Grupa albanskih istoričara u strahu da bi Srbija u Briselu uskoro mogla da zatraži eksteritorijalnost nad srpskom kulturnom baštinom i SPC-om na Kosovu i Metohiji, tvrdi da su manastiri bili pod monopolom Srbije koja nije dozvoljavala da se obavi pravilna analiza, odnosno, da nisu dovoljno istraženi da bi se smatrali srpskim
Ovo je zaključak jednog iz grupe albanskih istoričara Muhameta Malje, iz albanskog tima koji se bave dokazivanjem da su svetinje SPC na prostorima Kosova i Metohije arberijske (albanske) i da su navodno ništa drugo do njihove, tj. uzurpirane.
SPC ima dokumentovano poreklo
Dr Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove - ISAC fond, inače jedan od autora nedavno objavljene studije "Srpska kultura i verska baština na KiM" veruje da je ova priča posledica pitanje suvereniteta i statusa pre svega za Prištinu
- I ranije smo imali ovakve priče, i nije od juče da se iznose tvrdnje da manastiri ne pripadaju srpskoj kulturnoj baštini. Da bi se te pretenzije eliminisale, ovo pitanje mora da bude na pregovaračkom stolu."
Podatak koji Albanci sada povlače kao adut da im Beograd nikad nije dozvoljavao da do kraja istraže poreklo manstira na Kosovu, za Novakovića je već ulazak u domen spekulacija, kojima ne želi da se bavi, ali zato kaže:
- Za crkve na Kosovu znamo tačno kada su i kako izgrađene, i ko su im bili ktitori. O tome nedvosmisleno govore i freske u manastirima i istorijski dokumenti.
U SPC vide opasnost za nezavisno Kosovo
Po njegovom viđenju, neki u albanskim krugovima u pitanju o SPC vide pretnju za samostalnost Kosova.
- Moram reći da u oba društva postoje maksimalistički krugovi koji imaju različita tumačenja istorije. Međutim, ovde je nepobitno utvrđeno čiji su manastiri. Manastiri koji postoje na Kosovu i Metohiji su deo srpske kulturne baštine - decidan je dr Nedeljković.
On takođe podseća da su u svojoj studiji ponudili tri modela za eventualni sveobuhvatni sporazum što se tiče ovog pitanja.
- Jedan bi bio da najznačajniji manastiri tj. srpska kulturna baština budu enklave, odnosio, esklave (teritorija koja je sa svih strana okružena nekom drugom teritorijom ili državom). Drugi model je model eksteritorijalnosti, što podrazumeva specifičan pravni status, sličan modelu koji se primenjuje za diplomatska predstavništva, i treći model je dvojni suverenitet, ali smo se tu jasno ogradili da ne prejudiciramo rešenje jer smo videli da „dvojni suverenitet" može da postoji i na teritoriji jedne države, to jest, BiH kao što je distrikt Brčko - objašnjava naš sagovornik.
Ponudili smo rešenje za ovo pitanje
U studiji nisu ulazili u formu pregovora, već su ponudili javnosti modele kako bi se entitetska pitanja između Beograda i Prištine sklonila iz političke sfere.
- Mi smo u stvari, predlagali da mreža srpskih manastira i naše religijske baštine bude stavljena pod specijalni status, koji bi bio u formi jednog od ova tri modela, gde bi, što se tiče verskog života, odnosno kanonskog prava, bila nadležna SPC, odnosno Eparhije koje deluju na teritoriji Kosova. A što se tiče upravljanja baštinom, odnosno njene zaštite, da se tu formira jedno specifično telo - dodaje dr Novaković.
Foto: tanjug/beta
Problem je, kaže naš sagovornik, što ovo pitanje od donošenja Ahtisarjevog plana do sada, nije stavljeno na sto za pregovore, iako je srpska strana to tražila. Sada, dodaje, pitanje eksteritorijalnosti lako može da se potegne.
- Po meni, postoji velika mogućnost da se sada to nađe na stolu, jer je to ključno identitetsko pitanje za Srbe, ne samo na Kosovu, već i za Srbe u centralnoj Srbiji. Pogotovu što Ahtisarijev plan nije primenjen u punoj meri - dodaje on.
Plaše se pregovora o imovini
Naš sagovornik kaže da ne zna da li iza ovakih stavova dela albanskih istoričara stoji zvanična Priština ili je u pitanju samo grupa istomišljenika.
