Grupa albanskih istoričara u strahu da bi Srbija u Briselu uskoro mogla da zatraži eksteritorijalnost nad srpskom kulturnom baštinom i SPC-om na Kosovu i Metohiji, tvrdi da su manastiri bili pod monopolom Srbije koja nije dozvoljavala da se obavi pravilna analiza, odnosno, da nisu dovoljno istraženi da bi se smatrali srpskim
Ovo je zaključak jednog iz grupe albanskih istoričara Muhameta Malje, iz albanskog tima koji se bave dokazivanjem da su svetinje SPC na prostorima Kosova i Metohije arberijske (albanske) i da su navodno ništa drugo do njihove, tj. uzurpirane.
SPC ima dokumentovano poreklo
Dr Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove - ISAC fond, inače jedan od autora nedavno objavljene studije "Srpska kultura i verska baština na KiM" veruje da je ova priča posledica pitanje suvereniteta i statusa pre svega za Prištinu
- I ranije smo imali ovakve priče, i nije od juče da se iznose tvrdnje da manastiri ne pripadaju srpskoj kulturnoj baštini. Da bi se te pretenzije eliminisale, ovo pitanje mora da bude na pregovaračkom stolu."
Podatak koji Albanci sada povlače kao adut da im Beograd nikad nije dozvoljavao da do kraja istraže poreklo manstira na Kosovu, za Novakovića je već ulazak u domen spekulacija, kojima ne želi da se bavi, ali zato kaže:
- Za crkve na Kosovu znamo tačno kada su i kako izgrađene, i ko su im bili ktitori. O tome nedvosmisleno govore i freske u manastirima i istorijski dokumenti.
U SPC vide opasnost za nezavisno Kosovo
Po njegovom viđenju, neki u albanskim krugovima u pitanju o SPC vide pretnju za samostalnost Kosova.
- Moram reći da u oba društva postoje maksimalistički krugovi koji imaju različita tumačenja istorije. Međutim, ovde je nepobitno utvrđeno čiji su manastiri. Manastiri koji postoje na Kosovu i Metohiji su deo srpske kulturne baštine - decidan je dr Nedeljković.
On takođe podseća da su u svojoj studiji ponudili tri modela za eventualni sveobuhvatni sporazum što se tiče ovog pitanja.
- Jedan bi bio da najznačajniji manastiri tj. srpska kulturna baština budu enklave, odnosio, esklave (teritorija koja je sa svih strana okružena nekom drugom teritorijom ili državom). Drugi model je model eksteritorijalnosti, što podrazumeva specifičan pravni status, sličan modelu koji se primenjuje za diplomatska predstavništva, i treći model je dvojni suverenitet, ali smo se tu jasno ogradili da ne prejudiciramo rešenje jer smo videli da „dvojni suverenitet" može da postoji i na teritoriji jedne države, to jest, BiH kao što je distrikt Brčko - objašnjava naš sagovornik.
Ponudili smo rešenje za ovo pitanje
U studiji nisu ulazili u formu pregovora, već su ponudili javnosti modele kako bi se entitetska pitanja između Beograda i Prištine sklonila iz političke sfere.
- Mi smo u stvari, predlagali da mreža srpskih manastira i naše religijske baštine bude stavljena pod specijalni status, koji bi bio u formi jednog od ova tri modela, gde bi, što se tiče verskog života, odnosno kanonskog prava, bila nadležna SPC, odnosno Eparhije koje deluju na teritoriji Kosova. A što se tiče upravljanja baštinom, odnosno njene zaštite, da se tu formira jedno specifično telo - dodaje dr Novaković.
Foto: tanjug/beta
Problem je, kaže naš sagovornik, što ovo pitanje od donošenja Ahtisarjevog plana do sada, nije stavljeno na sto za pregovore, iako je srpska strana to tražila. Sada, dodaje, pitanje eksteritorijalnosti lako može da se potegne.
