Zanemarujući geopolitiku Beograd vodi odličan program imunizacije, jednostavno kupujući što više vakcina iz raznih izvora, piše francuski portal Forum
- Ne zanima nas da li vakcine dolaze iz Kine, SAD ili EU, sve dok su sigurne i ako ih brzo dobijemo. Za nas vakcinacija nije geopolitičko pitanje. To je stvar javnog zdravlja - rekla je srpska premijerka Ana Brnabić za BBC, rezimirajući pragmatičnu strategiju vakcinacije koju je odabrala država.
Strategija koja je rezultirala neočekivanim uspehom. Politika, brzina i svestranost, izvan podela Istok-Zapad koje podsećaju na hladni rat, dale su rezultate na kojima može pozavideti svet. Srbija je posle Velike Britanije daleko ispred svih evropskih država u trci za vakcinaciju izborila nedostižnu prednost, dok EU živi u nadi da će se jednog dana priključiti.
Premijerka, koja se školovala u SAD, kako piše BBC, bila je prva evropska liderka koja je primila Fajzerovu vakcinu na Badnji dan, nakon što je njena vlada uspela da nabavi još 22. decembra skoro 5.000 doza nemačko-američke vakcine, koju je tada već odobrilo srpsko regulatorno telo.
S druge strane, "proruski orijentisani" ministar unutrašnjih poslova vakcinisan je Sputnjikom V, ruska vakcina je brzo dopremljena u Beograd zbog tradicionalno dobrih odnosa sa Moskvom. Ministar zdravlja pozirao je pred kamerama dok je primao kinesku vakcinu Sinofarm.
Ova poslednja bila je prva vakcina koja je stigla u velikim količinama - milion doza poslatih u Srbiju, koju je predsednik Aleksandar Vučić lično dočekao na aerodromu 16. januara. Ova prednost se obrazlaže izuzetnim odnosima Srbije sa kineskim režimom, koji mnogo ulaže u ovu balkansku zemlju.
Foto: Tanjug
Aleksandar Vulin vakcinisan Sputnjikom V
Raznolikost vakcina
Očekuje se da će u februaru biti isporučeno najmanje još 500.000 doza Sinofarma, 200.000 doza Sputnik V, oko 90.000 doza Pfizer/BioNTech i prva serija od 125.000 doza britanske vakcine AstraZeneka/Univerzitet u Okfordu. Porudžbine za američku vakcinu Moderna stižu do juna.
Prosto je impresivna ponuda vakcina u Srbiji. Što se tiče programa vakcinacije, on ide glatko i, kako piše Rojters, "Srbi trenutno mogu da biraju između vakcina: Fajzer/BioNTech, kineske kompanije Sinofarm i ruske kompanije Sputnjik V."
- Zahvaljujući efikasnosti vakcinacije, zemlja koja nije bila poznata, konačno je podigla glavu - izveštava BBC. Iako je pojava i širenje raznih varijanti koronavirusa otpornih na vakcine i prilagođavanje njihovog razvoja i dalje nepredvidiv faktor.
Foto: printscreen
Francuski mediji
Drugi u Evropi, četvrti u svetu
Dok ostale države zapadnog Balkana pokušavaju da se domognu dragocenih bočica prikupljanjem mrvica od evropske pomoći ili od globalnog programa Kovaka koji vodi SZO, Srbija ide napred sama, izuzetnom veštinom i brzinom, a kampanja vakcinacije napreduje gotovo dvostruko brže nego u Nemačkoj, Španiji i Italiji i četiri puta brže od Holandije!
Prema rečima predsednika Aleksandra Vučića, Vlada će ove godine potrošiti između 200 i 300 miliona evra - ili 0,7% BDP-a - na vakcine. Istovremeno, rekao je, sva sredstva potrebna za pokretanje proizvodnje Sputnjika V u Srbiji, do kraja godine, biće uložena u okviru sporazuma potpisanog sa Vladimirom Putinom.
Grupa ruskih stručnjaka već je posetila Beograd, a premijerka je najavila da su u toku pregovori o kupovini "Sputnik-lajta", vakcine sa jednom dozom, koja se trenutno klinički ispituje u Rusiji. Cilj Vlade Srbije je da pokrije nacionalne potrebe za imunizacijom, ali i da bude deo regionalne izvozne perspektive u širem smislu - na teoriji u EU.
Donedavno je EU oštro kritikovala ruske i kineske vakcine, ali danas niko ne isključuje mogućnost da su i one potrebne u nedostatku dovoljnih količina drugih vakcina. Tim više što su zapadne farmaceutske kompanije prilično nepouzdane u isporukama i rizikuju da uruše program vakcinacije država članica.
