Uništena Republika Srpska Krajina, razorena Republika Srpska, razorena SR Jugoslavija, oteto Kosovo... Pod NATO čizmom proterano je oko 650.000 Srba sa svojih vekovnih ognjišta
NATO je u tom varvarskom pohodu u razmaku od pet godina izvršio i agresiju na tadašnje tri srpske zemlje: Republiku Srpsku Krajinu (proterano oko 250.000 Srba), Republiku Srpsku (proterano oko 150.000 Srba) i SR Jugoslaviju (proterano oko 250.000 Srba).
U isti mah NATO je uništio Republiku Srpsku Krajinu, razorio Republiku Srpsku, razorio SR Jugoslaviju i oteo srpsku pokrajinu Kosovo.
Republika Srpska Krajina
Prvi NATO pohod na Srbe desio se u Republici Srpskoj Krajini, i to u nekoliko navrata, bombardujući položaje Vojske Republike Srpske Krajine, kao uvertiru za akciju hrvatske vojske pod nazivom „Oluja". NATO je učestvovao kao podrška hrvatskim snagama u mnogim operacijama i pre i tokom „Oluje".
Nakon zaustavljanja hrvatsko-muslimanskog sukoba i potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, počela se pripremati „Oluja". Septembra 1994, Hrvatska je uz odobrenje Stejt departmenta, potpisala ugovor pod imenom „Demokratski tranzicioni program", s američkom vojno-konsultantskom kompanijom „MPRI". Prema ovom sporazumu, američki general Karl Vuono sa svojim saradnicima je intenzivno radio na obuci hrvatske vojske i oficira. U isto vreme NATO oružje za hrvatsku vojsku se dopremalo sa svih strana, kako avionima tako i iz pravca Mađarske.
Dana 4. avgusta 1995. godine u 4 časa posle ponoći, NATO vazduhoplovne snage u koordinaciji sa hrvatskim snagama započele su akciju „Oluja" bomabardujući položaje Vojske Republike Srpske Krajine, par sati pre početka kopnenog napada hrvatskih snaga, a sa ciljem proterivanja srpskog stanovništa.
U zajedničkoj operaciji sa NATO-om, hrvatske snage su krenule u kopneni napad sa više od 138 hiljada vojnika, 350 tenkova i sa oko 20 aviona. Avioni NATO su izvodili operacije u vazduhu, koordinisane sa hrvatskim snagama, uništavajući srpske položaje i raketno-radarska sredstva, sredstva telekomunikacije i sve druge vojne objekte.
U isto vreme, vodi se snažna antisrpska propagandna kampanja od strane NATO-a i zapadnih zemalja da bi se svetska javnost odvratila od dešavanja u Republici Srpskoj Krajini.
U to vreme se pojavljuju i "satelitske" NATO fotografije oko Srebrenice, te se svetskoj javnosti odvlači pažnja dešavanjima u Srebrenici sa brutalnog etničkog čišćenja Srba u Republici Srpskoj Krajini od strane NATO-a i hrvatskih snaga.
Foto: AP PHOTO
Zeleno svetlo za početak etničkog čićšenja dale su SAD uz podršku NATO-a, a što su potvrdile i tadašnje diplomate SAD i NATO-a.
Posledica NATO-hrvatske akcije „Oluja" je etničko čišćenje oko 250.000 Srba.
Republika Srpska
U jeku ratnih dejstava i borbe za odbranu Republike Srpske na Vojsku Republike Srpske, a koja je držala front od oko 1600 kilometara se obrušio i NATO. NATO je pojedinačne napade na Republiku Srpsku započeo još 1994. godine, da bi kao nastavak tih napada bila izvršena i potpuna agresija avgusta 1995. godine. Izgovor za agresiju bio je događaj na sarajevskoj pijaci Markale.
NATO je masovnim udarima napadao sve ciljeve u Republici Srpskoj te koristio municiju sa osiromašenim uranijom. U isto vreme u kordiniaciji sa NATO snagama, trajala je i hrvatsko-muslimanska ofanziva na Vojsku Republike Srpske.
Potpuna agresija na Republiku Srpsku pod NATO nazivom "Odlučna sila" u kojoj je poginulo oko 160 ljudi, usledila je dvadesetak dana nakon pada Republike Srpske Krajine, mahom civila. Kada se pogleda razvoj događaja tog avgusta 1995. godine, jasno je da je cilj bio slabljenje moći Vojske Republike Srpske, koja je bila u znatnoj borbenoj prednosti u odnosu na neprijatelje, a u korist NATO išla je ta činjenica da je pala cela Republika Srpska Krajina, te su u skladu sa time mislili da će ostvariti svoj potpuni cilj - potpuno slamanje Republike Srpske.
Sa ove vremenske distance može se zaključiti da su NATO operacije u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj bile uvod u opštu agresiju na SR Jugoslaviju. Ovo prevashodno jer je NATO kontrolom vazdušnog prostora Republike Srpske posle imao obezbeđen pravac za napad na SR Jugoslaviju. Takođe, razlog u korist NATO-a je i taj, jer su već vođena ratna dejstva na ovom prostoru, tako da još jedna invazija ne bi bila teško objašnjiva svetskoj javnosti, kao i to da je za sve ponovo najlakše bilo optužiti Srbe kao glavne krivce.
Po završetku rata u bivšoj BiH i potpisivanju Dejtonsko-pariskog mirovnog ugovora, veoma snažne snage NATO-a pod nazivom (IFOR) su upućene u Republiku Srpsku i Muslimansko-hrvatsku Federaciju. Njihov zadatak bio je obezbeđenje provođenja Mirovnog sporazuma i očuvanje mira.
Foto: Informer DN
Ali, 1996. godine, skoro godinu dana posle završetka rata oko 150 hiljada Srba iz Sarajeva je napustilo svoja ognjišta iz delova koji su pripali Muslimansko-hrvatskoj Federaciji.
NATO snage nisu učinile ništa da bi zaštitile srpsko stanovništvo.
SR Jugoslavija
Nakon Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, NATO se obrušio i na SR Jugoslaviju i to sa mnogo većim snagama. Povod za agresiju su bili neuspeli „pregovori" - kapitulacija SR Jugoslavije u Rambujeu, a kojim je bio predviđen ulazak i boravak NATO snaga na teritoriji SRJ pod imunitetom, a koji uslov u mirnodopskim uslovima su potpisale sadašnje vlasti u Srbiji.
NATO agresija se okončala Kumanosvkim sporazumom, a potom i Rezolucijom 1244. Iako je Rezolucijom SB UN predviđeno da je Kosovo u sastavu SR Jugoslavije i da se garantuje povratak Vojske SRJ na Kosovo, NATO snage i Zapad su se oglušile o tim odredbama sve do danas.
Posledica NATO agresije na SR Jugoslaviju je etničko čišćenje oko 250.00 Srba sa Kosova, a zločini nad srpskim stanovništvom na Kosovu u prisustvu NATO-a se nastavljaju i danas.
NATO je prema podacima iz 2015. godine bombardovao SR Jugoslaviju više nego Libiju, Irak, Siriju i Avganistan zajedno.
Ruska Federacija razvija najnoviju hipersoničnu raketu dugog dometa H-95, rekao je general-pukovnik Vladimir Zarudnicki, načelnik Vojne akademije Generalštaba Oružanih snaga RF
Ruska Federacija razvija najnoviju hipersoničnu raketu dugog dometa H-95, rekao je general-pukovnik Vladimir Zarudnicki, načelnik Vojne akademije Generalštaba Oružanih snaga RF
Nakon pobede blokadera na izborima i opšteg ekonomskog kolapsa koji je usledio, gašenja fabrika, nesigurnosti i masovnog povlačenja novca građana iz banaka u strahu za budućnost, Alta banka je otišla u stečaj, a među onima koji su ostali bez ijednog dinara našla se i Ruskinja Aljona.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević uputio je u emisiji "Kolegijum" na Informer TV apel čitavom demokratskom svetu da se obrati pažnja na nezapamćen revolucionarni teror koji je u našoj zemlji na snazi od nedelje, kao i na pokušaj zabrane rada naše televizije.
Jedan od lidera srpskog naroda u Crnoj Gori, Milan Knežević, reagovao je na izjavu jednog od kandidata na "Studentskoj listi", Dejana Šoškića, koji je tokom intervjua u podgoričkom listu "Pobjeda" Srbe u toj zemlji proglasio nacionalnom manjinom, i to svega sedam dana nakon izbora u Srbiji.
Vršilac dužnosti predsednika Republike, Ana Brnabić, žestoko je reagovala nakon što je Nebojša Zelenović zatražio uvođenje terora i zabranu delovanja Srpske napredne stranke (SNS), poručivši mu da uličarski diktatori mogu pokušati bilo šta, ali da Srbiju i narod nikada neće moći da ućutkaju i zaplaše.
Lider Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević oglasio se povodom obeležavanja dve godine od tragičnog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, uputivši emotivnu i dirljivu poruku u spomen na sve stradale.
Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.
Fudbaler Ognjen Ninković (24), iz Lešnice, koji je poginuo kada je, vozeći "golf", u noći između subote i nedelje, na magistralnom putu Šabac-Loznica, sleteo s puta i udario u ogradu, bio je omiljen u svom mestu i klubovima u kojima je igrao.
Počasni predsednik DPS-a, Milo Đukanović, trebalo bi sutra da bude saslušan pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici zbog sumnji u korupciju prilikom privatizacije Telekoma 2005. godine, iako je crnogorsko tužilaštvo ranije ocenilo da je nastupilo apsolutno zastarevanje krivičnog gonjenja.
Od mladog fudbalera Ognjena Ninkovića (24), koji je poginuo u noći između subote i nedelje u Lešnici kod Loznice, oprostio se njegov bivši klub FK Borac u kojem je ranije igrao.
Jednomesečna beba koja je sinoć povređena u teškom sudaru na obilaznici oko Čačka zadobila je teške povrede glave i trenutno se nalazi na lečenju u Kliničkom centru u Beogradu.
Veliki požar uništio je u petak ujutru jedan od najstarijih hotela u selu Dingboče, popularnom odmorištu za planinare koji se kreću ka baznom kampu Mont Everesta u Nepalu.
Švedska policija izvela je tokom noći specijalnu operaciju na teretnom brodu sa ruskom posadom kod ostrva Gotland u Baltičkom moru, zbog sumnji da je brodarska kompanija kojoj pripada povezana sa ruskim obaveštajnim operacijama.
Američki Federalni istražni biro (FBI) zvanično je optužio severnokorejske hakere za krađu više od 6,3 milijarde dolara u kriptovalutama sa platforme „Bajnens“, u najvećem takvom napadu u istoriji.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Majka rijaliti učesnice Jelene Golubović, Svetlana Ceca Golubović, prošla je kroz ozbiljnu zdravstvenu krizu nakon što joj je iznenada puklo slepo crevo.
Pevač Šerif Konjević otkrio je na svom Instagram profilu delić luksuza koji poseduje, objavivši video na kojem pliva u svom bazenu u porodičnoj vili u Bosni i Hercegovini.
Komentari