Kada pročitamo neku knjigu, ona nas oplemenjuje i neretko nas menja kao ljude, ali koliko utiče na čitaoce možda još više utiče na stvaraoca tog dela. Ovog meseca su iz štampe izašle dva posebna izdanja knjiga "Ženski rodoslov" i "Petkana", naše književnice Ljiljane Habjanović Đurović. Najčitaniji srpski pisac u poslednjih 20 godina je za Informer.rs otkrila kako su te dve knjige uticale na njen život i kako joj je sveta Petka "otvorila" nove vidike i puteve
- Ove godine obeležavam dva jubileja. Roman "Ženski rodoslov" je prvi put objavljen pre 25 godina i on je promenio moje mesto u srpskoj književnosti. Od jednog relativno nepoznatog pisca, tokom pet meseci, tog leta '96 postala sam najpoznatiji srpski pisac. I obeležavam 20 godina od objavljivanja romana "Petkana" koji je promenio mene i moj život -rekla je na početku razgovora za Informer.rs Ljiljana Habjanović Đurović.
Ljiljana nam je otkrila kako je sveta Petka uticala na njen književni rad, ali i život.
- Uverena sam da "Ženskog rodoslova" ne bi bilo da nije bilo milosti svete Petke. Ja sam o pričama iz tog romana slušala čitav život od svoje babe i kad sam u jesen '95 krenula da pišem knjigu nije mi išlo. Jednostavno nikako nisam mogla da pronađem prave reči. Bez obzira što je to bio moj četvrti roman i imala sam književno iskustvo, videla sam da prosto nisam u stanju da tu knjigu napišem onako kako bi trebalo, jednostavno mučila sam se sa rečima - priča Ljiljana.
Foto: Privatna arhiva
Ljiljana Habjanović Đurović
Kada je već počela da pada u očaj, misleći da je njen talenat za pisanje napustio, Ljiljana se molila sv. Petru Cetinjskom, sv. Vasiliju Ostroškom i Sv. Nikoli.
- To su sveci koji su vezani za moj crnogorski kraj po ženskoj liniji i sveta Petka nije bila u tom, da kažem krugu, svetaca kojim se molim. U jednom trenutku tokom molitve videla sam ispred sebe ikonu svete Petke i kao da mi je nešto reklo "zašto se ne pomoliš sv. Petki". Ja sam bilo vrlo iznenađena, jer do tada, kao što rekoh, sveta Petka nije bila među mojim omiljenim svetiteljkama, nekako sam je se plašila - otkrila je.
Ženski rodoslov
Roman Ženski rodoslov je objavljen na 10 jezika.
Od trenutka kada je počela da se moli svetoj Petki, Ljiljani su se "književni putevi otvorili", roman "Ženski rodoslov" je napisan u dahu.
Interesantno da tog dana kada je odlučila da se moli svetoj Petki, javila joj se njena kuma.
- Moja kuma Dušanka Lukić Havelka, pozvala me je jer je putovala u manstir Svete Petke Izvorske, kod Ćuprije. Ona u to vreme nije bila vernik, išla je poslovno kao pomoćnik ministra. Ali odjednom joj palo na pamet da uđe u crkvenu prodavnicu i da za mene kupi ikonu svete Petke, što je i njoj bilo veoma čudno od kud joj sad takva ideja. Pozvala me je i pitala da li želim tu ikonu. Nakon što mi je donela ta ikona je bila potpuno ista kao ona što sam ja videla u toku molitve - kaže Ljiljana Habjanović Đurović.
Kroz razgovor su utvrdile da je usto vreme i Ljiljana imala viziju ikone svete Petke, kada je Dušanka u manstiru ikonu sa istim likom. Od tog trenutka Ljiljana je Ženski rodoslov napisala za manje od šest meseci, kako kaže "od tada se usudila da svetu Petku nazove svojom zaštitnicom".
Nagrade za Ženski rodoslov
Zlatni bestseler, priznanje Radio televizije Srbije i lista Novosti za jednu od deset najprodavanijih knjiga u 1998. godini.
Specijalni zlatni bestseler 1998. godine, priznanje Radio televizije Srbije i lista Novosti za najprodavaniju knjigu domaćeg autora u protekle tri godine.
Nagrada narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu u bibliotekama Srbije u 1998. godini.
Foto: Privatna arhiva
Ljiljana proslavlja jubilej, romani koji su menjali njen život i karijeru
Roman o najpoštovanijoj i najdražoj svetiteljki pravoslavlja
"Petkana" je roman o najpoštovanijoj i najdražoj svetiteljki pravoslavlja, prepodobnoj majci Paraskevi. O njenoj ljubavi prema gospodu i putu do njega. O svim njenim mukama i borbama.
"Petkana" je istovremeno i uzbudljiva i potresna priča o savremenoj ženi, rođenoj u drugoj polovini dvadesetog veka, koju su učili da je priča o Bogu laž, ali koja je osećala drugačije. Svetiteljka joj se javila u snu i ona je spoznala i zavolela taman na vreme da uz njenu pomoć razume i preživi svoju najveću nesreću.
Ljiljana nam je otkrila kako su tekle pripreme i pisanje romana za koji uvek ističe "da je promenio njen život".
- Prošle su četiri godine od kako sam objavila Ženski rodoslov i u međuvremenu je izašla još jedna moja knjiga "Paunovo pero". U jesen 2000. počela sam da pišem novu knjigu. Jednog dana, tačnije 25. decembra na praznik sv. Teofanije išla sam u crkvu sv. Petke na Kalemegdanu. Teofanija znači znači objava Boga čoveku. Dok sam se pela ka crkvi kroz glavu mi je sinula misao da bih trebalo da pišem o svetoj Petki. Pomislila sam da ću videti da li za nju ima mesta u mom novom romanu. Sledeća misao je bila - treba da napišeš celu knjigu o svetoj Petki - priča Ljiljana.
U sledećem trenutku dok je čekala da celiva ikonu, u njene misli stigao je nalog - prekini da pišeš knjigu, treba da napišeš knjigu o svetoj Petki i neka se zove Petkana.
- Ja sam se strašno uplašila, pre svega zbog činjenice koliko ljudi svetu Petku vole i bojala sam se da ne povredim i svetiteljku ali i osećanja vernika koji poštuju i vole svetu Petku - priča Ljiljana.
Mitropolit Amfilohije o romanu "Petkana"
Ljiljana je ovom knjigom prinijela svetoj Petki i Hristu Bogu srce i um kao rascvjetali miomirisni ljiljan na dar.
Početkom februara jedno jutro kad se probudila, jednostavno je znala da je to pravi trenutak da počne sa pisanjem romana.
- Prva misao kad sam se probudila bila je - da ja ću to pokušati. I sve ono o čemu pisac razmišlja mesecima, meni se tog jutra otvorilo. Kakva će da bude kompozicija knjige, ko će biti glavni likovi... Nikad nijednu knjigu nisam napisala ni brže ni lakše. Pisala sam kao da se moli, i reči su same iz mene izlazile. Preda mnom je stalno bila ikona svete Petke. Tu knjigu objavila sam oktobra 2001. godine za Beogradski sajam kaže Ljiljana.
Foto: Privatna arhiva
Petkana
Kako je "Petkana" obeležila njen život
- Ta knjiga nije obeležila samo moju književnu karijeru, nego ceo moj život. Dok sam pisala tu knjigu ja sam se menjala. Naučila sam da bolje razumem i više volim ljude, postala sam bolji čovek. S druge strane okrenula sam se na jedan mnogo potpuniji način veri i Bogu, a čovek koji se okrene Bogu menja se iznutra i postaje novi čovek. Taj novi čovek je bio spreman da primi na dar i nova dela iz duhovnog ciklusa. Beskonačno sam zahvalna što mi je dato da pišem knjige duhovnog ciklusa i znam da ih nisam dobila po svojoj zasluzi, već sam ih dobila po milosti Božijoj, milošću presvete Bogorodice, svete Petke i sv. Vasilija Ostroškog. I samo se trudim da svojim životom opravdam tu milost koja mi je data - iskrena je Ljiljana.
Foto: Privatna arhiva
Hadži Aleksandar Đurović i njegova majka Ljiljana
Petkana - audio knjiga
Hadži-Aleksandar Đurović je 2010. režirao roman Petkana kao zvučnu knjigu. Kroz formu takozvanih "ispovesti" (glume iz prvog lica) petnaest glumaca interpretira devetnaest uloga, po redosledu poglavlja u romanu, a ovo "čitanje književnog dela" se razlikuje od svega do sada, po tome što je upotpunjeno komponovanom muzikom i zvučnim prizorima, kao u radio drami.
- Povodom 20 godina od objavljivanja romana Petkana, tu zvučnu knjigu je moguće besplatno skinuti preko jutjub kanala Globosino - rekla je Ljiljana.
Petkana na sedam jezika
Roman "Petkana" je objavljen u svim pravoslavnim zemljama i preveden je na 7 jezika.
Petkana kao dečija knjiga
- Kada sam 2008. imala promociju ruskog izdanja Petkane u sali moskovske Patrijaršije i novoj crkvi sv. Aleksandra Nevskog. Tu crkvu pominjem kao značajnu, jer se u njoj nalazi ikona sv. Save koja je proplakala tokom službe kada je NATO prvi put bombardovao civilne ciljeve u Republici Srpskoj. Ljudi koji su bili prisutni na službi bili su svedoci kako ikona plače. Niko nije znao šta se dešava dok nisu došli kući i čuli vesti o NATO bombardovanju. Na ikoni se vide tragovi suza. I svakoga dana u toj crkvi čita se akatist sv. Savi i molitva za spas srpskog i ruskog naroda - kaže Ljiljana.
Tom prilikom direktor izdavačkog centra moskovske patrijaršije ruske pravoslavne crkve predložio mi je našoj književnici da napiše knjigu za decu o sv. Petki, što je Ljiljana i učinila.
- Pod blagoslovom moskovskog patrijarha i cele Rusije gospodina Kirila ja sam napisala knjigu, Rusi su je ilustrovali i knjiga je objavljena prvo na ruskom jeziku, kasnije i na srpskom. Ove godine knjiga za decu je objavljena na rumunskom i holandskom jeziku - kaže Ljiljana.
Foto: Privatna arhiva
"Petkana" u Jordanskoj pustinji
Krst u pustinji
Po romanu Petkana snimljen je i igrani film, u režiji Hadži-Aleksandra Đurovića, čije se prikazivanje očekuje na proleće.
- Film je sniman u Srbiji i u Jordanskoj pustinji, na autentičnim lokacijama u predelima gde je sveta Petka provela 40 godina. Četiri sedmice je trajalo snimanje u Jordanu. To je bilo jedno izvanredno duhovno iskustvo za mene. U svakom trenutku sam nastojala da se osamim i molim se svetoj Petki. Sve vreme sam imala utisak da ona bdije nad nama i da ništa loše ne može da se desi - ispričala je Ljiljana.
Foto: Privatna arhiva
Ljiljana celiva mošti svete Petke
Interesantno je da je Ljiljana u toku jedne svoje molitve svetoj Petki u pustinji u dahu napisala pesmu o svetiteljki, iako joj to godinama nije polazilo za rukom.
Ove godine 22. oktobra izašlo je iz štampe i treće izdanje zbirke "Čisto srce Gospod želi", to su pesme o Svetoj Petki. Napisali su ih naših poznati pesnici, a Ljiljana ih je prikupila i priredila za štampu. Među njima i je i njena pesma iz pustinje.
Orden Svetog Save
Sveti arhijerejski sinod SPC 2006. godine odlikovao je Ljiljanu Ordenom Svetog Save "za delatnu ljubav prema Svetoj Majci Crkvi posebno osvedočenu njenim književnim delima kojima istrajno svedoči Hrista Vaskrsloga".
Deset godina kasnije, novembra 2016. na predlog njegove svetosti Patrijarha Irineja Sveti arhijerejski sinod odlikovao je Ljiljanu Ordenom svetog despota Stefana Lazarevića "za istrajnu ljubav prema Svetoj Majci Crkvi naročito pokazanu njenim književnim delima u kojima su iznete hrišćanske neprolazne vrednosti".
Ljiljana Habjanović Đurović tako je postala jedini književnik koji je dobio dva ordena SPC na predlog dvojice patrijarha.
Praznik Pokrov presvete Bogorodice i događaji vezani za ovaj dan bili su inspiracija za našu poznatu književnicu Ljiljanu Habjanović Đurović da napiše roman Voda iz Kamena
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Praznik Pokrov presvete Bogorodice i događaji vezani za ovaj dan bili su inspiracija za našu poznatu književnicu Ljiljanu Habjanović Đurović da napiše roman Voda iz Kamena
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Moskva je odbila, kako je gradonačelnik glavnog grada Sergej Sobjanjin opisao, najveći napad dronovima do sada, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane od subote su oborili više od 1.600 bespilotnih letelica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić javio se uživo putem svog TikTok naloga na putu ka Kragujevcu, gde otvara novu obilaznicu, te tom prilikom otkrio ekskluzivne detalje iz razgovora sa svetskim liderima.
Novi blam blokadera zabeležen je na terenu, gde su građani u samo nekoliko minuta potpuno razmontirali i ogolili njihovo neznanje, prevare i jeftine laži.
Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana (PSG) koji zvanično podržava blokadere, razbio je kao kulu od karata blokaderske laži krađi izbora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je fantastičnu destileriju "Emperus", u vlasništvu vredne i domaćinske porodice Senić, koja pravi rakiju svetskog glasa i predstavlja ponos srpske privrede i šumadijskog kraja.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Adrijana Mesarović boravila je danas u Grockoj, gde je u srdačnom i otvorenom razgovoru sa meštanima diskutovala o konkretnim pitanjima i projektima koji su od ključnog značaja za svakodnevni život svake porodice.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Policija je u petak u Tuzli uhapsila H. K. (33) zbog sumnje da je pomogao Elvisu Selimoviću (44) nakon što je on iz automatske puške izrešetao svog rođenog brata Eldina (40) sa čak sedam hitaca.
Odlukom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, optuženi pripadnici "kavačkog klana" Mario Milošević i Zoran Kažić brutalno su kažnjeni i bačeni u hladne samice spuškog zatvora Spuž, nakon što su tokom posete izveli mučki napad na Radoslava Gila Stanišića.
U subotu uveče se u naselju Skrobara dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubila S.M. (71) , kada je na nju automobilom naleteo za sada nepoznati vozač koji je potom pobegao sa lica mesta.
Mladen Mijatović objavio je ekskluzivne fotografije zaplene lažnog novca u Banjaluci, gde su pripadnici Uprave za teški i organizovani kriminal MUP-a lišili slobode M. R. iz Banjaluke i državljanina Srbije E. Š. zbog sumnje da su u promet stavljali falsifikovane novčanice u evrima i dolarima.
Na moto-putu kod Studentskog grada u Beogradu, u delu gde se trenutno izvode radovi na putu, danas oko 10.30 časova dogodila se teža saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala četiri vozila.
Neobična gošća pojavila se na biračkom mestu u Sočiju tokom izbornog dana u Rusiji. Slonica Margo, koja je upravo napunila 18 godina, posetila je biračko mesto broj 4510 i odmah privukla pažnju prisutnih.
Ubrzano jačanje nemačkih oružanih snaga počinje da izaziva zabrinutost u pojedinim evropskim prestonicama, piše američki list "Volstrit džornal", navodeći da se u Evropi ponovo otvara pitanje koliku vojnu moć bi Nemačka trebalo da ima.
Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je da će arhipelag Sen Pjer i Mikelon ostati francuska teritorija, nakon što je američki predsednik Donald Tramp na društvenoj mreži objavio mapu na kojoj su brojne teritorije Severne Amerike, Kariba i okolnih područja prikazane u bojama američke zastave.
Severna Koreja lansirala je 12. septembra više balističkih raketa kratkog dometa iz Vonsana ka Istočnom moru, dan nakon vojnih vežbi Seula, Vašingtona i Tokija. Južna Koreja je hitno sazvala Savet za nacionalnu bezbednost.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Influenserka, Kristina Kika Živković (37), odlučila je da prekine ćutanje i javno govori o teškom fizičkom i psihičkom nasilju koje je pretrpela od strane bivšeg partnera.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.