Trebaju nam tri čoveka koja će kazati - grizemo! I proizvodićemo vakcinu. Ako tri čoveka od reči kažu da će to uraditi, a da iza njih stoji država, da im pomogne, onda će tako i biti. Tri čoveka nađite, podignite Torlak u nebesa, poručuje za Sputnjik naš čuveni virusolog Ana Gligić
Rusija je za sada jedina ponudila Srbiji zajedničku proizvodnju vakcine protiv virusa korona i to one prve koja je registrovana u svetu - Sputnjik V vakcine. Ova vakcina uskoro bi trebalo da bude sertifikovana i od strane Svetske zdravstvene organizacije, a prema dosadašnjim istraživanjima, pruža zaštitu u 92 odsto slučajeva.
Jedini institut u Srbiji koji bi mogao da proizvodi vakcinu protiv virusa korona, jeste Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak". Ovaj institut posle 15 godina ponovo je počeo da proizvodi vakcinu protiv gripa za domaće potrebe, što uliva nadu kada je reč o aktuelnoj svetskoj pošasti i borbi protiv nje.
Tri čoveka za proizvodnju vakcine u Srbiji
Dugogodišnji radnik Torlaka, jedan od najistaknutijih virusologa u Srbiji Ana Gligić kaže slikovito da je za pokretanje proizvodnje vakcine u Srbiji potrebno samo tri ili četiri čoveka, kao i u vreme proizvodnje polio vakcine, kada su se tri stručnjaka ujedinila u borbi za virusologiju u Srbiji, nakon čega smo izvozili vakcinu u 35 zemalja u svetu.
- Bez kadrova nema ništa, možete praviti ugovore kakve hoćete, potrebni su kadrovi koji će iza toga stati i terati, otvarati sva vrata. Pa ja sam svojevremeno kucala na vrata saveznog ministra i čekala u hodniku da me primi - priseća se Gligićeva.
Naša sagovornica nije upoznata sa kakvim kadrovima Torlak trenutno raspolaže, ali bi podržala saradnju sa Rusijom jer, kako kaže, vrlo dobro zna kako Rusija stoji u ovoj oblasti:
- Oni imaju kadrove i ako se mi odlučimo za tako nešto, ta tri naša čoveka koja će zagristi, treba odmah da odu u Rusiju i da provedu tamo dva meseca da to vide, da se vrate i da to ostvare ovde. Ne treba puno, jer pazite, ti kadrovi moraju biti specijalisti mikrobiologije i da odu tamo da vide koji je to lanac, kako oni to rade.
Prostor na Torlaku prilagodljiv za proizvodnju
Ti stručnjaci, prema rečima Gligićeve, u državi sa kojom bi se postigao dogovor o zajedničkoj proizvodnji vakcine, stekli bi neophodna znanja na terenu i po povratku u Srbiju dalje bi obezbedili sve što je neophodno za proces proizvodnje vakcine, koja bi, kako tvrdi, mogla da krene vrlo brzo po njihovom povratku.
Foto: clipart
- Mislim da su napravili izvanredan prostor na Torlaku. Ja sam videla taj prostor za proizvodnju vakcine protiv gripa. On vrlo lako može da se prilagodi proizvodnji ove vakcine. Jer tu ne trebaju životinje, kao što je na primer za polio trebalo uvesti majmune, pa od njihovih bubrega praviti podlogu za polio vakcinu. Ovde to ne treba, sasvim je drugi proces i može se vrlo brzo ovladati, samo trebaju kadrovi - ponavlja ona.
Torlak je, prema rečima Gligićeve, u svojoj istoriji mnogo značio za Srbiju. Mogli smo da otkrivamo bolesti istovremeno kad i drugi svet, da izolujemo virus za koji se nije znalo, da dijagnostikujemo influencu u startu kad se pojave prvi slučajevi i da se preduzimaju protivepidemiološke mere, precizira ona.
Prvo neophodna saglasnost ALIMS-a
Virusolog Tanja Jovanović veruje da bi Torlak mogao da proizvodi i vakcinu protiv kovida, jer već pored vakcine protiv gripa proizvodi i mnoge druge:
- Za sada on proizvodi prvu generaciju vakcina kao što su inaktivisane vakcine, kao što su neke atenuisane vakcine i slično, one koje sadrže kompletnu virusnu česticu. Ova Sputnjik V je rekombinantna vakcina, koja se dobija tom rekombinantnom tehnologijom, gde se kao virusni vektor koristi adeno virus, i to dva tipa, tako da s te strane ne znam koliki oni imaju kapacitet, ili ako nemaju proizvodne mogućnosti, koliko je tu potrebno ulaganja da bi oni mogli da ovladaju tom tehnologijom i proizvode vakcinu.
Jovanovićeva ukazuje da bi uopšte vakcina mogla da se proizvodi u Srbiji, neophodna je saglasnost i dozvola Agencije za lekove i medicinska sredstva.
