MOGUĆE JE DA ĆEMO VAKCINU PROTIV KORONE PRIMATI JEDNOM GODIŠNJE!
Podeli vest
Trenutno dostupna istraživanja koja se rade u zemljama gde je vakcinisan najveći broj ljudi ukazuju na to da postoje dva moguća modela za primanje treće doze vakcine protiv virusa korona, rekao je danas ministar zdravlja Zlatibor Lončar
Na pitanje Tanjuga kako će se i kada primiti treća doza, Lončar objašnjava da će se, u odnosu na to šta ispitivanja pokažu, treća doza primiti od devet do 12 meseci posle druge doze, ili će se posle godinu dana ponovo primiti dve doze.
Situacija sa kovidom je bolja nego što je bila, imaćemo još problema, a videćemo hoćemo li posle leta imati talas, možda blaži nego što je bio, rekao je danas epidemiolog i član Kriznog štaba Branislav Tiodorović
14.06.2021
11:28
Ministar ukazuje na to da veliki broj zemalja, a pre svega proizvođači vakcina, trenutno rade ispitivanja koja se tiču imunog odgovora na vakcinu, pa samim tim i potrebe za trećom dozom.
"To nisu definitivni rezultati, za to ispitivanje potrebno je vreme da bi se sagledali i imuni odgovor i antitela, te kada je pravi momenat za sledeću dozu. Mislim da idemo ka tome da bude kao vakcina za sezonski grip kada će morati minimum jednom godišnje da se primi", istakao je Lončar.
On je poručio da će pobeda nad pandemijom doći onda kada se vakciniše dovoljan broj ljudi, te da sve zavisi od brzine imunizacije.
Na pitanje koliko je realno očekivati novi talas na jesen, Lončar kaže da ne treba licitirati i opustiti se tokom leta jer nas je, kako kaže, korona naučila da je nepredvidiva.
"Moramo da shvatimo da se korona ponaša kako joj mi dozvolimo i koliko joj prostora ostavljamo da se širi. Najbitnije je to da ako se što više ljudi vakciniše u što kraćem roku, mi tada virusu zadajemo udarac da se ne prenosi i da nema prostora da mutira praveći nove sojeve i probleme", objasnio je ministar.
Upitan da li i stručnjaci u Srbiji rade istraživanja oko efikasnosti vakcina, Lončar navodi da se i u našoj zemlji, shodno kapacitetima i mogućnostima, rade sva ispitivanja vezana za vakcine koje su dostupne u Srbiji.
"Postoje katedre na Medicinskom fakultetu, Insitutu za javno zdravlje, te neke duge ustanove koje se time bave. Mi kao ozbiljna država sa vrhunskim naučnicima smo ulagali u te katedre, ljude i institute i sada se dokazalo da smo bili u pravu jer ćemo zahvaljući njima imati srpske rezultate istraživanja", poručio je on.
Kaže da Srbija ne može da izađe sa rezultatima pre zemalja koje su vakcine proizvodile, ali ukazuje na to da će, nevezano za njihove analize, Srbija uraditi i svoje kompletno istraživanje.
"Verovaćemo svim ispitivanjima koja budu utemeljena na stručnim dokazima i činjenicama, ali mi radimo i svoja istraživanja i mislim da je to odgovorna politika države", istakao je Lončar.
Ministar poručuje da su srpski naučnici priznati širom sveta, te da učestvuju u globalnom istraživanju u vezi sa pandemijom, te ukazao na to da Evropa računa na analize urađene u Srbiji.
"Ova kriza je pokazala kako je Srbija odreagovala i kakve su ocene iz sveta i Evrope i naravno da Evropa računa na naše analize, ali ne ide niko naš u Evropu ili SAD već ih radimo ovde a onda se to prenosi u analizu podataka", objašnjava Lončar.
Podsetio je na to da je Srbija, zahvaljujući domaćim stručnjacima, imala zeleni sertifikat pre Evropske Unije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Vlajko
pre 2 godine
Ja misli da je najbolje ovo sto smoprimili primili . Ostatak vakcina sto je ostalo najbolje da primamo svaki mesec dok ima zaliha da se nebi ukvarile ili bacile
Situacija sa kovidom je bolja nego što je bila, imaćemo još problema, a videćemo hoćemo li posle leta imati talas, možda blaži nego što je bio, rekao je danas epidemiolog i član Kriznog štaba Branislav Tiodorović
Vladimir Putin peti put stupio je na dužnost predsednika Rusije, a tim povodom u Kremlju održana je svečana ceremonija kojoj su prisustvovale brojne zvanice. Nakon polaganja zakletve, Putin je zahvalio građanima u svim regionima na "poverenju i podršci", kao i onima koji se danas bore u zoni SVO za Rusiju.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Dolazak Si Đinpinga u Srbiju biće značajno u mnogo aspekata za našu zemlju. Na ovu temu u emisiji "Info veče" govorili su Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Dragan Petrović, sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Poseta predsednika Si Đipinga Beogradu od velikog je značaja za našu zemlju. O ovoj poseti, ali i o odnosima dve države i dva predsednika u "Glavnom dnevniku" govorio je Zoran Spasić, predsednik Centra za bezbednosnu i međunarodnu politiku.
