.

Kako mala i srednja poljoprivredna gazdinstva mogu najbolje da zarade tema je studije "Gde je profit u poljoprivredi", a jedna od autorki Jelena Drobnjak, sekretarka Prviredne komore Vojvodine, kao primer navodi da na jednom hektaru rukole može da se zaradi čak tri miliona i trista hiljada dinara. Ipak, proizvođači moraju da znaju da je ovo tržište u povoju, te da se rukola prodaje većinom u bogatim gradskim sredinama.

- Izračunali smo troškove i moguću zaradu za 38 najvažnijih biljnih kultura. Najrentabinija je proizvodnja povrća i voća, pogotovo plastenička proizvodnja. Ona u početku zahteva ulaganja od 12.000 do 15.000 evra, međutim, pri dobrim agrotehničkim merama može da se isplati i za godinu dana. Na jednom hektaru paškanta, zelene salate, peršuna, endivije može da se prihoduje oko milion i sto hiljada dinara - rekla je Drobnjak.

Cilj ove studije jeste da se sagledaju okvirni prihodi i rashodi, odnosno ekonomski efekat u pojedinim linijama biljne proizvodnje. Na bazi toga, poljoprivrednici će doneti odluku za onu liniju proizvodnje koja je za njih maksimalno profitabilna. Oni koji ulože novac u plastenik od 200 kvadratnih metara, od paradajza mogu da zarade u proseku 333.000 dinara, od krastavca 135.000, a paprike 65.000 dinara.

Foto: Shutterstock

 

- Što se tiče voća, na prvom mestu su orah i lešnik iz razloga što je velika tržištna tražnja, nema ga dovoljno, uvozimo ih. Najmanja su ulaganja, a najveća je dobit - nastavila je Drobnjak.

Tako od jednog hektara pod orahom može da zaradi oko milion i 80 hiljada dinara, a od lešnika oko 700 hiljada dinara.

Najmanja isplativnost je kod žitarica, gradacija unutar ove grupacije biljnih kultura ide tako da se najviše usplati uzgajati kukuruz, pšenicu, pa ječam. Dobit od kukuruza je 33.000 dinara po hektaru, pšenice oko 10.000 i ječma oko 7.000 dinara.

U predgovoru ove studije PKV navedeno je da su prikazani rezultati orijentacionog karaktera za poljoprivredne proizvođače, da bi znali kolika su ulaganja, odnosno koliki su okvirni prihodi u pojedinim linijama biljne poljoprivredne proizvodnje. Prihodi mogu da variraju u zavisnosti od velikog broja faktora: kvaliteta zemljišta pojedinih parcela, klimatskih faktora, načina izvođenja pojedinih agrotehničkih mera, cene radne snage u pojedinim delovima zemlje.

S druge strane među vrstama koje nisu tipične za naše podneblje, ali uspevaju i postoji konstantna tražnja je i špargla, koju skoro niko ne proizvodi u Srbiji.

Dragomir Ivanović (61), jedan od retkih proizvođača, šparglu je uvrstio u svoj vrt u Parku prirode Ponjavica, u blizini Dunava, zbog poduge liste prednosti u odnosu na ostalo povrće.

- Kad se jednom posadi, špargla traje do 20 godina, skoro kao voće. Troškovi su umereni, postoji tražnja na tržištu koja stalno raste, prodaje se u našoj zemlji, ali je tražena i na drugim tržištima. Otporna je na grad, bolesti, sušu, ne treba joj hemija, ne traži veliki rad, zdrava je i lekovita, a na nevelikoj zemljišnoj površini može da se zaradi preko 20.000 evra po hektaru. Mogu tvrditi da su naši uslovi idealni za neke sorte špargle - priča Dragomir Ivanović koji gaji šparglu.

Tržišna cena u maloprodaji kod nas je oko 1.200 din, što je čini veoma profitabilnom. Tražnja za šparglom raste u svetu, gde je potrošnja preko milijardu dolara. U Srbiji je rast tražnje oko 30 odsto godišnje. "Future Market Insights" procenjuje da će segment sveže špargle predstavljati skoro 74 odsto tržišnog učešća i da će ovaj segment ostati dominantan na globalnom tržištu špargle, pokazujući rast od 170 odsto do 2027. godine.


Tagovi:

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Hronika

"Palo" šest pedofila u Srbiji: Predstavljali se kao devojčice i radili užasnu stvar
Hronika

"Palo" šest pedofila u Srbiji: Predstavljali se kao devojčice i radili užasnu stvar

U okviru akcije Armagedon uhapšeno je šest osoba zbog sumnje u krivično delo Prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju. Oni se sumnjiče da su se na društvenim mrežama i aplikacijama predstavljali kao devojčice i na taj način pribavljali fotografije dece koje su kasnije eksploatisali.

22.06.2026

11:27

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set