PATRIJARH PORFIRIJE OTKRIO DA IMA STEPINČEVA PISMA PAPI, USLEDIO JE BRUTALAN NAPAD RIMOKATOLIČKE CRKVE, a onda je istoričar Hrvoje Klasić rasturio mrzitelje Srba i SPC!
Podeli vest
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije rekao tokom intervjua na HRT da poseduje pisma ozloglašenog zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. U Hrvatskoj se istog momenta podigla bura zbog narušavanja takozvane "nacionalne sigurnosti"
Na te reči srpskog patrijarha reagovali su hrtvatski političari, generali, akademici, kolumnisti, sveštenici, koji traže izvinjenja i ostavke odgovornih na hrvatskoj televiziji.
Poznati sarajevski glumac Emir Hadžihafizbegović priprema film o "heroju Naseru Oriću", zloglasnom komandantu Armije BiH u Srebrenici, čoveku koga država Srbija tereti za brojne zverske zločine nad nevinim civilima tokom rata u Bosni
23.03.2021
22:00
Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić je u autorskom tekstu za net.hr javno obelodanio delove tih pisama, u kojima se jasno mogu pročitati Stepinčevi stavovi o Srbima, pravoslavlju, poglavniku Anti Paveliću i rasnim zakonima koji su važili u NDH.
Da podsetimo, patrijarh Porfirije je tokom intervjua odmereno odgovarao na pitanja o kanonizaciji Stepinca, nakon čega je rekao sledeće:
- U rukama imam pisma koja je Stepinac upućivao Piju XII i iz kojih zaista mogu da se nađu mesta koja jesu duboko problematična. Što ne znači da on nije živeo u teškom vremenu i da se može sagledavati u crno-beloj tehnici - rekao je patrijarh Porfirije.
Među prvima je reagovao katolički sveštenik Juraj Batelja, koji je godinama proučavao "život i delo" Stepinca i koji nosi titulu "postulatora kauze za kanonizaciju Alojzija Stepinca".
Batelja je zatražio da srpski patrijarh navede mesta koja on ocenjuje duboko problematičnim u Stepinčevim pismima. A onda, pre nego što je dopustio da mu se odgovori, ponudio svoj odgovor:
- O sadržaju svih pisama nadbiskupa Stepinca papi Piju XII stručnjaci su rekli svoj sud - teološki i istorijski. Ni u jednom pismu nema ništa protiv hrišćanske vere i morala. Nema u njima problematičnih mesta; ne daju povod za kontroverze - još manje za sumnju u čistu savest i svetački značaj Alojzija Stepinca.
Klasić skreće pažnju da monsinjore Batelja "u svom dugogodišnjem istraživačkom radu nikako da naleti na neka kontroverzna i problematična mesta u Stepinčevom životu i radu, nego isključivo pronalazi misli, reči i dela koja idu u prilog njegovoj svetosti".
Sadržaj Stepinčevih pisama - O Pavelićevoj "duši" i Srbima šizmaticima
Hrvastki istoričar potom otkriva šta tačno piše u Stepinčevim pismima papi Piju, i zašto su tako dugo bila skrivana od javnosti.ž
On ističe da je problematično kada Stepinac, kao "hrišćanin i dobronameran čovek", papi u pismu datiranom 16. maja 1941. piše o uvođenju rasnih zakona u NDH, ili kako ih on naziva "zakonima protiv Židova" ("Leggi contro gli Ebrei"), kao sredstvu da se udobrovolje nacisti, pa zaključuje da je "mnogo manje zlo to što su Hrvati doneli ovaj zakon nego da su Nemci preuzeli svu vlast u svoje ruke".
U istom pismu Stepinac piše i o kampanji pokrštavanja u NDH, ali on u tome vidi nešto drugačije motive od onih stvarnih: "Pošto je vlast katolička, oseća se veliki porast obraćenja Jevreja i pravoslavnih šizmatika (termin koji Stepinac koristi za pravoslavne Srbe) u katoličanstvo. Moramo biti vrlo pažljivi prilikom njihova primanja, pošto su u pitanju materijalni interesi". Svoje obraćanje papi Stepinac završava sledećim rečima: "Na kraju, potpuno iskren, mogu primetiti da u krugovima vlasti postoji najbolja želja da se Hrvatska pretvori u katoličku zemlju. Ratni ministar (Slavko Kvaternik) mi je apsolutno garantovao: ili će Hrvatska biti katolička zemlja, ili neka nestane", i zaključuje: "Želja onih koji trenutno vladaju Hrvatskom da sprovedu u delo učenje Katoličke crkve stavlja nam obavezu da im pomognemo i da ih podržimo sa svom lojalnošću i snagom kojom raspolažemo".