Podsećanja radi, u planu Martija Ahtisarija iz 2008. godine čitav jedan Aneks sporazuma posvećen je zaštiti srpskih pravoslavnih crkava i manastira na Kosovu, koji su priznati i od strane međunarodne zajednice kao baština Srpske Pravoslavne Crkve.
Reagujući na albansko svojatanje srpskih svetinja na KiM, iguman Sava istakao je da se vekovima srpsko monaštvo i verni narod mole u tim svetinjama.
- Vekovima se naše monaštvo, verni narod moli u svetinjama na Kosovu i Metohiji zato što su to naša mesta susreta sa Bogom i jednih sa drugima. Niti smo uzimali, niti ćemo uzeti nešto tuđe, ali nećemo dati da nas neko u svojoj kući smatra otmičarima -poručio je iguman Sava na Tviteru.
Blaga "histerija" dela albanskih istoričara koje oni iznose bez činjenica i dokaza, dodatno je uzela maha upravo sada kada se posle sedam godina pitanje imovine na KiM, uključujući i imovinu SPC, stavlja na pregovarački sto u Briselu.
Treba dodati i da je sporazumom iz Vašingtona dogovoreno da sudske odluke koje se odnose na vraćanje imovine SPC moraju biti poštovane, što znači da se mora poštovati sve presude koje dokazuju da imovina pripada srpskoj crkvi.
Politički analitičar iz organizacije "Demokratija za razvoj" Visar Džambazi ne veruje da će predsednik SAD Donald Tramp prisustvovati sastanku u Vašingtonu
Politički analitičar iz organizacije "Demokratija za razvoj" Visar Džambazi ne veruje da će predsednik SAD Donald Tramp prisustvovati sastanku u Vašingtonu
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Član Srpske napredne stranke Goran Karadžić poručio je da je televizija Informer poslednji bastion srpstva i pružio podršku našoj medijskoj kući da izdržimo blokaderski teror.
Milenko Jovanov, potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke, poručio je da u demokratskom društvu najgledanija televizija kakva je Informer televizija ne bi smeo da bude ugašen.
Večeras u 33. epizodi Exatlona rastu nove tenzije na poligonu, a u taboru Plavog tima došlo je do novog sukoba između Dragomira Radojevića i Maje Jovanović.
Policiјa u Bačkoј Palanci identifikovala јe tri maloletnika koјi su se tokom proteklih deset dana prerušavali u časne sestre i plašili građane, među koјima јe bilo i dece.
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je da preduzima hitne mere i radnje povodom incidenta ispred Mašinske škole "Pančevo" 30. oktobra oko 17 časova, kada je napadnut šesnaestogodišnji učenik te škole.
Policija je tokom pojačanih kontrola i racija sprovedenih prethodne večeri širom Crne Gore kontrolisala više od 1.500 osoba, među kojima 55 operativno interesantnih lica, a uhapšeno je šest osoba.
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
Mađarski premijer Peter Mađar najavio je da će 4. novembra javnosti biti otvoreni dosijei nekadašnje tajne policije iz perioda komunističke vlasti od 1945. do 1989. godine.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
OpenAI je unapredio svoju ekstenziju ChatGPT za pregledač Hrom, omogućivši joj pristup otvorenim karticama kako bi korisnicima pružala preciznije i personalizovanije odgovore.
Voditelj Voja Nedeljković prisetio se jedne od brojnih anegdota iz višegodišnje saradnje sa pokojnim Sašom Popovićem, a otkrio je i kako je izgledala njihova šala tokom pregovora o honoraru.
Muzičar Igor Lazić Nigor oglasio se povodom 27 godina od smrti velikog prijatelja i člana grupe Montenigers Nebojše Saveljića Neba, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš danas uživa u skladnom braku sa pevačicom Zoricom Brunclik, međutim, malo ko zna da poznati harmonikaš, pored braka sa Vesnom Zmijanac, iza sebe ima još jedan brak u kom se rodila njegova najstarija ćerka.
Ljubavni život Miše Kovača obeležile su tri velike ljubavi, tri braka, porodične tragedije i bolni rastanci, a nakon smrti sina Edija, pevač je prošao kroz najteži period života, tokom kojeg je čak pokušao da sebi oduzme život.
Komentari