Za akt o ujedinjenju sa Srbijom, kao i za odluke prema kojima su Srbi u Crnoj Gori i u Srbiji isti narod jednoglasno je glasalo svih 160 poslanika Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine. Zato je svako njeno drugačije tumačenje čista politizacija, ističe akademik Ljubodrag Dimić, profesor istorije na Filozofskom fakultetu
Izjava ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića da je Podgorička skupština 1918. godine bila slobodan izraz narodne volje za ujedinjenje sa bratskom Srbijom i da dve nezavisne države i članice Ujedinjenih nacija, Srbija i Crna Gora treba da grade odnose na temeljima slavne istorije i prošlosti, bila je povod da ga odlazeći režim Mila Đukanovića proglasi personom non grata.
Proteran je iz Crne Gore u kojoj je rođen, uz obrazloženje da je svojom izjavom omalovažio Crnu Goru čija je skupština novembra 2018. godine usvojila rezoluciju o poništavanju odluka Podgoričke skupštine 1918.
Politizacija jasnih i jednoglasnih odluka Podgoričke skupštine
Šta je to uradila Podgorička skupština da se, posle tačno 100 godina, neka nova Podgorica odrekla onoga što je činjenica u istorijskom trajanju Crne Gore.
Dimić za Sputnjik ukazuje na to da treba razumeti istorijske okolnosti koje su prethodile Podgoričkoj skupštini, održanoj 26. novembra 1918. godine.
- Trenutak kada je održana Podgorička skupština je veoma složen sa složenim istorijskim kontekstom, jer na jednoj strani imamo slom centralnih sila, na drugoj raspad Habsburške monarhije, na trećoj strani je iskazivanje pretenzija Italije i Vatikana ka suprotnoj obali Jadranskog mora, u skladu sa obećanjima saveznika nakon što je Italija aprila 1915. godine ušla u rat na strani saveznika.
Kada su pri kraju Velikog rata saveznici doneli odluku da Habsburška monarhija nestane sa političke karte Evrope, od tog momenta u političkim razgovorima koji su se vodili u zapadnim prestonicama počela je da dobija na snazi jugoslovenska ideja. Usledio je i politički i diplomatski pritisak saveznika da Jugosalavija bude uobličena u skladu sa njihovim interesima.
On podseća i na Ženevski sporazum s početka novembra 1918. godine između predstavnika srpske vlade i narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba sa područja Austrougarske, u kome je navedeno da se „Crnoj Gori otvara bratski zagrljaj" i da ona sama treba da odluči da li će im se pridružiti ili će nastaviti da živi kao samostalna država.
- Tako smo došli do 26. novembra 1918. godine kada je održana ta velika narodna skupština u Podgorici koja je trebalo da razreši pitanje budućeg prisajedinjenja Crne Gore. I ona je to učinila jednoglasno odlučivši o ujedinjenju Srbije i Crne Gore i zato nema mogućnosti da se tumači na drugi način. Doneta je jednoglasno, glasanjem svih 160 poslanika - podvlači Dimić.
On napominje da je Podgorička skupština odlukama apostrofirala dva osnovna pitanja - nacionalno i ekonomsko.
- O nacionalnom pitanju, u prvom delu dokumenta, bukvalno se kaže da je 'srpski narod u Crnoj Gori jedne krvi, jednog jezika, jednih težnji, jedne vere i običaja, sa srpskim narodom u Srbiji i u drugim srpskim krajevima'. Znači vrlo jasno je definisano da je u pitanju jedan narod. U dokumentu se kaže da narod u Crnoj Gori i Srbiji ima zajedničku prošlost, zajedničke ideale, ima zajedničke narodne junake, ima zajedničko sve što jedan narod čini narodom - naveo je Dimić.
I sve to, što je napisano i usvojeno na Podgoričkoj skupštini sporno je za vlast u Crnoj Gori u poslednjoj deceniji koja poništava da je to jedan narod, poništava da taj narod ima jedan jezik, poništava da taj narod ima iste težnje. Pokušajima pravljenja crnogorske crkve poništava i da je on jedne vere, jednih običaja. To je, kako kaže, jedan inženjering 21. veka. Da nije tužno verovatno bi bilo smešno, ističe Dimić.
- Sporan za njih je i onaj drugi deo koji se tiče ekonomije. U Podgoričkoj skupštini se u dokumentu kaže da je Crna Gora nerazdvojno vezana za Srbiju i ostale srpske krajeve i da odvojena od Srbije i srpskih krajeva nema uslove za samostalan život. Zato postoji i ekonomski razlog za ujedinjenje sa Srbijom, a posle sa kraljevinom SHS - objašnjava naš sagovornik.