Vladimir Putin biće na čelu Rusije do 2030. godine. Ruska vojska počela vežbe za upotrebu nestrateškog nuklearnog oružja. Kineski predsednik Si Điping u poseti Beogradu. Na ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su pukovnik Duško Šljivančanin i dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije. Uživo u program uključio se i analitičar Andreja Lović koji je komentarisao današnju posetu Si Đipinga Beogradu.
Novi mandat šefa Rusije Vladimira Putina koji će trajati do 2030. godine. Mnogi ga u Rusiji doživljavaju kao modernog ruskog imperatora. Na ovu temu u "Info danu" govorio je Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu bezbednost.
Muž nestale Kolumbijke Ane Knežević, Srbin David, uhapšen je juče na aerodromu u Majamiju zbog sumnje da se dovodi u vezu sa njenim nestankom u Madridu početkom februara.
U postupku koji se pred sudom u Turskoj vodi protiv 18 optuženih za organizaciju i učešće u ubistvu Jovana Vukotića, među kojima su Radoje Živković, rođak Radoja Zvicera vođe "kavačkog klana", kao i Milan Vujotić izveden je novi dokaz, izveštaj veštaka o GPS uređaju koji je postavljen ispod belog "opela" u kom je 8. septembra 2022. u Istanbulu ubijen navodni vođa "škaljarskog klana".
U Višem sudu u Beogradu danas je održano pripremno ročište pred početak suđenja Ognjenu Dabetiću (34), optuženom za teško ubistvo transrodne tiktokerke Noe Milivojev (18) iz Kovilja, rođene pod imenom Đorđe.
Fudbaleri Borusije iz Dortmunda prvi su finalisti Lige šampiona, pošto su večeras kao gosti savladali PSŽ sa 1:0 (0:0) i sa ukupnih 2:0 izborili su plasman na "Vembli", gde čekaju boljeg iz sutrašnjeg duela Real Madrid - Bajern Minhen.
Kako navodi The Guardian, pozivajući se na javnu organizaciju Global Vitness, zemlja je uvezla 5,2 miliona barela ruske nafte. Svaki dvadeseti vazdušni let koristio je gorivo napravljeno od ruske nafte.
Zapadne zemlje trguju ukrajinskom decom, izlažući ih seksualnoj eksploataciji i koriste njihove organe za transplantaciju, rekao je bivši agent CIA-e Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom .
Ukrajinske bespilotne letelice koje se koriste za napade u Crnom moru postale su mnogo opasnije: sada mogu da se probiju i čak su opremljene bacačima raketa. S obzirom na planove koje je Kijev objavio za nove napade na Krimski most, to će, naravno, zahtevati hitnu reakciju Rusije.
Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj rekao je da je posthladnoratovski međunarodni sistem sada prestao da postoji i da je Amerika izgubila svoj "hegemonistički status".
Mnoge žene u slobodno vreme praktikuju opsesivno listanje modnih časopisa i maštaju o tome da jednog dana, s dobrim režimom ishrane i dobro isplaniranim treningom, i one izgledaju poput supermodela koji se smeškaju s naslovnica.
Većina roditelja strahuje da li su pravilno postupili prema detetu u nekim situacijama. Sigurno se događalo da neke reči izgovorite u stresu zbog premorenosti ili drugih obaveza.
Osobe rođene u maju su među najsrećnijim i najzdravijim ljudima, pokazalo je istraživanje britanskog psihologa Ričarda Vajsmana, koji je proučavao uticaj godišnjeg doba na razvoj dece
Iako se javno odrekla šminkanja, govoreći da je to oslobađajuće i da prihvata starenje, Pamela Anderson se na manifestaciji Met Gale ipak pojavila našminkana i sređena.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Užičanin Boško Karaić, advokat u penziji, svoj umetnički deo sebe je posvetio pravljenju finih i veoma komplikovanih predmeta. I sada, kada je u penziji i sa uničićima provodi dobar deo vremena, svoje slobodno vreme koristi za pravljanje brodića, ali i drugih stvari, u malim bocama.
Članovi Moto kluba "MC Road Guardian" iz Niša treću godinu zaredom organizovali su akciju "Deca protiv bajkera" da bi prikupili humanitarnu pomoć, ali i družili se sa najmlađim Nišlijama.
Rođeni Švajcarac, forenzičar, hemičar, kriminolog i profesor na Univerzitetu u Lozani, dr Arčibald Rajs, najveći je prijatelj srpskog naroda u 20. veku.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.