Vakcine nisu političko pitanje
- Vakcine ne mogu biti političko pitanje. Možete birati između zapadnih i istočnih vakcina samo kada ih imate dovoljno - rekao je mađarski premijer Viktor Orban, koji je još jednom pokazao prezir prema Evropskoj komisiji (bez sumnje s pravom), s tim da je njegova zemlja prva u EU koja je kupila i odobrila kinesku vakcinu Sinofarm i ruski Sputnjik V.
Evropljani o njima imaju mnogo predrasuda iz političkih razloga. I dalje su sumnjičavi prema svojoj naučnoj ispravnosti i brinu, ponekad do te mere da ih preziru, zbog navodnog nedostatka ispitanosti u razvoju ovih vakcina. Važno je reći da Sputnjik V koristi sličnu tehnologiju kao i vakcina AstraZeneka/Univerzitet u Oksfordu i jednako je jeftin i praktičan za transport.
Klinička ispitivanja takođe bi uskoro trebalo da počnu sa hibridnom kombinacijom - potencijalno poboljšane - dve vakcine, što bi moglo dovesti do partnerstva "istok-zapad" i stvaranja jedinstvene vakcine zajednički proizvedene. Naravno sve zavisi od mutacije virusa i eventualne pojave nove verzije kovida 19.
Osim u Srbiji, masovna vakcinacija se sprovodi u Turskoj, Indiji, Brazilu i Južnoj Koreji.
U prilogu "Srbija pobijedila u ratu za cjepivo" se kaže da o Srbiji priča ceo svet, a da predsednik Vučić i premijerka Ana Brnabić daju intervjue za svetske medije u kojima se izveštava o uspehu Srbije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U prilogu "Srbija pobijedila u ratu za cjepivo" se kaže da o Srbiji priča ceo svet, a da predsednik Vučić i premijerka Ana Brnabić daju intervjue za svetske medije u kojima se izveštava o uspehu Srbije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se direktno tokom Kolegijuma dugogodišnjem novinaru "Vesti" Zoranu Vicelareviću, kog su blokaderi brutalno napali u Frankfurtu tokom tribine u organizaciji "Proglasa".
Zoran Panović, programski direktor Demostata, nekadašnji glavni urednik Danasa, srušio je blokaderski mit o izolovanosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
U Palati Srbija danas je razmenjeno 10 dokumenata o saradnji između Srbije i Angole u prisustvu predsednika Srbije, Aleksandra Vučića ,i predsednika Angole, Žoaoa Manuela Gonsalveša Lorensa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nakon nezapamćene tragedije koja je potresla Rasinski okrug i celu Srbiju, kada su se u Velikoj Moravi kod Stalaća utopila dva dečaka, starosti 11 i 15 godina, opština Ćićevac proglasila je današnji dan, 9. jun, Danom žalosti na celoj teritoriji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je da se ruski politički uticaj na druge zemlje smanjuje, navodeći da bi ulazak Ukrajine u Evropsku uniju dodatno oslabio poziciju Moskve u regionu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, tokom sastanka sa ruskim oligarhom Romanom Abramovičem, poručio je da Kijev neće napustiti Donbas, piše britanski Gardijan.
Hrvatska će, osim nabavke 18 novih samohodnih haubica "cezar" od Francuske, modernizovati i 14 postojećih nemačkih "pancer" haubica koje je kupila 2014. godine, proizlazi iz zajedničke izjave o pojačanoj saradnji nemačke i hrvatske vlade.
Beba koja je gugutala tokom predstave "Bura" Vilijama Šekspira, u kojoj je glavnu ulogu igrao glumac Kenet Brana, izbačena je iz sale nakon što je ometala izvođenje u pozorištu Kraljevske šekspirovske pozorišne trupe u Stratfordu na Ejvonu, rodnom mestu slavnog engleskog pisca.
Od 12. do 14. juna 2026. godine održaće se 34. Noć knjige pod pokroviteljstvom Banca Intesa u svim knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca na 74 lokacije u 38 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs.
Popularna horor misterija "Sreda" (Wednesday), u kojoj glumica Džena Ortega igra čuvenu ćerku iz porodice Adams, zvanično je postala najgledanija serija svih vremena na Netfliksu.
Princeza od Velsa Kejt Midlton ponovo je privukla pažnju svojim istančanim modnim ukusom, potvrđujući reputaciju jedne od najelegantnijih žena današnjice.
Ruže leti zahtevaju posebnu pažnju, a pravilno zalivanje ključno je za njihovo zdravlje i cvetanje. I premalo i previše vode može da im nanese štetu, pa je važno pronaći pravu meru.
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Glumica Jelisaveta Orašanin u vezi je sa 11 godina mlađim kolegom Pavlom Mensurom, a kod nje na Instagramu pronašli smo njihovu zajedničku fotografiju od pre tri godine.
Glumica Jelisaveta Orašanin pokazala je da živi kao da sutra ne postoji svojim objava na mrežama gde uspešno balansira u roditeljstvu, noćnom životu i redovnim treninzima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.