Hrvatski istoričar pojašnjava da u trenutku kada Stepinac piše ovo pismo već nekoliko nedelja postoji logor Danica kod Koprivnice u koji ustaše odvode stotine (a uskoro i hiljade) nevinih Srba i Jevreja. Dve nedelje pre Stepinčevog pisma, 28. aprila, ustaše su poubijale oko dvesta seljaka srpske nacionalnosti iz sela Gudovca kraj Belovara, a samo tri dana pre Stepinčevog pisma (12./13. maja) blizu 400 Srba iz Gline i okoline. Klasić navodi da je o svim tim žrtvama nadbiskup Stepinac bio odmah obavešten.
U pismu upućenom papi mesec dana kasnije, 14. juna 1941, Stepinac se zalaže da Sveta Stolica prizna NDH i piše o razočaranju državnog vođstva jer se to još nije dogodilo. Spominjući izjave predstavnika vlasti koji podsećaju na "milione hrvatskih života palih u odbrani katoličanstva" nadbiskup pomalo lirski nastoji da omekša papu: "Ovo su Najblaženiji Oče osećanja koja ispunjavaju dušu poglavnika Pavelića i drugih članova njegove vlade." Zagrebački nadbiskup koristi priliku da još jednom naglasi o kakvoj se borbi u novostvorenoj hrvatskoj državi ustvari radi: "Ne sumnjam Sveti Oče da se ovde vodi očajna borba na život ili smrt između šizme koja je predstavljena u srpstvu i katoličanstva predstavljenog u Hrvatima".
Stepinac takođe ističe da "iako je očito da među poglavnikovim pristalicama nije sve onako kako bi se želelo, mora se uzeti u obzir i vrednovati činjenica da je Pavelić istinski katolički praktični vjernik, i da želi stvoriti, usprkos ogromnim problemima, jednu katoličku državu u Hrvatskoj."
Na kraju, Klasić ostavlja samim čitaocima da procene kakav je bio Stepinčev stav prema Srbima na osnovu sledećeg izvoda iz pisma:
- Veliki je interes Srba šizmatika da uđu u Katoličku crkvu. Sigurno to čine pod dojmom da vlast podržava katoličanstvo. Ali ne može se poreći niti da ih na to tera i sva beda šizmatičke crkve... Verujem, kada bi poglavnik Pavelić bio 20 godina na čelu vlade, šizmatici bi bili posve likvidirani iz Hrvatske.
Klasić potom stavlja poslednji deo pisma u originalu: "Credo, se il Poglavnik Pavelić restasse 20 anni a capo del Governo, gli scismatici in Croazia sarebbero del tutto liquidati", postavljajući pitanje svima koji bolje znaju italijanski jezik da li se reč likvidare može "bolje" prevesti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
miroljub
pre 3 godine
Šta drugo reči o Ustaškoj državi koja živi i danas.
Poznati sarajevski glumac Emir Hadžihafizbegović priprema film o "heroju Naseru Oriću", zloglasnom komandantu Armije BiH u Srebrenici, čoveku koga država Srbija tereti za brojne zverske zločine nad nevinim civilima tokom rata u Bosni
Iran je otkrio lokacije "svih izraelskih nuklearnih objekata" i spreman je da izvede napad na njih u slučaju agresije Tel Aviva, zapretila je Iranska revolucionarna garda.
Poreska uprava donela je prvo rešenje o primeni Zakona o poreklu imovine i posebnog poreza, a građanin koji je utajio porez treba da plati 130 miliona dinara ili više od milion evra.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
U novom Info danu o sednici Saveta Evrope na kojoj je predloženo da lažna država tzv. Kosovo uđe u tu organizaciju i sramnoj rezoluciji o Srebrenici govorili su gosti Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Demo Beriša predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Situacija na Bliskom istoku se, naizgled, barem malo primirila nakon sukoba između Izraela i Irana. Kako će tok spomenutog konflikta teći i da li postoji mogućnost da on eskalira na čitav svet? Na ova pitanja odgovarao je profesor dr Milan Petirčković sa Fakulteta političkih nauka za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je podiglo optužnicu i traži produženje pritvora za Podgoričanina A.A. koga sumnjiči da je tukao i silovao trudnu djevojku.
ABA liga premijerno je predstavila izgled trofeja koji nosi ime po preminulom Dejanu Milojeviću i koji će se dodeljivati najkorisnijim pojedincima regiona.
Sjedinjene Države i Velika Britanija uvele su danas sankcije Iranu, ciljajući na "iranski program bespilotnih letelica, industriju čelika i proizvođače automobila", što je potez nakon napada na Izrael prošlog vikenda, saopštilo je Ministarstvo finansija SAD.
Incident iz Brazila u kojem je 42-godišnja žena u utorak u invalidskim kolicima dovezla mrtvog "ujaka" u banku u Rio de Žaneiru da potpiše dokumenta za kredit - postao je viralan.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Biti pekar danas znači imati siguran posao i dobru platu! Neretko i tokom školovanja za ovo zanimanje, mladi dobijaju ponude za posao. Jedan takav je i republički šampion u pekarstvu, mladi Subotičanin Marjan Katanči.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.