Dimić dalje precizira da je Podgorička skupština uz akt donela i bitne odluke.
- U prvoj od tih odluka se navodi da je kralj Nikola Petrović, odnosno dinastija Petrović zbačena sa prestola. Druga odluka je da je Crna Gora 'sa bratskom Srbijom' ujedinjena u jednu državu pod dinastijom Karađorđević. Znači nesumnjivo je da Crna Gora nije ušla u Jugoslaviju, nego se ujedinila sa Srbijom. Treća stavka podgoričkog dokumenta kaže da tako ujedinjena sa Srbijom, Crna Gora stupa u zajedničku otadšbinu našeg troplemenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca - ističe on.
Ko ne spozna prošlost nema budućnost
Suštinski, zaključuje Dimić, na Podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. pobedila je jedna unionistička linija, ili politička linija koja je bila suprotstavljena onoj drugoj struji koja je Crnu Goru videla u budućnosti kao samostalnu državu. On, uz to ukazuje na ocene pravnika i istoričara tokom svih proteklih decenija da ujedinjenje suštinski nije otvorilo nikakve probleme ni Crnogorcima, ni Crnoj Gori, odnosno da je isti državni i društveni kontekst važio i za Srbe i za Srbiju.
Na pitanja kako je moguće poništiti nešto što je je bilo istorijski fakat, Dimić kaže da bi kao istoričar, s jedne strane to tumačio nezrelošću političkog vrha Crne Gore.
- Režim koji je do juče vladao Crnom Gorom imao je priliku da napravi svoju državu i tu priliku je iskoristio, iskoristio je i da mimo onoga što je istorijska dužnost, prizna Kosovo, napravio je čitav niz barijera na relaciji Podgorica - Beograd. On je kroz udžbeničku literaturu počeo mlađoj generaciji da usađuje svest o Srbiji kao neprijatelju - podvlači naš sagovornik.
On proterivanje ambasadora vidi kao diplomatski skandal, pogotovo zbog izjave koja ne bi trebalo nikoga da uzbudi sem ukoliko nije dugo čekana kao povod za jedan takav postupak koji će otežati situaciju novim vlastima u Crnoj Gori, koji sada jaz između Beograda i Podgorice treba dodatno da premošćuju, kaže Dimić.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji pohvalio je na društvenoj mreži Tviter potez zvaničnog Beograda koji je povukao odluku o proterivanju crnogorskog ambasadora Tarzana Miloševića
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji pohvalio je na društvenoj mreži Tviter potez zvaničnog Beograda koji je povukao odluku o proterivanju crnogorskog ambasadora Tarzana Miloševića
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Na društvenim mrežama izbio je žestok sukob među onima koji podržavaju Studentsku listu nakon što je Bekim Sulejmani javno demantovao navode sa naloga "Kreni-Promeni" povodom tragične smrti četrnaestogodišnjeg dečaka, optuživši ih za laži i dezinformacije i zatraživši izvinjenje.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Snažna i iskrena podrška televiziji Informer, glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, njegovom zameniku Dejanu Vukeliću i svim novinarima i zaposlenima u našoj redakciji stigla je iz Ljubljane, od sekretara Saveza Srba Slovenije Marka Peraka.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Aleksandar Đorđević zvani Simetrija, osnivač, vlasnik i direktor lanca teretana i sportskog kluba "Ahilej", gostovao je u emisiji "Info dan" na Informer televiziji i govorio o tome ko je odgovoran za paljenje teretana koje su u njegovom vlasništvu, ali i o reketiranju u našoj zemlji.
Policija na Vračaru je brzom i efikasnom akcijom uhapsila T. Ј. (37) i D. M. (28) zbog sumnje da su u sredu u centru Beograda zapalili firmu i pobegli.
Komandant Korpusa garde islamske revolucije (IRGC), general-major Ahmad Vahidi, posetio je danas jedan od podzemnih raketnih gradova iranskih Vazduhoplovno-kosmičkih snaga.
Gašenje požara na ruskom teretnom brodu "Sparta II", koji je 21. novembra pogođen dronovima u Finskom zalivu, nastavljeno je i tokom subote uveče. U operaciji učestvuju finske, estonske i ruske spasilačke jedinice.
Američke bezbednosne agencije upozorile su komercijalne avio-kompanije, prevoznike tereta vazdušnim putem i aerodrome širom zemlje na nedavne javne poruke terorista koji pozivaju na napade slične pokušaju otmice aviona, koji je u septembru izveo pilot aviona kompanije Flajdubai na letu za Tel Aviv.
Iran je izveo novi raketni i bespilotni napad na američke vojne objekte u Bahreinu, dok je u civilnom industrijskom postrojenju izbio požar nakon udara.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.