- Po meni, postoji velika mogućnost da se sada to nađe na stolu, jer je to ključno identitetsko pitanje za Srbe, ne samo na Kosovu, već i za Srbe u centralnoj Srbiji. Pogotovu što Ahtisarijev plan nije primenjen u punoj meri - dodaje on.
Plaše se pregovora o imovini
Naš sagovornik kaže da ne zna da li iza ovakih stavova dela albanskih istoričara stoji zvanična Priština ili je u pitanju samo grupa istomišljenika.
Podsećanja radi, u planu Martija Ahtisarija iz 2008. godine čitav jedan Aneks sporazuma posvećen je zaštiti srpskih pravoslavnih crkava i manastira na Kosovu, koji su priznati i od strane međunarodne zajednice kao baština Srpske Pravoslavne Crkve.
Reagujući na albansko svojatanje srpskih svetinja na KiM, iguman Sava istakao je da se vekovima srpsko monaštvo i verni narod mole u tim svetinjama.
- Vekovima se naše monaštvo, verni narod moli u svetinjama na Kosovu i Metohiji zato što su to naša mesta susreta sa Bogom i jednih sa drugima. Niti smo uzimali, niti ćemo uzeti nešto tuđe, ali nećemo dati da nas neko u svojoj kući smatra otmičarima -poručio je iguman Sava na Tviteru.
Blaga "histerija" dela albanskih istoričara koje oni iznose bez činjenica i dokaza, dodatno je uzela maha upravo sada kada se posle sedam godina pitanje imovine na KiM, uključujući i imovinu SPC, stavlja na pregovarački sto u Briselu.
Treba dodati i da je sporazumom iz Vašingtona dogovoreno da sudske odluke koje se odnose na vraćanje imovine SPC moraju biti poštovane, što znači da se mora poštovati sve presude koje dokazuju da imovina pripada srpskoj crkvi.
Politički analitičar iz organizacije "Demokratija za razvoj" Visar Džambazi ne veruje da će predsednik SAD Donald Tramp prisustvovati sastanku u Vašingtonu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Politički analitičar iz organizacije "Demokratija za razvoj" Visar Džambazi ne veruje da će predsednik SAD Donald Tramp prisustvovati sastanku u Vašingtonu
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči poručio je Sjedinjenim Američkim Državama da napuste Persijski zaliv ako žele da ostanu bezbedne, nakon novih američkih udara na Iran.
Samo nekoliko dana nakon što je otvoreno pozvao na prekrajanje postojećih granica između Srbije i Hrvatske, kao i otimanje delova srpskih gradova u korist hrvatske države, premijer te zemlje Andrej Plenković povukao je novi skandalozan potez.
Pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) snimili su šta propali košarkaš i blokaderski siledžija Vladimir Štimac radi u trenutku dok traje besmisleno zgubidansko okupljanje ispred Vlade Srbije u srcu Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Nakon što je tužilaštvo odbacilo deo krivične prijave protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića, zbog velikog interesovanja javnosti, Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je kompletnu analizu dokaza koji su navedeni u rešenju o odbacivanju krivične prijave.
Zapadne rudarske kompanije i investicioni fondovi masovno preusmeravaju kapital ka Južnoj Americi, u pokušaju da stvore alternativni lanac snabdevanja i oslobode se potpune zavisnosti od Kine.
Iako se evropski programi za snabdevanje Ukrajine municijom suočavaju sa ozbiljnom krizom i povlačenjem saveznika, Nemačka je odlučila da izdvoji ogromna finansijska sredstva kako bi pokrila nastale gubitke.
Broj žrtava zemljotresa koji je u ponedeljak pogodio oblast Sarangani na filipinskom ostrvu Mindanao, porastao je na 41, a više od 450 ljudi je povređeno, saopštila je agencija za vanredne situacije.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Jelisaveta Orašanin važi za jednu od najlepših i najatraktivnijih žena na domaćoj javnoj sceni, a njen fizički izgled često je tema komentara na društvenim mrežama i u medijima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.