Svaki proizvođač ima svoju „tajnu"
- Prvo, oni moraju da izanaliziraju proizvod, da vide da li on odgovara našim standardima i našoj populaciji, da bi se na kraju donela strateška odluka same države da li bi se proizvodila takva vakcina ili ne. Tako da to ide u nekoliko stepenika i koraka, nije samo pravolinijski put - kaže ona.
Ona veruje da ukoliko se postigne dogovor sa nekim proizvođačem, prvo je potrebno da ili naši stručnjaci odu na obuku, ili da neko dođe kod nas, jer svaka vakcina ima neku proizvođačku tajnu.
Foto: clipart
- Kao što vidimo, postoji preko dvesta kandidata za vakcinu. Neke su vrlo slične, pa ako uzmemo Fajzerovu i Modeninu vakcinu koje naizgled deluju potpuno identično, a u stvari su različite i zahtevaju i različitu vrstu skladištenja, različitu temperaturu i sve ostalo. Znači da svaki proizvođač ima neki svoj protokol i neku svoju proceduru proizvodnje - zaključuje Jovanovićeva.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Hejterski mediji, promoteri blokadera i njihovih mentora, učiniće sve da pokvare odnose između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država koji su konačno krenuli uzlaznom putanjom.
Rusija posle luka u Odesi i Nikolajevu mora da odseče Ukrajinu i od pristupa vodenom putu u Delti Dunava, ocenjuje ruski politički analitičar Dmitrij Rodijonov.
Puklo je po svim šavovima u redovima blokadera. Blokader sa dna kace i osvedočeni nasilnik Petar Đurić, iz takozvanog pokreta "Ćale ovo je za tebe", objavio je da njegov cirkus izlazi samostalno na izbore, otkrivši prljavi veš i do nogu potukavši takozvanu "studentsku listu".
Vladan Đokić, uzurpator na poziciji rektora Beogradskog univerziteta, prvi na blokaderskoj listi, baškari se u Bigovu u jednom od najskupljih restorana.
Ekološki taliban Bojan Simišić sinoć je, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, dao izjavu u policiji povodom svojih saznanja o navodnoj upotrebi takozvanog "zvučnog topa" na protestu 15. marta prošle godine i priznao da je lagao.
Vladan Mančić koji se našao na 76. mestu na blokaderskoj listi stari je pulen Aleksandra Jovanovića zvanog Ćuta i nije se slučajno našao među kandidatima.
Rasvetljavanje stravičnog ubistva ruske državljanke Ljudmile Turkove Konstantinovne (28), čije je telo pronađeno spakovano u koferu u zaraslom kanalu Vizelj u Padinskoj Skeli, otvorilo je jeziva pitanja.
Policija je na aerodromu "Nikola Tesla", na ulazu u Srbiju uhapsila državljanina NR Kine W. C. (39) za kojim je raspisana međunarodna poternica na zahtev Kirgistana.
Sinoć oko 22.00 časa dogodila se teška saobraćajna nesreća na auto-putu Beograd - Novi Sad, na deonici između Banovaca i Batajnice, u kojoj je život izgubio turski državljanin.
Jedna osoba je poginula, a druga je zadobila teške telesne povrede u jezivoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros oko 3:30 časova u mestu Nemenikuće, u Kosmajskoj ulici na području opštine Sopot.
U centru Lazarevca, u Karađorđevoj ulici, u noći između petka i subote oko 01:00 čas iza ponoći, došlo je do teškog incidenta i masovne tuče u bašti jednog poznatog ugostiteljskog objekta.
Mađarski premijer Peter Mađar pozvao je danas građane te zemlje da od ponedeljka odgovornije koriste električnu energiju i da posebno obrate pažnju na najugroženije, jer Mađarsku očekuju najtopliji dani sa temperaturama do 40 stepeni Celzijusa.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Rak penisa je retka, ali ozbiljna maligna bolest koja se često otkrije tek u kasnijoj fazi. Iskustvo Stivena Hamila pokazuje koliko zanemarivanje prvih znakova može dovesti do teških posledica.
Istraživanje je pokazalo da određene vrste mineralne vode mogu uticati na zaštitni omotač pojedinih tableta i tako promeniti njihovo delovanje u organizmu.
Pakovanje kofera mnogima je jedan od najnapornijih delova pripreme za putovanje, a uz pet saveta moguće je spakovati sve što nam treba, a da kofer ostane uredan i lagan.
Na koncertu pevača Dina Merlina obična flaša vode prodavana je po 5, a na nekim mestima i po 7 maraka, i to usred paklene vrućine koja ovih dana peče Sarajevo.
Ljudi koji nisu uspeli da uđu na prvi koncert Dina Merlina uprkos kupljenim kartama odlučili su da podnesu kolektivnu tužbu protiv pevača i organizatora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.