Trebaju nam tri čoveka koja će kazati - grizemo! I proizvodićemo vakcinu. Ako tri čoveka od reči kažu da će to uraditi, a da iza njih stoji država, da im pomogne, onda će tako i biti. Tri čoveka nađite, podignite Torlak u nebesa, poručuje za Sputnjik naš čuveni virusolog Ana Gligić
Rusija je za sada jedina ponudila Srbiji zajedničku proizvodnju vakcine protiv virusa korona i to one prve koja je registrovana u svetu - Sputnjik V vakcine. Ova vakcina uskoro bi trebalo da bude sertifikovana i od strane Svetske zdravstvene organizacije, a prema dosadašnjim istraživanjima, pruža zaštitu u 92 odsto slučajeva.
Jedini institut u Srbiji koji bi mogao da proizvodi vakcinu protiv virusa korona, jeste Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak". Ovaj institut posle 15 godina ponovo je počeo da proizvodi vakcinu protiv gripa za domaće potrebe, što uliva nadu kada je reč o aktuelnoj svetskoj pošasti i borbi protiv nje.
Tri čoveka za proizvodnju vakcine u Srbiji
Dugogodišnji radnik Torlaka, jedan od najistaknutijih virusologa u Srbiji Ana Gligić kaže slikovito da je za pokretanje proizvodnje vakcine u Srbiji potrebno samo tri ili četiri čoveka, kao i u vreme proizvodnje polio vakcine, kada su se tri stručnjaka ujedinila u borbi za virusologiju u Srbiji, nakon čega smo izvozili vakcinu u 35 zemalja u svetu.
- Bez kadrova nema ništa, možete praviti ugovore kakve hoćete, potrebni su kadrovi koji će iza toga stati i terati, otvarati sva vrata. Pa ja sam svojevremeno kucala na vrata saveznog ministra i čekala u hodniku da me primi - priseća se Gligićeva.
Naša sagovornica nije upoznata sa kakvim kadrovima Torlak trenutno raspolaže, ali bi podržala saradnju sa Rusijom jer, kako kaže, vrlo dobro zna kako Rusija stoji u ovoj oblasti:
- Oni imaju kadrove i ako se mi odlučimo za tako nešto, ta tri naša čoveka koja će zagristi, treba odmah da odu u Rusiju i da provedu tamo dva meseca da to vide, da se vrate i da to ostvare ovde. Ne treba puno, jer pazite, ti kadrovi moraju biti specijalisti mikrobiologije i da odu tamo da vide koji je to lanac, kako oni to rade.
Prostor na Torlaku prilagodljiv za proizvodnju
Ti stručnjaci, prema rečima Gligićeve, u državi sa kojom bi se postigao dogovor o zajedničkoj proizvodnji vakcine, stekli bi neophodna znanja na terenu i po povratku u Srbiju dalje bi obezbedili sve što je neophodno za proces proizvodnje vakcine, koja bi, kako tvrdi, mogla da krene vrlo brzo po njihovom povratku.
Foto: clipart
- Mislim da su napravili izvanredan prostor na Torlaku. Ja sam videla taj prostor za proizvodnju vakcine protiv gripa. On vrlo lako može da se prilagodi proizvodnji ove vakcine. Jer tu ne trebaju životinje, kao što je na primer za polio trebalo uvesti majmune, pa od njihovih bubrega praviti podlogu za polio vakcinu. Ovde to ne treba, sasvim je drugi proces i može se vrlo brzo ovladati, samo trebaju kadrovi - ponavlja ona.
Torlak je, prema rečima Gligićeve, u svojoj istoriji mnogo značio za Srbiju. Mogli smo da otkrivamo bolesti istovremeno kad i drugi svet, da izolujemo virus za koji se nije znalo, da dijagnostikujemo influencu u startu kad se pojave prvi slučajevi i da se preduzimaju protivepidemiološke mere, precizira ona.
Prvo neophodna saglasnost ALIMS-a
Virusolog Tanja Jovanović veruje da bi Torlak mogao da proizvodi i vakcinu protiv kovida, jer već pored vakcine protiv gripa proizvodi i mnoge druge:
- Za sada on proizvodi prvu generaciju vakcina kao što su inaktivisane vakcine, kao što su neke atenuisane vakcine i slično, one koje sadrže kompletnu virusnu česticu. Ova Sputnjik V je rekombinantna vakcina, koja se dobija tom rekombinantnom tehnologijom, gde se kao virusni vektor koristi adeno virus, i to dva tipa, tako da s te strane ne znam koliki oni imaju kapacitet, ili ako nemaju proizvodne mogućnosti, koliko je tu potrebno ulaganja da bi oni mogli da ovladaju tom tehnologijom i proizvode vakcinu.
Jovanovićeva ukazuje da bi uopšte vakcina mogla da se proizvodi u Srbiji, neophodna je saglasnost i dozvola Agencije za lekove i medicinska sredstva.
Svaki proizvođač ima svoju „tajnu"
- Prvo, oni moraju da izanaliziraju proizvod, da vide da li on odgovara našim standardima i našoj populaciji, da bi se na kraju donela strateška odluka same države da li bi se proizvodila takva vakcina ili ne. Tako da to ide u nekoliko stepenika i koraka, nije samo pravolinijski put - kaže ona.
Ona veruje da ukoliko se postigne dogovor sa nekim proizvođačem, prvo je potrebno da ili naši stručnjaci odu na obuku, ili da neko dođe kod nas, jer svaka vakcina ima neku proizvođačku tajnu.
Foto: clipart
- Kao što vidimo, postoji preko dvesta kandidata za vakcinu. Neke su vrlo slične, pa ako uzmemo Fajzerovu i Modeninu vakcinu koje naizgled deluju potpuno identično, a u stvari su različite i zahtevaju i različitu vrstu skladištenja, različitu temperaturu i sve ostalo. Znači da svaki proizvođač ima neki svoj protokol i neku svoju proceduru proizvodnje - zaključuje Jovanovićeva.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je taktičkoj vežbi sa bojevim gađanjima "Pobednik 2026" na privremenom poligonu "Pešter", nakon čega se obratio javnosti i odgovarao na pitanja novinara.
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT), u saradnji sa drugim državnim organima, uradilo je analizu svih relevantnih događaja, podataka, činjenica i dokaza koji se tiču navodne upotrebe tzv. "zvučnog topa", na neprijavljenom javnom okupljanju građana 15. marta 2025. godine u Beogradu.
Republička izborna komisija (RIK) proglasila je na današnjoj sednici izbornu listu koalicije okupljenje oko Srpske napredne stranke za vanredne parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar.
Zahtev blokadera da se pomeri početak školske godine je zlonameran i neozbiljan, poručila je Jelena Žarić Kovačević, član Predsedništva Srpske napredne stranke.
Na društvenoj mreži Iks izbio je prljav okršaj između "lomparista" i "antilomparista", u kome blokaderi bez ikakve zadrške optužuju jedni druge za prevare, udbaške spletke, mešetarenje i pokušaje podmetanja političkih podvala po crnogorskom scenariju.
Blokaderski aktivista Marko Marjanović, u javnosti poznat pod bizarnim nadimkom "Kristal Met Dejmon" objavio je skandalozan tvit u kome otvoreno najavljuje upad i nasilje u Republičkoj izbornoj komisiji - RIK.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
U javnost je isplivao šokantan snimak koji prikazuje policijsku intervenciju u Čopovoj ulici u Ljubljani, koja se u decembru 2024. godine završila smrću 37-godišnjeg Armina Đutovića.
Oko 19 sati juče na autobkoj stanici uz državni put D-8, na području Marinuše u Kominu kod Ploča, došlo do fizičkog sukoba između dvojice vozača, 71-godišnjaka i 27-godišnjaka.
Telo muškarca starosti 42 godine izvučeno je jutros oko 10 časova iz Šumaričkog jezera u Kragujevcu, čime je potraga za njim dobila najtragičniji epilog nakon što je njegov nestanak prijavljen sinoć.
Tivatska policija uhapsila je S. P. (40), državljanku Bosne i Hercegovine rođenu u Sarajevu, sa prebivalištem u Tivtu, zbog sumnje da je sinoć u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Kalimanj, nakon kraće rasprave, nožem u grudi ubola M. K. iz Tivta, a potom sa žrtvom pokušala da zataška zločin lažima da se oštećeni sam povredio.
Stravična saobraćajna tragedija odigrala se na magistralnom putu u Novom Pazaru, kada je teški kamion pregazio ženu pešaka koja je od jezivih povreda preminula na samom licu mesta.
Kanadski premijer Mark Karni želi čvršće veze sa Evropskom unijom i razmatra mogućnost da njegova zemlja postane "pridružena članica" tog bloka, objavio je danas američki list Volstrit džurnal (WSJ).
Aerodrom u Viljnusu bio je zatvoren, a NATO je pokrenuo najmanje jedan borbeni avion, nakon što je u vazdušnom prostoru Litvanije primećeno nešto nalik dronu, preneo je Rojters. Ispostavilo se da je na radaru zapravo bilo jato ptica.
Nemački proizvođač auto-delova Prinz&Co. Stahlrohre proglasio je bankrot nakon 130 godina poslovanja, a stotine zaposlenih suočavaju se sa otpuštanjima, izveštavaju novine Bild .
Lideri Škotske, Velsa i Severne Irske sastaju se u ponedeljak kako bi potpisali sporazum čiji je cilj da se pokrene raspad Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Nakon 50. i 60. godine, dobro odabrane šiške mogu veoma lepo da upotpune izgled. Važno je pažljivo izabrati njihov oblik, jer neće svaki stil odgovarati zrelijem licu.
Septembar je idealno vreme da svoje dvorište i terasu ukrasite biljkama koje će uneti boje i vedrinu u prve jesenje dane. Hrizanteme, asteri, ukrasni kupus i kelj samo su neke od biljaka koje će ulepšati prostor i tokom hladnijeg perioda.
Vanilice su jedan od onih starinskih kolača koji na prvi pogled deluju veoma jednostavno. Ipak, da bi bile zaista nežne i prhke, potrebno je znati jedan trik, koji pravi veliku razliku.
Ako je bela WC daska vremenom dobila neugledne žute fleke, ne morate odmah da kupujete novu. Profesionalni čistači tvrde da postoji jednostavan trik za koji su potrebna samo dva sastojka koja mnogi već imaju kod kuće.
Sportisti Miloš Teodosić i Maja Ognjenović obnovili su svoju ljubav, čak 13 godina nakon raskida, a kako se tada, u jeku raskida veridbe šuškalo, raskinulis u zbog prevare.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.