RUSIJA MORA UZVRAĆATI UDARCE I PRESTATI DA VODI ODBRAMBENE BITKE SA ISTORIJSKIM GUBITNICIMA! U ratnom smo stanju, zasad bez milionskih žrtava, ALI...
Podeli vest
Živimo u ratnom stanju - zasad bez miliona direktnih žrtava. A - rat je rat. Rusija mora uzvraćati udarce i prestati da vodi odbrambene bitke sa istorijskim gubitnicima
Počasni predsednik prezidijuma Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku Sergej Karaganov analizirao je aktuelna dešavanja u svetu, ali i odnos Zapada prema Rusiji. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Zapad pokušava da isprovocira jermenske i azerbejdžanske nacionaliste da poremete primirje u Karabahu, rekao je Sergej Nariškin, direktor Spoljnoobaveštajne službe Rusije
18.11.2020
18:43
Dugo sam se dvoumio da li da objavim ovaj članak. Ispao je bolno tvrd. Ali kriza na mnogo nivoa koja se širi u svetu - ekonomska, za mnoge civilizacijska, i koja će dovesti do smene režima i elita, ubeđuje nas: moramo da govorimo direktno.
Živimo u ratnom stanju - zasad bez miliona direktnih žrtava. A - rat je rat.
Zadržaću se najpre na ideološkoj podršci ruskoj politici.
Kod nas se mnogo toga radi ispravno. Rusija čvrsto brani svoje interese i svoju istinu. U tom smislu i onu o smislu i značaju Velike Pobede. Raskrinkavaju se nove besne kampanje, koje su u moralnom smislu često svinjarije, koje našoj zemlji nameće gubitnik u istorijskoj utakmici - Zapad.
On koristi resurse preostale iz vremena njegove dominacije i pokušava da vodi očajničku pozadinsku bitku u ekonomiji (trgovinski rat SAD protiv Kine, sankcije protiv Rusije i desetina drugih zemalja) i na informativnom polju (propagandni rat protiv Rusije i Kine).
Ali, ruska strana pati od važne slabosti. Mi se stalno pravdamo, igrajući na taj način, nametnutu igru. Po navici, nasleđenoj od prethodnog "hladnog rata" i tadašnje dominacije Zapada, Zapadu posvećujemo previše pažnje. Ali, mi već odavno ne gubimo. Mi odavno nismo ni siromašni ni neslobodni. Ipak, naša defanzivnost je i dalje tu.
To što smo u idejnoj sferi u odbrani, sasvim je u skladu sa ruskom strateškom tradicijom - pre nego što smo pobedili, ostavili smo Moskvu Napoleonu, uzvraćali smo Hitleru do Volge. A od koga se sada branimo? Od pigmeja u poređenju sa tim čudovištima! Odbrambena tradicija je neumesna u sadašnjem svetu i vodi gubitku hrabrosti i u eliti i u društvu. A bez hrabrosti u Rusiji nema pobede.
Nemamo ni pozitivnu ideologiju, novu rusku ideju. A bez takvih ideja, sve velike sile propadaju ili prestaju to da budu. Svet je prepun njihovih grobova ili ruševina.
U međuvremenu, kao rezultat propasti starog komunizma i aktuelnog kraha „demokratskog liberalizma", u svetu se stvorio ideološki vakuum za čije popunjavanje se intenzivira borba. Kini je teško da ga popuni. Kineska kultura je bolno specifična, i „nerazumljiva" je za većinu drugih civilizacija. (Iako nastojati da se ona razume, kao i Istok u celini, postaje veoma neophodno.)
Umesto liberalizma i komunizma, u svetu se sukobljavaju dva ideološka trenda.
Jedan su - nazovimo ih uslovno „nacionalisti", ili pak „konzervativci", odnosno „normalni". Njihove su parole - očuvanje suvereniteta država i naroda, nacionalnog identiteta, odbrana nacionalnih interesa i kulture.
Oni čine ogromnu većinu, posebno u Aziji, koja je u usponu, ima ih mnogo u SAD i evropskim zemljama. Ali donedavno oni su se branili od dominantne liberalne „političke korektnosti".
Drugi su - uslovni transnacionalisti, to jest liberali. Iako ne istupaju za istinski liberalizam, odnosno slobodu, ipak su pokušali da nametnu polutotalitarnu, unificiranu ideologiju. Oni su sada u manjini, koja je sve manja.
Oni poseduju moćne, iako sve slabije, pozicije u svetskom ekonomskom sistemu, stvorenom u Breton-Vudsu i proširene posle 1991. godine na ceo svet. I veoma jake, akumulirane tokom proteklih nekoliko vekova - u informativno-kulturnoj sferi, možda glavnom odbrambenom bastionu Zapada.
U prilog transnacionalistima ide i okolnost da je u uslovima dugotrajnog mira stvorenog nuklearnim oružjem i odsustva stresa karakterističnog za čitavu istoriju čovečanstva, u uslovima neophodnosti borbe za ono što je zaista nasušno - život, hleb, svoju kulturu, svoje mesto pod suncem - domovinu, promenjena svest značajnog dela zapadnih (i malog broja nezapadnih, uključujući i naša) društava i elita.
Slične promene prethodile su padu Rimske imperije, Mletačke republike krajem 18. veka i katastrofi Kine u 18-19. veku.
U savremenom svetu šire se surogat ideologije, vrednosti i modeli ponašanja - demokratija kao religija, LGBT, Me Too, feminizam (ne sme se mešati sa pravima žena), Black Lives Matter i dalje po spisku.
Ove modele ponašanja i vrednosti podstiču vladajuće transnacionalne elite jer odvraćaju pažnju od nerešenih i nerešivih problema - bezizlaznosti i nepravednosti postojećeg modela kapitalizma, atomizuju društva, zamenjuju prirodne vrednosti i osećanja i doprinose pretvaranju čoveka u robota sa programiranim reakcijama.
U suštini, radi se o dehumanizaciji čoveka i čovečanstva. Te modele oni pokušavaju da izvoze, kako bi oslabili konkurentske zemlje i društva, da bi odvojili narode od njihove istorije, tradicije, od samih sebe.
Ovaj izvoz izaziva negativnu reakciju uslovno „normalnih", koji su u svetu ogromna većina. Ali, oni nisu idejno organizovani i nemaju lidera. I baš zato ne treba da razmišljamo o tome kako da se opravdamo zbog odsustva gej-parada, već da pokušamo da stanemo na čelo novog humanizma - očuvanja čovekove suštine i misije - da služi porodici, društvu, svojoj zemlji, svetu, Bogu. To su vrednosti svih civilizacija i religija, osim one koja se naziva liberalnom.
Izuzetno je velika i povećava se pretnja globalnim ratom. A Rusija je glavni hranilac sveta.
Upravo mi vojno-političkim odvraćanjem zatvaramo put onima koji pokreću ratove.
Kada je zbog svoje vojne, moralne i političke slabosti Rusija prekinula aktivno obuzdavanje, usledilo je grupno silovanje ostataka Jugoslavije od strane natovaca, agresije na Irak i Libiju.
Ali, mi ne kapitalizujemo ovo svoje realno dostignuće, ne vodimo aktivnu politiku mira, spasenja sveta, ne pomažemo idejno sebi i čovečanstvu da se smanji pretnja globalnim ratom.
Zar su nam oružane snage potrebne samo radi odvraćanja „potencijalnih agresora" ili očuvanja suvereniteta ili je to ipak i u prvom redu za očuvanje najviše vrednosti - mira za sebe i druge? Ja mislim da je tako. Ali zašto onda o tome ne govorimo sebi i svetu, obezbeđujući zasluženi autoritet i samopoštovanje?
A o dodatnoj javnoj podršci za odbrambene troškove da i ne govorimo, a što nije suvišno u situaciji ekonomske krize.
Oduzevši SAD i Zapadu vojnu superiornost, na čijoj osnovi se zasnivala njihova petstogodišnja dominacija u politici, ekonomiji i kulturi, mi smo oslobodili svet, stvorili uslove da narodi i države slobodno biraju svoj put. Dali smo im mogućnost da počnu da stiču pravedan udeo u svetskom BNP.
