• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: RTS

20.01.2021

09:55

Doktor Milanko na pitanje kada će biti kraj epidemije DAO ŠOK ODGOVOR I OBJASNIO ZAŠTO JE KOD VAKCINACIJE VAŽAN KRATAK ROK

Društvo

Doktor Milanko na pitanje kada će biti kraj epidemije DAO ŠOK ODGOVOR I OBJASNIO ZAŠTO JE KOD VAKCINACIJE VAŽAN KRATAK ROK

Podeli vest

Virusolog Milanko Šekler kaže za RTS da je važno da se građani masovno odazovu pozivu na vakcinaciju, jer je vakcina jedini način da se epidemija privede kraju i da se potpuno kontroliše. Ističe da se ne može uopšteno reći koju vakcinu odabrati.

Milanko Šekler je, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, naveo da je potrebno da se ljudi masovno odazovu pozivu na vakcinaciju.

"Imunizacija je jedan od najbitnijih koraka u suzbijanju epidemije uz prokužavanje i ovo do sada što smo preživeli skoro godinu dana. Vakcina je jedini način da se stvar stavi pod kontrolu, odnosno da se epidemija provede kraju i da se potpuno kontroliše", ističe Šekler.

Rokovi su bitni

Cilj je da se u što kraćem vremenskom periodu vakciniše što više ljudi, a Šekler objašnjava zašto su rokovi bitni.

"Rokovi su vrlo bitni iz prostog razloga što ukoliko bi se vakcinacija rastegla u dužem periodu ona bi počela da gubi smisao. Da bi se stvorio kolektivni imunitet potrebno je da uz one ljude koji su preležali i bili asimptomatski i imaju nekakav imunitet, da ovaj drugi deo ranjivih kategorija, odnosno ugroženijih, kao što su zdravstveni radnici, stariji, delovi državnog sistema da se i oni vakcinišu u što kraćem periodu da bi se te dve stvari spojile i da bi u jednom trenutku te dve grupacije činile preko 85–90 odsto", objasnio je Šekler.

U tom trenutku, kako kaže, virus više neće moći niti imati koga da zarazi i može da nestane.

"Ukoliko bi se vakcinacija razvukla i to trajalo godinu dana onda već će početi da dolazi do onih ljudi kod kojih je imunitet nestao, pa će početi i oni da se inficiraju. Onda ulazimo u vrzino kolo. Zato je potrebno u što kraćem periodu što veći broj ljudi", ističe Šekler.

Naglasio je da građani u Srbiji mogu da biraju koju će vakcinu primiti i da je to neobična privilegija.

Foto: REUTERS/Jason Cairnduff

Građanima Srbije na raspolaganju su tri vakcine

Građani u Srbiji privilegovani

"Obično zemlje Evrope imaju jednu vakcinu ili dve, igrom slučaja mi imamo nešto veći izbor i jeste privilegija, jer u svakom slučaju nisu sve vakcine iste u smislu principa i načina pravljenja i stvaranja imuniteta, pa samim tim u zavisnosti od ljudi koji treba da se vakcinišu može da se izabere bolja vakcina, bezbednija, efikasnija i može da se bira u skladu sa nekim stručnim principima i to je odluka na izabranom lekaru", rekao je Šekler.

Istakao je da kineska ne spada u najefikasnije, ali spada u najbezbednije vakcine.

"Radi se o inaktivisanoj, odnosno mrtvoj vakcini. Ona je efikasna u tom smislu da 100 posto vam garantuje da nećete dobiti tešku kliničku sliku, odnosno da bude ugrožen život, Jedan procenat ljudi će moći da se inficira, ali će to biti blaga klinička slika i jedan mali procenat ljudi će moći da se inficira i dobije srednju kliničku sliku. U svakom slučaju, ona garantuje glavu na ramenima", naveo je Šekler.

Naglasio je da se ne može uopšteno reći koju vakcinu odabrati, jer sve zavisi od čega pojedinac boluje, da li je već bio zaražen ili nije, da li je u potpunosti zdrav.

Nema novog soja kod nas

Na pitanje ima li novog soja virusa kod nas, Šekler kaže da ga za sada kod nas nema u uzorcima koji su poticali od ljudi koji su se razboleli, a došli su u Srbiju negde pred katolički Božić.

"Mi smo organizovali i dobijali uzorke baš od tih putnika koji su tada došli iz čitave Evrope. To su oni koji su došli i razboleli se. Nismo za sada našli nijedan uzorak koji bi pripadao toj kategoriji mutiranog virusa", dodao je Šekler.

Ukazao je da to za samu epidemiju, mere i samo građanstvo nema neki značaj, više ima naučni značaj da se prate ti klasteri.

"Ne utiče ni na efikasnost vakcinacije, jedino što može da izmaltretira zdravstveni sistem u smislu što se lakše prenosi pa da veći broj ljudi se zarazi u kraćem periodu pa da opet dođemo do nekog zagušenja. Inače, klinička slika je ista, nema jači ili opasniji oblik što je najvažnije", poručuje Šekler.

Na pitanje kada će proći epidemija, Šekler kaže: "Mnogo brže nego što 99 odsto ljudi misli".


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Jovanov: Izmenama zakona se omogućavaju izbori u Beogradu i na lokalu 2. juna!
Izbori 2024

Jovanov: Izmenama zakona se omogućavaju izbori u Beogradu i na lokalu 2. juna!

Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov obrazložio je danas predlog izmena Zakona o lokalnim izborima koje su, kako je rekao, podržale poslaničke grupe većine, ali i deo opozicije, i kojima se omogućuje da se beogradski i lokalni izbori, koji nisu održani u decembru, održe istog dana - 2. juna.

22.04.2024

11:58

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija

Osmanlije učile srpski! Ovo su srbizmi koji se i dan danas koriste u turskom jeziku
Srbija

Osmanlije učile srpski! Ovo su srbizmi koji se i dan danas koriste u turskom jeziku

Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.

22.04.2024

07:20