Trebaju nam tri čoveka koja će kazati - grizemo! I proizvodićemo vakcinu. Ako tri čoveka od reči kažu da će to uraditi, a da iza njih stoji država, da im pomogne, onda će tako i biti. Tri čoveka nađite, podignite Torlak u nebesa, poručuje za Sputnjik naš čuveni virusolog Ana Gligić
Rusija je za sada jedina ponudila Srbiji zajedničku proizvodnju vakcine protiv virusa korona i to one prve koja je registrovana u svetu - Sputnjik V vakcine. Ova vakcina uskoro bi trebalo da bude sertifikovana i od strane Svetske zdravstvene organizacije, a prema dosadašnjim istraživanjima, pruža zaštitu u 92 odsto slučajeva.
Jedini institut u Srbiji koji bi mogao da proizvodi vakcinu protiv virusa korona, jeste Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak". Ovaj institut posle 15 godina ponovo je počeo da proizvodi vakcinu protiv gripa za domaće potrebe, što uliva nadu kada je reč o aktuelnoj svetskoj pošasti i borbi protiv nje.
Tri čoveka za proizvodnju vakcine u Srbiji
Dugogodišnji radnik Torlaka, jedan od najistaknutijih virusologa u Srbiji Ana Gligić kaže slikovito da je za pokretanje proizvodnje vakcine u Srbiji potrebno samo tri ili četiri čoveka, kao i u vreme proizvodnje polio vakcine, kada su se tri stručnjaka ujedinila u borbi za virusologiju u Srbiji, nakon čega smo izvozili vakcinu u 35 zemalja u svetu.
- Bez kadrova nema ništa, možete praviti ugovore kakve hoćete, potrebni su kadrovi koji će iza toga stati i terati, otvarati sva vrata. Pa ja sam svojevremeno kucala na vrata saveznog ministra i čekala u hodniku da me primi - priseća se Gligićeva.
Naša sagovornica nije upoznata sa kakvim kadrovima Torlak trenutno raspolaže, ali bi podržala saradnju sa Rusijom jer, kako kaže, vrlo dobro zna kako Rusija stoji u ovoj oblasti:
- Oni imaju kadrove i ako se mi odlučimo za tako nešto, ta tri naša čoveka koja će zagristi, treba odmah da odu u Rusiju i da provedu tamo dva meseca da to vide, da se vrate i da to ostvare ovde. Ne treba puno, jer pazite, ti kadrovi moraju biti specijalisti mikrobiologije i da odu tamo da vide koji je to lanac, kako oni to rade.
Prostor na Torlaku prilagodljiv za proizvodnju
Ti stručnjaci, prema rečima Gligićeve, u državi sa kojom bi se postigao dogovor o zajedničkoj proizvodnji vakcine, stekli bi neophodna znanja na terenu i po povratku u Srbiju dalje bi obezbedili sve što je neophodno za proces proizvodnje vakcine, koja bi, kako tvrdi, mogla da krene vrlo brzo po njihovom povratku.
Foto: clipart
- Mislim da su napravili izvanredan prostor na Torlaku. Ja sam videla taj prostor za proizvodnju vakcine protiv gripa. On vrlo lako može da se prilagodi proizvodnji ove vakcine. Jer tu ne trebaju životinje, kao što je na primer za polio trebalo uvesti majmune, pa od njihovih bubrega praviti podlogu za polio vakcinu. Ovde to ne treba, sasvim je drugi proces i može se vrlo brzo ovladati, samo trebaju kadrovi - ponavlja ona.
Torlak je, prema rečima Gligićeve, u svojoj istoriji mnogo značio za Srbiju. Mogli smo da otkrivamo bolesti istovremeno kad i drugi svet, da izolujemo virus za koji se nije znalo, da dijagnostikujemo influencu u startu kad se pojave prvi slučajevi i da se preduzimaju protivepidemiološke mere, precizira ona.
Prvo neophodna saglasnost ALIMS-a
Virusolog Tanja Jovanović veruje da bi Torlak mogao da proizvodi i vakcinu protiv kovida, jer već pored vakcine protiv gripa proizvodi i mnoge druge:
- Za sada on proizvodi prvu generaciju vakcina kao što su inaktivisane vakcine, kao što su neke atenuisane vakcine i slično, one koje sadrže kompletnu virusnu česticu. Ova Sputnjik V je rekombinantna vakcina, koja se dobija tom rekombinantnom tehnologijom, gde se kao virusni vektor koristi adeno virus, i to dva tipa, tako da s te strane ne znam koliki oni imaju kapacitet, ili ako nemaju proizvodne mogućnosti, koliko je tu potrebno ulaganja da bi oni mogli da ovladaju tom tehnologijom i proizvode vakcinu.
Jovanovićeva ukazuje da bi uopšte vakcina mogla da se proizvodi u Srbiji, neophodna je saglasnost i dozvola Agencije za lekove i medicinska sredstva.
