TREBAJU LI SRBIJI NUKLEARKE?! MNOGO JE RAZLOGA I ZA I PROTIV, BEZBEDNOST JE JEDINO NEBITNO PITANJE! Naprosto, svuda su oko nas, u Rumuniji, Bugraskoj, tu je i Krško...
Podeli vest
Hoće li aktuelna energetska kriza, poput one naftne tokom sedamdesetih godina prošlog veka, u svetu podstaći izgradnju nuklearki? Šta će uraditi Srbija u kojoj je na snazi moratorijum još od 1989. godine
Ne samo sadašnja energetska kriza, nego i zahtev da termoelektrane na ugalj kao najveći emiteri ugljen-dioksida (CO2) moraju da ustupe mesto zelenoj energiji otvorili su temu nuklearki kao izvora električne energije, a Srbija bi prema rečima predsednika Aleksandra Vučića, mogla jednim delom da bude partner Mađarskoj tokom gradnje njene nove nuklearke Pakš 2.
Bruto domaći proizvod Srbije u 2021. godini iznosi oko 52 milijarde dolara. 200 miliona evra u ovom trenutku je približno 233 miliona dolara. Jednostavna matematika nam kaže da iznos jednak ukupnoj godišnjoj pomoći EU srpska ekonomija stvori za nešto više od dan i po, odnosno 39 sati
01.11.2021
18:21
Nuklearke - za i protiv
Francuska, koja blizu 70 odsto električne energije dobija iz nuklearnih elektrana, danas predvodi grupu od 10 zemalja koja od Evropske komisije traži da tako dobijenu energiju tretira kao „zelenu", odnosno niskokarbonsku. Nemačka koja je posle akcidenta sa nuklearkom u Fukušimi u Japanu, 2011. odlučila da do kraja 2022. ugasi svih 17 nuklearnih elektrana, od kojih je osam do sada zatvorila, na čelu je grupe od pet zemalja EU koje se protive predlogu Francuske.
Šta na sve to Sputnjiku kažu zagovornici i jedne i druge opcije u Srbiji?
Energetičar Miloš Zdravković koji je na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu doktorirao iz oblasti nuklearne, medicinske i ekološke tehnike, smatra da osim energetske bezbednosti, ekonomski i ekološki aspekt donosi prednost električnoj energiji proizvedenoj u nuklearnim elektranama.
- Iluzornio je da mi proizvodimo i kupujemo skuplju struju da bismo kao sebe štitili kada su svuda oko nas nuklearne elektrane. Stručnjake za to možemo da školujemo svuda u svetu. A period koji bi nama bio potreban da izgradimo nuklearnu elektranu, računajući da trenutno imamo moratorijum na gradnju, ne bi bio manji od 10 godina. Za to vreme bismo iškolovali stručnjake da održavaju nuklearku. Postoje protokoli i to je danas veoma bezbedna tehnologija - uveren je Zdravković.
Najjeftiniji kilovat iz nuklerake
On napominje da je čovečanstvo sasvim ovladalo nuklearnim reaktorima o čemu govori podatak da u svetu ima više stotina plovila na nuklearni pogon, od podmornica, brodova razarača, nosača aviona, ledolomaca.
Ako gledamo ekonomski aspekt, nuklearnu energiju i termoelektrane ništa ne može da zameni, ističe Zdravković, koji pri tom dodaje da je reč i o najekološkijoj proizvodnji jer nema emitovanja CO2.
On ističe da su nuklearnu elektranu u stanju da izgrade SAD, Rusija, Francuska, Belgija, Japan, Južna Koreja , Kina i Nemačka, a da je što se tiče proizvodnje nuklearnog goriva, taj krug zemalja još manji. Ukazuje i na dogovor velikih sila koji je usledio posle terorističkog napada u Americi 11. septembra 2001. da je obaveza proizvođača nuklearnog goriva, odnosno prodavca, da svo isluženo gorivo uzme nazad i bezbedno ga smesti. Najveće odlagalište nuklearnog otpada se nalazi između Rusije i Kazahstana i taj biznis godišnje vredi 20 milijardid dolara. U Evropi su najveća skladišta u napuštenim rudnicima soli u Nemačkoj. Nema šanse da nama neko dozvoli da se mi igramo tim isluženim gorivom, odnosno nuklearnim otpadom, kategoričan je Zdravković.
Foto: Pixabay
Pogotovu, kaže, što se ono koristi za municiju sa osiromašenim uranijumom koju imaju sve velike armije sveta.
- Krško postoji preko 40 godina i njegova instalisana snaga je blizu 800 megavata. Termoelektrana u Obrenovcu ima blokove jačine 1.600 megavata. Krško godišnje proizvede 1,5 kubnih metara otpada koji može da se smesti u jedan kombi. Od termoelektrane u Obrenovcu u vazduh ode pepela koji može da napuni dva fudbalska stadiona.
Okruženi smo nuklearkama
Smatra da je ukazivanje na ekološku bezbednost u slučaju akcidenta potpuno nepotrebno u situaciji kada smo okruženi niklearkama, jer postoje u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, na granici Slovenije i Hrvatske.
- Da bi se supstituisali stabilni izvori električne energije, oni na fosilna goriva, ili nuklearna energije, na jedan megavat struje iz nuklearke ili termoelektrane potrebno je 20 megavati iz obnovljivih izvora. Treba, dakle, 20 puta više instalisanih kapaciteta. To niko ne može da izdrži - tvrdi Zdravković.
On pri tom napominje da potrebe za električnom energijom iz dana u dan rastu.
- Nije normalno da 38 odsto svetske energije i energenata troši EU i SAD, sa nekih 800 miliona stanovnika, a da osam odsto svetske enregije troši Rusija sa njenim saveznicama iz Zajednice nezavisnih država, 20 posto Kina, a najmnogoljudniji deo planete, Indija, Pakistan, Bangladeš, Indonezija, cela Indokina, gde živi 45 odsto planete, troši svega 12 odsto. A Afrika koja je premašila milijardu stanovnika, 4,5 odsto.
Da bi se razvijali oni moraju da troše energiju i te potrebe za energijom će sigurno da budu sve veće, ističe ovaj zagovornik gradnje nuklearki.
Otpad košta i to se mora kalkulisati u cenu
Za razliku od njega, koordinator u Centru za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) sa sedištem u Subotici, Zvezdan Kalmar smatra da moratorijum na izgradnju nuklearki treba trajno da ostane.
On to objašnjava činjenicom da će sve i da sada budu ugašene sve nuklearke, svet praktično biti ucenjen nuklearnom energijom jer će stotine hiljada godina morati da se bavi odlaganjem, čuvanjem, nuklearnog otpada.
- Nuklearna energija ima čudnu prirodu. Ona se naizgled čini čista, ali oni koji kažu da je to jeftina energija, ne uračunavaju obavezu trajnog, praktično večnog odlaganja tog otpada. To znači da će neko morati da odvaja sledećih stotine hiljada godina finansijska sredstva da bi se otpad regulisao, a to se meri desetinama milijardi evra samo da bi se izgradile te lokacije.
Nemamo ni kadar, ni pare da ga platimo
Kalmar za Sputnjik napominje i da nemamo kadar koji bi radio u nuklearkama i da se u tome slažu i oni koji ih zagovaraju.
- Jako važna činjenica je da bi Srbiji trebalo barem tri hiljade stručnjaka da bi se sistem uspostavio, nadzirao i koristio. To su izuzetno skupa radna mesta. Sasvim je izvesno da između 50.000 i 100.000 evra mesečno dobijaju stručnjaci koji nadziru objekte na primer u Rusiji", kaže on, ocenivši da bi Srbiji trebalo nekoliko decenija da iškoluje te kadrove.
Foto: fotomontaža
On smatra da je za Srbiju hidroenergija jedina prava zamena za onu dobijenu iz termoelektrana na ugalj. Uz to, izdaci za gradnju nukleraki su takvi da mi to sebi ne bismo mogli da priuštimo. On podseća da Finska još od 2003. godine gradi najnoviji reaktor četvrte generacije i završiće ga možda tek 2023. i to po četiri puta većoj ceni od prvobitnih 3,2 milijarde evra.
Slab doprinos redukciji CO2
Ono što je, međutim, posebno važno je da nuklearke jako malo doprinose redukciji emisije ugljen-dioksida, a prema urađenim analizama, do 2040. godine potrebno je redukovati 50 odsto emisije da ne bismo dobili klimatske promene koje će dovesti do kataklizme.
- Postoje ozbiljne procene da bi za dupliranje trenutnog broja svih niuklearki kojih je grubo rečeno oko 470, prema računici iz 2017. godine, bilo potrebno 5000 milijardi dolara. To je nezamisliva brojka koja bi tek između dva i četiri odsto redukovala globalnu emisiju CO2 - kaže Kalmar.
Pritom naglašava da su gotovo sve nuklearke u svetu stare više od 40 godina i da će do 2050. godine biti potrebno da se zamene, što će duplirati iznos.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Srđan
pre 4 godine
Možda nam u daljoj budućnosti zatreba i nuklearka...
Ali nikako pre potpunog iskorišćenja dostupne geotermalne energije. Ova energija je obnovljiva i ima je svuda i uvek. A bezbednosni rizici su minimalni.
Bruto domaći proizvod Srbije u 2021. godini iznosi oko 52 milijarde dolara. 200 miliona evra u ovom trenutku je približno 233 miliona dolara. Jednostavna matematika nam kaže da iznos jednak ukupnoj godišnjoj pomoći EU srpska ekonomija stvori za nešto više od dan i po, odnosno 39 sati
Analitičar Saša Borojević eksluzivno za Informer TV otkrio je da je radio intervju sa rođenim bratom Džefrija Epstina, koji mu je otkrio šta mu je rekao zatvorski čuvar nakon smrti seksualnog predatora.
Hrvat iz Splita nazvao je mesaru "Maksovi mesari" po ustaškim zločincima u Drugom svetskom ratu kojima je zapovedao Vjekoslav Maks Luburić, zapovednik logora Jasenovac i Stara Gradiška, u kojima su počinjeni stravični zločini nad Srbima, Jevrejima, Romima...
Miljenik publike i ostalih takmičara Jovan Radulović Jodžir održao je emotivan govor prilikom oproštaja od Exatlona i zakunuo se da nikada nije video toliko dobrih ljudi.
Došlo je do novog sukoba između Sanje Kalinović, Anabele Zonai i Milice Ohman tokom kojeg su se međusobno optuživale za prisluškivanje, spletkarenje i foliranje.
Prošle sedmice u Informerovoj spektakularnoj emisiji “Na merama” otkrili smo vam kako izgleda kad se okoreli opozicionar Miki Aleksić prepusti gastronomskim užicima, na koji način popularno TV lice Žika Šarenica “krcka” penziju, gde provodi vreme perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, šta kupuje pevač Dragan Kojić Keba…
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Niška policija je za samo dva sata od izršenja teškog zločina uspela da identifikuje izvršioce i uhapsi tri osobe koje se sumnjiče da su umešane u ubistvo Aleksandre Š. (44) koja je jutros u 7.30 sati ubijena u niškom naselju Palilula.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) uspešno su identifikovali i uhapsili U. R. (28), koji se sumnjiči da stoji iza bombaških napada na poznate beogradske restorane koji su se dogodili u prethodna dva dana.
U selu Biohane, kod Tutina muškarac R. D. (61) pronađen je mrtav na lokalnom groblju, a prema prvim nezvaničnim informacijama sumnja se na samobistvo, saznaje Informer.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, po povratku iz Abu Dabi, u subotu podneti izveštaj o najosetljivijim aspektima pregovora, naglasivši da se o tim detaljima ne može razgovarati na daljinu, prenosi Anadolija.
Nakon pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država o iranskom nuklearnom programu, održanih u Omanu, Centralna komanda SAD (CENTCOM) objavila je nove snimke nosača aviona USS Abraham Linkoln, koji je prošle nedelje stigao u region.
Predsednik pokreta "Druga Ukrajina" Viktor Medvedčuk izjavio je da "ludilo Vladimira Zelenskog i kolektivnog Zapada" može da dovede do svetske katastrofe i da antiruska histerija sprečava rešenje ukrajinskog sukoba.
Evropska komisija predložila je 20. paket sankcija protiv Rusije, koji je usmeren na energetski sektor, finansijske usluge i trgovinu, sa ciljem da bude usvojen pre četvrte godišnjice rata u Ukrajini, 22. februara.
Beogradska policija uhapsila je S. H. (40) i ukrajinsku državljanku S. T. (23) zbog sumnje da su iz galerije ULUS ukrali sliku Zdravka Vučinića "Uspenje"
Ljiljana Lašić, legendarna Tina iz serije "Pozorište u kući", napustila je arhitekturu zbog braka, a kasnije i samu slavu kada ju je popularnost počela gušiti.
Glumica Rut Gemel priznala je da je imala tremu pred snimanje intimnih scena u novoj sezoni "Bridžertona", ali da je iskustvo na kraju bilo više zabavno nego stresno.
Narodnooslobodilačka borba (NOB) i građanski rat unutar Drugog svetskog rata, komunistička revolucija i obračuni posle 1945. nisu samo istorijske teme - one su duboko urezane u srpsku književnost 20. veka.
Dvadesetogodišnja studija pokazala je da ishrana zasnovana na maslinovom ulju, orašastim plodovima i povrću može značajno da smanji rizik od moždanog udara. Naučnici ističu da pridržavanje mediteranskog načina ishrane može da umanji verovatnoću pojave svih vrsta moždanog udara i do 25 odsto.
Ketrin de Noar, menadžerka jednog od najvećih legalnih bordela u Evropi podelila je priču koja je iznenadila čak i one koji misle da ih industrija za odrasle više ne može šokirati.
Ako ste do sada koristili Jutjub u pozadini na Android uređaju bez pretplate, stižu loše vesti od Gugla. Kompanija je zvanično potvrdila da će uskoro ukloniti metod koji je godinama omogućavao besplatno puštanje videa u pozadini.
Bivša supruga poznatog repera Nenada Aleksića Ša, Vanja Ignjatović, iznenadila je javnost kada se udala u strogoj tajnosti, što je sada otkrila putem društvenih mreža.
Živorad Nikolić, poznatiji kao Žika Šarenica, otkrio je kako danas izgleda njegova svakodnevica, govorio o porodici, ali i o svemu onome sa čim se susretao tokom dugogodišnjeg voditeljskog posla.
Pravi haos izbio je u studiju "Zvezda Granda" kada je došlo do rasprave između članova žirija, i to zbog glasova i prolaska kandidata, a nezadovoljstvo iskazala je pevačica Snežana Đurišić.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar