Uništena Republika Srpska Krajina, razorena Republika Srpska, razorena SR Jugoslavija, oteto Kosovo... Pod NATO čizmom proterano je oko 650.000 Srba sa svojih vekovnih ognjišta
NATO je u tom varvarskom pohodu u razmaku od pet godina izvršio i agresiju na tadašnje tri srpske zemlje: Republiku Srpsku Krajinu (proterano oko 250.000 Srba), Republiku Srpsku (proterano oko 150.000 Srba) i SR Jugoslaviju (proterano oko 250.000 Srba).
U isti mah NATO je uništio Republiku Srpsku Krajinu, razorio Republiku Srpsku, razorio SR Jugoslaviju i oteo srpsku pokrajinu Kosovo.
Republika Srpska Krajina
Prvi NATO pohod na Srbe desio se u Republici Srpskoj Krajini, i to u nekoliko navrata, bombardujući položaje Vojske Republike Srpske Krajine, kao uvertiru za akciju hrvatske vojske pod nazivom „Oluja". NATO je učestvovao kao podrška hrvatskim snagama u mnogim operacijama i pre i tokom „Oluje".
Nakon zaustavljanja hrvatsko-muslimanskog sukoba i potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, počela se pripremati „Oluja". Septembra 1994, Hrvatska je uz odobrenje Stejt departmenta, potpisala ugovor pod imenom „Demokratski tranzicioni program", s američkom vojno-konsultantskom kompanijom „MPRI". Prema ovom sporazumu, američki general Karl Vuono sa svojim saradnicima je intenzivno radio na obuci hrvatske vojske i oficira. U isto vreme NATO oružje za hrvatsku vojsku se dopremalo sa svih strana, kako avionima tako i iz pravca Mađarske.
Dana 4. avgusta 1995. godine u 4 časa posle ponoći, NATO vazduhoplovne snage u koordinaciji sa hrvatskim snagama započele su akciju „Oluja" bomabardujući položaje Vojske Republike Srpske Krajine, par sati pre početka kopnenog napada hrvatskih snaga, a sa ciljem proterivanja srpskog stanovništa.
U zajedničkoj operaciji sa NATO-om, hrvatske snage su krenule u kopneni napad sa više od 138 hiljada vojnika, 350 tenkova i sa oko 20 aviona. Avioni NATO su izvodili operacije u vazduhu, koordinisane sa hrvatskim snagama, uništavajući srpske položaje i raketno-radarska sredstva, sredstva telekomunikacije i sve druge vojne objekte.
U isto vreme, vodi se snažna antisrpska propagandna kampanja od strane NATO-a i zapadnih zemalja da bi se svetska javnost odvratila od dešavanja u Republici Srpskoj Krajini.
U to vreme se pojavljuju i "satelitske" NATO fotografije oko Srebrenice, te se svetskoj javnosti odvlači pažnja dešavanjima u Srebrenici sa brutalnog etničkog čišćenja Srba u Republici Srpskoj Krajini od strane NATO-a i hrvatskih snaga.
Foto: AP PHOTO
Zeleno svetlo za početak etničkog čićšenja dale su SAD uz podršku NATO-a, a što su potvrdile i tadašnje diplomate SAD i NATO-a.
Posledica NATO-hrvatske akcije „Oluja" je etničko čišćenje oko 250.000 Srba.
Republika Srpska
U jeku ratnih dejstava i borbe za odbranu Republike Srpske na Vojsku Republike Srpske, a koja je držala front od oko 1600 kilometara se obrušio i NATO. NATO je pojedinačne napade na Republiku Srpsku započeo još 1994. godine, da bi kao nastavak tih napada bila izvršena i potpuna agresija avgusta 1995. godine. Izgovor za agresiju bio je događaj na sarajevskoj pijaci Markale.
NATO je masovnim udarima napadao sve ciljeve u Republici Srpskoj te koristio municiju sa osiromašenim uranijom. U isto vreme u kordiniaciji sa NATO snagama, trajala je i hrvatsko-muslimanska ofanziva na Vojsku Republike Srpske.
Potpuna agresija na Republiku Srpsku pod NATO nazivom "Odlučna sila" u kojoj je poginulo oko 160 ljudi, usledila je dvadesetak dana nakon pada Republike Srpske Krajine, mahom civila. Kada se pogleda razvoj događaja tog avgusta 1995. godine, jasno je da je cilj bio slabljenje moći Vojske Republike Srpske, koja je bila u znatnoj borbenoj prednosti u odnosu na neprijatelje, a u korist NATO išla je ta činjenica da je pala cela Republika Srpska Krajina, te su u skladu sa time mislili da će ostvariti svoj potpuni cilj - potpuno slamanje Republike Srpske.
Sa ove vremenske distance može se zaključiti da su NATO operacije u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj bile uvod u opštu agresiju na SR Jugoslaviju. Ovo prevashodno jer je NATO kontrolom vazdušnog prostora Republike Srpske posle imao obezbeđen pravac za napad na SR Jugoslaviju. Takođe, razlog u korist NATO-a je i taj, jer su već vođena ratna dejstva na ovom prostoru, tako da još jedna invazija ne bi bila teško objašnjiva svetskoj javnosti, kao i to da je za sve ponovo najlakše bilo optužiti Srbe kao glavne krivce.
Po završetku rata u bivšoj BiH i potpisivanju Dejtonsko-pariskog mirovnog ugovora, veoma snažne snage NATO-a pod nazivom (IFOR) su upućene u Republiku Srpsku i Muslimansko-hrvatsku Federaciju. Njihov zadatak bio je obezbeđenje provođenja Mirovnog sporazuma i očuvanje mira.
Foto: Informer DN
Ali, 1996. godine, skoro godinu dana posle završetka rata oko 150 hiljada Srba iz Sarajeva je napustilo svoja ognjišta iz delova koji su pripali Muslimansko-hrvatskoj Federaciji.
NATO snage nisu učinile ništa da bi zaštitile srpsko stanovništvo.
SR Jugoslavija
Nakon Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, NATO se obrušio i na SR Jugoslaviju i to sa mnogo većim snagama. Povod za agresiju su bili neuspeli „pregovori" - kapitulacija SR Jugoslavije u Rambujeu, a kojim je bio predviđen ulazak i boravak NATO snaga na teritoriji SRJ pod imunitetom, a koji uslov u mirnodopskim uslovima su potpisale sadašnje vlasti u Srbiji.
NATO agresija se okončala Kumanosvkim sporazumom, a potom i Rezolucijom 1244. Iako je Rezolucijom SB UN predviđeno da je Kosovo u sastavu SR Jugoslavije i da se garantuje povratak Vojske SRJ na Kosovo, NATO snage i Zapad su se oglušile o tim odredbama sve do danas.
Posledica NATO agresije na SR Jugoslaviju je etničko čišćenje oko 250.00 Srba sa Kosova, a zločini nad srpskim stanovništvom na Kosovu u prisustvu NATO-a se nastavljaju i danas.
NATO je prema podacima iz 2015. godine bombardovao SR Jugoslaviju više nego Libiju, Irak, Siriju i Avganistan zajedno.
Ruska Federacija razvija najnoviju hipersoničnu raketu dugog dometa H-95, rekao je general-pukovnik Vladimir Zarudnicki, načelnik Vojne akademije Generalštaba Oružanih snaga RF
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska Federacija razvija najnoviju hipersoničnu raketu dugog dometa H-95, rekao je general-pukovnik Vladimir Zarudnicki, načelnik Vojne akademije Generalštaba Oružanih snaga RF
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se direktno tokom Kolegijuma dugogodišnjem novinaru "Vesti" Zoranu Vicelareviću, kog su blokaderi brutalno napali u Frankfurtu tokom tribine u organizaciji "Proglasa".
Zoran Panović, programski direktor Demostata, nekadašnji glavni urednik Danasa, srušio je blokaderski mit o izolovanosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da je Srpska lista na izborima u nemogućim uslovima potvrdila dominaciju u srpskim sredinama.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nakon nezapamćene tragedije koja je potresla Rasinski okrug i celu Srbiju, kada su se u Velikoj Moravi kod Stalaća utopila dva dečaka, starosti 11 i 15 godina, opština Ćićevac proglasila je današnji dan, 9. jun, Danom žalosti na celoj teritoriji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je da se ruski politički uticaj na druge zemlje smanjuje, navodeći da bi ulazak Ukrajine u Evropsku uniju dodatno oslabio poziciju Moskve u regionu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, tokom sastanka sa ruskim oligarhom Romanom Abramovičem, poručio je da Kijev neće napustiti Donbas, piše britanski Gardijan.
Hrvatska će, osim nabavke 18 novih samohodnih haubica "cezar" od Francuske, modernizovati i 14 postojećih nemačkih "pancer" haubica koje je kupila 2014. godine, proizlazi iz zajedničke izjave o pojačanoj saradnji nemačke i hrvatske vlade.
Beba koja je gugutala tokom predstave "Bura" Vilijama Šekspira, u kojoj je glavnu ulogu igrao glumac Kenet Brana, izbačena je iz sale nakon što je ometala izvođenje u pozorištu Kraljevske šekspirovske pozorišne trupe u Stratfordu na Ejvonu, rodnom mestu slavnog engleskog pisca.
Od 12. do 14. juna 2026. godine održaće se 34. Noć knjige pod pokroviteljstvom Banca Intesa u svim knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca na 74 lokacije u 38 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs.
Popularna horor misterija "Sreda" (Wednesday), u kojoj glumica Džena Ortega igra čuvenu ćerku iz porodice Adams, zvanično je postala najgledanija serija svih vremena na Netfliksu.
Princeza od Velsa Kejt Midlton ponovo je privukla pažnju svojim istančanim modnim ukusom, potvrđujući reputaciju jedne od najelegantnijih žena današnjice.
Ruže leti zahtevaju posebnu pažnju, a pravilno zalivanje ključno je za njihovo zdravlje i cvetanje. I premalo i previše vode može da im nanese štetu, pa je važno pronaći pravu meru.
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Pavle Mensur prethodnih dana je u žiži interesovanja javnosti zbog romanse sa Jelisavetom Orašanin, a sada se povela priča o njegovoj svađi sa voditeljkom Jelenom Nikolić.
Glumica Jelisaveta Orašanin u vezi je sa 11 godina mlađim kolegom Pavlom Mensurom, a kod nje na Instagramu pronašli smo njihovu zajedničku fotografiju od pre tri godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.