Svaki proizvođač ima svoju „tajnu"
- Prvo, oni moraju da izanaliziraju proizvod, da vide da li on odgovara našim standardima i našoj populaciji, da bi se na kraju donela strateška odluka same države da li bi se proizvodila takva vakcina ili ne. Tako da to ide u nekoliko stepenika i koraka, nije samo pravolinijski put - kaže ona.
Ona veruje da ukoliko se postigne dogovor sa nekim proizvođačem, prvo je potrebno da ili naši stručnjaci odu na obuku, ili da neko dođe kod nas, jer svaka vakcina ima neku proizvođačku tajnu.
Foto: clipart
- Kao što vidimo, postoji preko dvesta kandidata za vakcinu. Neke su vrlo slične, pa ako uzmemo Fajzerovu i Modeninu vakcinu koje naizgled deluju potpuno identično, a u stvari su različite i zahtevaju i različitu vrstu skladištenja, različitu temperaturu i sve ostalo. Znači da svaki proizvođač ima neki svoj protokol i neku svoju proceduru proizvodnje - zaključuje Jovanovićeva.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Totalna histerija u Zagrebu i Sarajevu! Dok se Srbija privredno i vojno diže , regionalni mediji otvoreno pokazuju strah od lidera kojeg ne mogu da pobede. Hrvatski premijer Andrej Plenković i njegovi ministri kukaju, dok sarajevski FTV u suzama analizira neraskidive veze i Putinovu snažnu podršku Aleksandru Vučiću!
Ruski udari na kijevske data-centre New-Telco i United DC uništili su servere povezane sa američkim sistemom Maven Smart System, koji pomoću veštačke inteligencije objedinjuje obaveštajne podatke za vojno komandovanje i određivanje ciljeva, tvrdi ruski vojni analitičar Jurij Knutov.
Danijela Šolaić (42), iz Bavaništa kod Pančeva, došla je na veliki skup liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Beogradsku arenu sa troje dece - Simonom (11), Kristijanom (9) i Matejom (6).
Kraj je još nedelje "Exatlona" - Pored Rade Đorđević koja je napustila šou zbog povrede, večeras je takmičenje završila i Jelena Jovanović iz ekipe Crvenih, koja je u borbi za život ostvarila najlošiji rezultat.
Takmičarke Crvenog tima dale su svoju prognozu za učešće u borbi za život, a Ivana Ivanović izjavila je kako bi leđa volela da vidi Plavoj takmičarki Ivi Janković.
Policija u Herceg Novom po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, uhapsila je J. V.zbog sumnje da je pokušao da ubije svoju majku, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Pripadnici policije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su J. R. (22) zbog sumnje da je početkom septembra bacio ručnu bombu M52 u dvorište porodične kuće M. D. na teritoriji Obrenovca.
Redakcija našeg portala došla je do uznemirujućeg snimka koji je nastao neposredno nakon teške saobraćajne nezgode na Dedinju, na kom se vidi kako povređeni dečak (15) nepomično leži na asfaltu dok lekarske ekipe preduzimaju sve kako bi mu pomogle.
Prava drama odigrala se danas oko 13 časova na jezeru Duboki potok kod Barajeva, kada je mladi pecaroš tokom šetnje po strmom delu obale izgubio ravnotežu, pao u vodu i nestao pod površinom, nakon čega je pokrenuta opsežna potraga.
Slučaj stravičnog nasilja u porodici odigrao se u Kaluđerici kada je N. C. (43), sa čak 2,5 promila alkohola u krvi, najpre zapretio očuhu da će ga ubiti i baciti bombu na kuću, a potom zverski nasrnuo na svoju majku (61).
Kandidat za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Rafael Grosi izjavio je da je stav da UN ne uspeva da se nosi sa aktuelnim međunarodnim krizama i da nije dovoljno uključena u njihovo rešavanje široko rasprostranjen širom sveta.
Ključni mostovi preko Dnjepra u Kijevu našli su se među najvažnijim metama ruske ofanzive u Ukrajini. Njihovo uništenje moglo bi da izazove potpuni haos u saobraćaju i logistici grada i šireg područja, ocenjuje "Njujork tajms".
Morski luk Holei, koji je dugo bio glavna znamenitost na havajskoj obali, srušio se u Tihi okean više od 500 godina nakon što je prirodno nastao, potvrdila je lokalna služba za nacionalne parkove.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Žene su postale izbirljivije kada je reč o visini partnera. Ako je suditi po istraživanju jedne aplikacije za upoznavanje, izgleda da je razlika u godinama prihvatljivija od visine ispod 185 centimetara.
Otac rijaliti učesnice Radojke Jovanović naveo je da je neutralan oko njenog odnosa sa Stojinim sinom, Milanom Popovom, kao i to da ne zna da li je Rada stvarno trudna.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.