Trebaju nam tri čoveka koja će kazati - grizemo! I proizvodićemo vakcinu. Ako tri čoveka od reči kažu da će to uraditi, a da iza njih stoji država, da im pomogne, onda će tako i biti. Tri čoveka nađite, podignite Torlak u nebesa, poručuje za Sputnjik naš čuveni virusolog Ana Gligić
Rusija je za sada jedina ponudila Srbiji zajedničku proizvodnju vakcine protiv virusa korona i to one prve koja je registrovana u svetu - Sputnjik V vakcine. Ova vakcina uskoro bi trebalo da bude sertifikovana i od strane Svetske zdravstvene organizacije, a prema dosadašnjim istraživanjima, pruža zaštitu u 92 odsto slučajeva.
Jedini institut u Srbiji koji bi mogao da proizvodi vakcinu protiv virusa korona, jeste Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak". Ovaj institut posle 15 godina ponovo je počeo da proizvodi vakcinu protiv gripa za domaće potrebe, što uliva nadu kada je reč o aktuelnoj svetskoj pošasti i borbi protiv nje.
Tri čoveka za proizvodnju vakcine u Srbiji
Dugogodišnji radnik Torlaka, jedan od najistaknutijih virusologa u Srbiji Ana Gligić kaže slikovito da je za pokretanje proizvodnje vakcine u Srbiji potrebno samo tri ili četiri čoveka, kao i u vreme proizvodnje polio vakcine, kada su se tri stručnjaka ujedinila u borbi za virusologiju u Srbiji, nakon čega smo izvozili vakcinu u 35 zemalja u svetu.
- Bez kadrova nema ništa, možete praviti ugovore kakve hoćete, potrebni su kadrovi koji će iza toga stati i terati, otvarati sva vrata. Pa ja sam svojevremeno kucala na vrata saveznog ministra i čekala u hodniku da me primi - priseća se Gligićeva.
Naša sagovornica nije upoznata sa kakvim kadrovima Torlak trenutno raspolaže, ali bi podržala saradnju sa Rusijom jer, kako kaže, vrlo dobro zna kako Rusija stoji u ovoj oblasti:
- Oni imaju kadrove i ako se mi odlučimo za tako nešto, ta tri naša čoveka koja će zagristi, treba odmah da odu u Rusiju i da provedu tamo dva meseca da to vide, da se vrate i da to ostvare ovde. Ne treba puno, jer pazite, ti kadrovi moraju biti specijalisti mikrobiologije i da odu tamo da vide koji je to lanac, kako oni to rade.
Prostor na Torlaku prilagodljiv za proizvodnju
Ti stručnjaci, prema rečima Gligićeve, u državi sa kojom bi se postigao dogovor o zajedničkoj proizvodnji vakcine, stekli bi neophodna znanja na terenu i po povratku u Srbiju dalje bi obezbedili sve što je neophodno za proces proizvodnje vakcine, koja bi, kako tvrdi, mogla da krene vrlo brzo po njihovom povratku.
Foto: clipart
- Mislim da su napravili izvanredan prostor na Torlaku. Ja sam videla taj prostor za proizvodnju vakcine protiv gripa. On vrlo lako može da se prilagodi proizvodnji ove vakcine. Jer tu ne trebaju životinje, kao što je na primer za polio trebalo uvesti majmune, pa od njihovih bubrega praviti podlogu za polio vakcinu. Ovde to ne treba, sasvim je drugi proces i može se vrlo brzo ovladati, samo trebaju kadrovi - ponavlja ona.
Torlak je, prema rečima Gligićeve, u svojoj istoriji mnogo značio za Srbiju. Mogli smo da otkrivamo bolesti istovremeno kad i drugi svet, da izolujemo virus za koji se nije znalo, da dijagnostikujemo influencu u startu kad se pojave prvi slučajevi i da se preduzimaju protivepidemiološke mere, precizira ona.
Prvo neophodna saglasnost ALIMS-a
Virusolog Tanja Jovanović veruje da bi Torlak mogao da proizvodi i vakcinu protiv kovida, jer već pored vakcine protiv gripa proizvodi i mnoge druge:
- Za sada on proizvodi prvu generaciju vakcina kao što su inaktivisane vakcine, kao što su neke atenuisane vakcine i slično, one koje sadrže kompletnu virusnu česticu. Ova Sputnjik V je rekombinantna vakcina, koja se dobija tom rekombinantnom tehnologijom, gde se kao virusni vektor koristi adeno virus, i to dva tipa, tako da s te strane ne znam koliki oni imaju kapacitet, ili ako nemaju proizvodne mogućnosti, koliko je tu potrebno ulaganja da bi oni mogli da ovladaju tom tehnologijom i proizvode vakcinu.
Jovanovićeva ukazuje da bi uopšte vakcina mogla da se proizvodi u Srbiji, neophodna je saglasnost i dozvola Agencije za lekove i medicinska sredstva.
Svaki proizvođač ima svoju „tajnu"
- Prvo, oni moraju da izanaliziraju proizvod, da vide da li on odgovara našim standardima i našoj populaciji, da bi se na kraju donela strateška odluka same države da li bi se proizvodila takva vakcina ili ne. Tako da to ide u nekoliko stepenika i koraka, nije samo pravolinijski put - kaže ona.
Ona veruje da ukoliko se postigne dogovor sa nekim proizvođačem, prvo je potrebno da ili naši stručnjaci odu na obuku, ili da neko dođe kod nas, jer svaka vakcina ima neku proizvođačku tajnu.
Foto: clipart
- Kao što vidimo, postoji preko dvesta kandidata za vakcinu. Neke su vrlo slične, pa ako uzmemo Fajzerovu i Modeninu vakcinu koje naizgled deluju potpuno identično, a u stvari su različite i zahtevaju i različitu vrstu skladištenja, različitu temperaturu i sve ostalo. Znači da svaki proizvođač ima neki svoj protokol i neku svoju proceduru proizvodnje - zaključuje Jovanovićeva.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Prošlog četvrtka u centru Čačka okupilo se dvadesetak blokadera, a tokom skupa napadnut je Milinko Tomašević - snimatelj "Glasa zapadne Srbije" i "TV Lav Plus."
Damir Agović - vođa blokada u Gornjem Milanovcu je, prema podacima do kojih su došli novinari, bio izuzetno loš đak. Pa kao neko ko je jedva završio srednju školu upitno je - koliko on može da bude svetli primer mladima?
Ana Brnabić se oglasila nakon sastanka sa predstavnicima Evropske narodne partije, dodajući da Srbija u poslednje vreme beleži dobre poteze na putu ka EU.
Udruženje novinara Srbije (UNS) osuđuje napad na novinara Frankfurtskih vesti Zorana Vicelarevića koji se dogodio na tribini „Proglasa“ u Frankfurtu u trenutku kada je iz publike postavljao pitanje i traži od organizatora skupa izvinjenje zbog ovakvog postupka.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Na planini Prokletije pronađeno je telo državljanke Srbije (27), koja je stradala tokom planinarenja. Spasioci su uz pomoć helikoptera okončali višednevnu potragu na izuzetno nepristupačnom terenu.
Na Prokletijama kod Gusinja i danas je u toku velika akcija Gorske službe spašavanja Crne Gore i brojnih planinara-alpinista kako bi se pronašlo i izvuklo telo državljanke Srbije koja je poginula tokom planinarenja.
Turske snage danas su ometale vojni avion koji je prevozio ministre odbrane zemalja članica Evropske unije na neformalni sastanak na Kipru, saopštila je kiparska vlada.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je tokom sastanka sa generalnim direktorom korporacije Ujedinjena brodogradilišta Andrejem Pučkovim da je neophodno učiniti sve kako ne bi došlo da kašnjenja u izgradnji dva serijska nuklearna ledolomaca "Lenjingrad" i "Staljingrad".
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Domaća javna scena oduvek je bila prepuna atraktivnih žena koje osim uspešne karijere privlače pažnju i besprekornim izgledom. Danas vi birate najzgodniju!
Pevačica Milica Jokić progovorila je o svojoj promeni boje kose, mentalnom zdravlju, stanju Mine Kostić, te otkrila da razmišlja da krene na psihoterapije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.