Ranije su sve to Evropljani, a zatim i Amerikanci, pumpali sebi, oslanjajući se na svoju dominaciju. A mi stidljivo odbacujemo optužbe za militarizam, agresivnost, ne kažemo da smo mi narod i zemlja - oslobodilaca, ne samo od potomaka raznih džingiskanova, napoleona, hitlera, već i od zapadnog ili neoliberalnog „jarma".
A posebno je pitanje - zašto država, koja je neto izvoznica čistog vazduha i vode skromno ćuti u ćošku u vezi ekoloških pitanja? Po svemu sudeći, po navici smo u defanzivi u odnosu na delimično razumnu, ali umnogome vapijuće sebičnu „zelenu" agendu, koju predlaže Zapad. Međutim, mi možemo i moramo da dajemo ton i u međunarodnoj ekološkoj politici, predlažući koncepciju, koja je korisna za sve.
Zar mi ne znamo da je demokratija - način upravljanja spolja udoban za većinu, ali neefikasan u kriznim uslovima? I da je on uvek stradao u takvim uslovima?
Zar ne vidimo čemu vode i vodiće formalne demokratske procedure u siromašnim državama? Odgovori su oko nas - Ukrajina, Jermenija, Belorusija, Kirgizija i mnoge druge zemlje. A njihov broj će rasti u uslovima globalne ekonomske krize, podstaknute pandemijom.
Autoritarnost nije panaceja i može da vodi do stagnacije i propasti. Mi to znamo. Ali demokratija u siromašnim etnički složenim društvima gotovo nužno dovodi do degradacije. Pa čak i do krvi.
Zar sebe smatramo moralno jednakim ili čak inferiornim u odnosu na komšije u evropskoj civilizaciji koji su ogrezli u laži i neuspehu? Ili mi, konačno, priznajemo da smo ono što smo istorijski bili i jesmo - evroazijska, i možda čak civilizacija nad civilizacijama?
Zaključak je očigledan - neophodno je uzvratiti udarac. Okretanje drugog obraza je besmisleno. Tim pre - onima koji su u dubokoj civilizacijskoj krizi. Moramo prestati da vodimo odbrambene bitke sa istorijskim gubitnicima, i moramo ući u novi, sve više nezapadni svet, osvajajući povoljne, a često i vodeće idejne i političke pozicije koje nam taj svet nudi.
Predložiću samo neke ideje za takvu ofanzivnu, okrenutu budućnosti i nipošto agresivnu politiku.
Mi smo narod pobednika.
Mi branimo suverenitet i identitet, slobodu izbora - kulturnog, političkog i ekonomskog puta za sve zemlje. Mi smo za slobodu zemalja i naroda protiv hegemonizma u politici i ekonomiji i univerzalizma u kulturi i idejnoj sferi.
Mi smo internacionalistički narod i ne možemo biti drugačiji, s obzirom na našu istoriju. Duboko nam je tuđ svaki rasizam.
Mi poštujemo lični intimni izbor svakog čoveka. Ali mi hoćemo da se čovečanstvo razvija, da se rađaju deca, mi smo protiv pretvaranja ljudi u mankurte - robove koji se ne sećaju svoje istorije, srodnika i pola. Mi smo za to da čovek nastavi da sledi svoju najvišu predodređenost - da služi svojoj porodici, društvu, zemlji, svetu, Bogu, ako u njega veruje.
Mi smo narod ženstvenih i vrlo snažnih žena koje su više puta spasile zemlju u njenoj teškoj istoriji. I mi smo narod snažnih i odvažnih ljudi, spremnih da zaštite slabe.
Moramo da krenemo u novi svet, ne odričući se starog, koji nas vuče unazad, već predlažući sebe Evroaziji i svima kao lidera normalnih, nacionalnih, suverenih, miroljubivih.
Pročitavši ovo, mnogi će reći - mi još nismo sasvim takvi. Ali mi smo takvi mnogo više od svih drugih i moramo ići napred, jačajući ono najbolje u sebi i privlačeći time druge.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Anarhista
pre 5 godina
Апсолутно. Чуди ме да у Русији има неко са оваквом филозофијом.
Узалудна им је сва она ратна машинерија, ако је не користе.
Погледај западне битанге, 5 хиљада година су на ратној стази, вечна офанзива.
Dugo sam se dvoumio da li da objavim ovaj članak. Ispao je bolno tvrd. Ali kriza na mnogo nivoa koja se širi u svetu - ekonomska, za mnoge civilizacijska, i koja će dovesti do smene režima i elita, ubeđuje nas: moramo da govorimo direktno. Živimo u ratnom stanju - zasad bez miliona direktnih žrtava. A - rat je rat. Zadržaću se najpre na ideološkoj podršci ruskoj politici. Што се тиче идеолошке подршке - ово се пре свега односи на Србију, али и на Црну Гору и на целу БиХ - неопходно је постојање најмање једне руске телевизије која би покривала цео простор који сам поменула; јер ако само у Србији постоји више иностраних телевизија или телевизија које су финансиране новцем са Запада, зар је тешко схварити да у Србији треба да што пре постоји и руска релевизија која ће цео свој програм емитовати на српском језику (наравно да се подразумевају одлично промишљена идеолошка политика и програмска концепција), зато што постојање ,,Спутњика'' на српском језику никако није довољно.
"STRUCNJAKU ZA MUCENJE SRPSKE VODE" ODGOVOR
Gospodine ni jedan TVOJ KAUBOJ nece vise uci u sRBIJU ni od vas ni od ovih iz evrope!
Srbija NIKOG NEDIRA ALI NECE NI ULTIMATUME TRPWTI I IMA CIME I SA KIME DA SE OD NJIH ODBRANI.A tebi ko "strucnjaku" reporucujem da budes di si jer i za disi nisi.
Bezbednosni sukob sa Zapadom više se ne odvija samo na liniji fronta, već se sve intenzivnije premešta duboko unutar same Rusije, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin, komentarišući pokušaj atentata na visokog oficira vojne obaveštajne službe.
Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje dogovorile su višeslojan plan za podršku svakom budućem mirovnom sporazumu između Moskve i Kijeva, izveštava „Fajnenšel tajms“, pozivajući se na poverljive izvore.
Zapad pokušava da isprovocira jermenske i azerbejdžanske nacionaliste da poremete primirje u Karabahu, rekao je Sergej Nariškin, direktor Spoljnoobaveštajne službe Rusije
Ruska vojska u Ukrajini sve više primenjuje taktiku "mikrojedinica" koje čine dva do deset vojnika, a koje se infiltriraju kroz linije fronta i traže slabe tačke u ukrajinskoj odbrani.
Predrag Veljković, poljoprivrednik, blokader, rijaliti zvezda i čovek koji po sopstvenom priznanju voli da manipuliše ljudima, masno je slagao o brutalnoj tuči blokadera u Mrčajevcima.
Predstavnik blokadera Aleksandar Popov složio se sa tezom Milovih medija u Crnoj Gori da je potrebno naći novi narod koji neće glasati za predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Blokader Vukašin Milićević iz redova Demokratske stranke, inače teolog koij je izbačen iz crkve, ponovo je izazvao burne reakcije u javnosti izjavama na račun Srpske pravoslavne crkve (SPC), tvrdeći da "SPC ne postoji", kao i da "služi da podržava zločine".
Pošto je eliminisana u polufinalu Exatlona, Anabela Zonai je pošteno nahvalila ostale učesnike i generalno pozitivno govorila o iskustvu na Dominikani, pa onda zapevala hit Saše Matića "Kralj izgubljenih stvari".
Takmičarka Milica Ohman ispala je dan pred polufinale Exatlona, ostavivši snažan utisak na publiku, ali i na one koji su je pratili od samog početka takmičenja.
Profesor doktor Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda gostujući u Prvim info komentarisao je situaciju u državi i način na koji mediji plasiraju informacije.
Dejan Jelača, srpski glumac koji živi i radi u Americi gostujući u Info jutru otkrio je kakav je život preko okeana i kako Amerikanci gledaju na poteze svog predsednika Donalda Trampa.
Miljan Damjanović, potpredsednik SRS i Marko Šćepanović, savetnik ministra Ivice Dačića gostujući u Info jutru komentarisali su zlurade komentare na račun zdravstvenog stanja ministra spoljnih poslova.
Zbog najnovijih šokantnih vesti o ministru Ivici Dačiću, lideru SPS, koji je u bolnici i u životnoj je opasnosti najnoviju epizodu ‘Eksatlona’ emitovaćemo u nešto kasnijem terminu, iza 21.30.
Čuvene stepenice na plaži Ergemni na Lefkadi oštećene su nakon snažnog nevremena, a obrušena zemlja i kamenje uništili su deo prilaza koji vodi do ove plaže.
Ruskinja Anja (32), koja se pre četiri godine iz Rusije preselila u Srbiju sa mužem i mačkom, nedavno je kupila kuću u selu blizu Sombora za 20.000 evra, a sada planiraju i da je renoviraju.
Vaso R. (43) u utorak je prvostepenom presudom osuđen na dve godine i tri meseca zbog prebijanja Srpkinje Dejane Ć. (22) u kafiću u Beranama u kojem je ona radila. Kako se saznaje, Vaso ju je napao zbog sukoba koji je imao sa njenim tadašnjim poslodavcem Milivojem Mićom B.
Muškarac (40) lakše je povređen u saobraćajnoj nezgodi koja se protekle noći dogodila na obilaznici oko Beograda kod Surčina, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Snimak iz studija otkriva kako su Nikola Simić, Đuza Stojiljković, Ljubiša Bačić i Nada Blam davali glasove likovima iz crtanog filma "Nindža kornjače", pokazujući ozbiljnost i profesionalizam u dečjem programu osamdesetih i devedesetih.
Hale Beri je gostujući u podkastu "Seks sa Emili" kod voditeljke Emili Mors, iskreno pričala o intimnim odnosima, ženskom zadovoljstvu i promeni stava koju je stekla sa godinama.
Projekcijom filma "Orvel 2+2=5" sinoć je u MTS dvorani otvoreno osmo izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma "DOK #8", na kojem će biti prikazani filmovi "Mileva Ajnštajn", "Spavač: Izgubljeni Karavađo", "Pompeja: Ispod oblaka" i mnogi drugi.
U Specijalu o Katarini Velikoj na TV Informer gost je bio istoričar filma Božidar Zečević, koji je objasnio da Katarina Velika ima srpske krvi jer potiče iz grada koji se zvao Srbiste u kojem su živeli Lužički Srbi.
Manekenka Klaudija Šifer skuplja insekte, a glumac Džoni Dep voli da se igra sa barbikama. Ovo su samo neki od ekscentričnih hobija holivudskih zvezda.
Da li je pravo vreme za nadogradnju na S26 Ultra, je dilema koju ljubitelji Samsunga sada imaju. Samsung Galaxy S26 Ultra nesumnjivo jeste unapređen, ali ostaje pitanje koliko su te novine vama lično bitne.
Irina Šajk je ovogodišnja voditeljka festivala Sanremo koji se održava od 24. do 28. februara, a njen nastup i smela modna izdanja već su izazvali podeljene reakcije u Italiji.
Ćevapi ne moraju biti napravljeni od mesa da bi ostali mekani, mirisni i bogatog ukusa. Verzija sa heljdom predstavlja laganiju i potpuno biljnu alternativu tradicionalnom specijalitetu, a pritom je zasitna i hranljiva.
Pevač Marko Gačić razveo se od supruge Goge, koju je varao sa njihovom koleginicom Ninom Vlajković, a sada se pojavila nova informacija o njegovom životu.
Pevačica Naida Bešlagić (34) borila se sa opakom bolešću, te je prošla kroz proces hemoterapija i ostala bez kose, a sada ponovo živi život punim plućima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar