TREBAJU LI SRBIJI NUKLEARKE?! MNOGO JE RAZLOGA I ZA I PROTIV, BEZBEDNOST JE JEDINO NEBITNO PITANJE! Naprosto, svuda su oko nas, u Rumuniji, Bugraskoj, tu je i Krško...
Podeli vest
Hoće li aktuelna energetska kriza, poput one naftne tokom sedamdesetih godina prošlog veka, u svetu podstaći izgradnju nuklearki? Šta će uraditi Srbija u kojoj je na snazi moratorijum još od 1989. godine
Ne samo sadašnja energetska kriza, nego i zahtev da termoelektrane na ugalj kao najveći emiteri ugljen-dioksida (CO2) moraju da ustupe mesto zelenoj energiji otvorili su temu nuklearki kao izvora električne energije, a Srbija bi prema rečima predsednika Aleksandra Vučića, mogla jednim delom da bude partner Mađarskoj tokom gradnje njene nove nuklearke Pakš 2.
Bruto domaći proizvod Srbije u 2021. godini iznosi oko 52 milijarde dolara. 200 miliona evra u ovom trenutku je približno 233 miliona dolara. Jednostavna matematika nam kaže da iznos jednak ukupnoj godišnjoj pomoći EU srpska ekonomija stvori za nešto više od dan i po, odnosno 39 sati
01.11.2021
18:21
Nuklearke - za i protiv
Francuska, koja blizu 70 odsto električne energije dobija iz nuklearnih elektrana, danas predvodi grupu od 10 zemalja koja od Evropske komisije traži da tako dobijenu energiju tretira kao „zelenu", odnosno niskokarbonsku. Nemačka koja je posle akcidenta sa nuklearkom u Fukušimi u Japanu, 2011. odlučila da do kraja 2022. ugasi svih 17 nuklearnih elektrana, od kojih je osam do sada zatvorila, na čelu je grupe od pet zemalja EU koje se protive predlogu Francuske.
Šta na sve to Sputnjiku kažu zagovornici i jedne i druge opcije u Srbiji?
Energetičar Miloš Zdravković koji je na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu doktorirao iz oblasti nuklearne, medicinske i ekološke tehnike, smatra da osim energetske bezbednosti, ekonomski i ekološki aspekt donosi prednost električnoj energiji proizvedenoj u nuklearnim elektranama.
- Iluzornio je da mi proizvodimo i kupujemo skuplju struju da bismo kao sebe štitili kada su svuda oko nas nuklearne elektrane. Stručnjake za to možemo da školujemo svuda u svetu. A period koji bi nama bio potreban da izgradimo nuklearnu elektranu, računajući da trenutno imamo moratorijum na gradnju, ne bi bio manji od 10 godina. Za to vreme bismo iškolovali stručnjake da održavaju nuklearku. Postoje protokoli i to je danas veoma bezbedna tehnologija - uveren je Zdravković.
Najjeftiniji kilovat iz nuklerake
On napominje da je čovečanstvo sasvim ovladalo nuklearnim reaktorima o čemu govori podatak da u svetu ima više stotina plovila na nuklearni pogon, od podmornica, brodova razarača, nosača aviona, ledolomaca.
Ako gledamo ekonomski aspekt, nuklearnu energiju i termoelektrane ništa ne može da zameni, ističe Zdravković, koji pri tom dodaje da je reč i o najekološkijoj proizvodnji jer nema emitovanja CO2.
On ističe da su nuklearnu elektranu u stanju da izgrade SAD, Rusija, Francuska, Belgija, Japan, Južna Koreja , Kina i Nemačka, a da je što se tiče proizvodnje nuklearnog goriva, taj krug zemalja još manji. Ukazuje i na dogovor velikih sila koji je usledio posle terorističkog napada u Americi 11. septembra 2001. da je obaveza proizvođača nuklearnog goriva, odnosno prodavca, da svo isluženo gorivo uzme nazad i bezbedno ga smesti. Najveće odlagalište nuklearnog otpada se nalazi između Rusije i Kazahstana i taj biznis godišnje vredi 20 milijardid dolara. U Evropi su najveća skladišta u napuštenim rudnicima soli u Nemačkoj. Nema šanse da nama neko dozvoli da se mi igramo tim isluženim gorivom, odnosno nuklearnim otpadom, kategoričan je Zdravković.
Foto: Pixabay
Pogotovu, kaže, što se ono koristi za municiju sa osiromašenim uranijumom koju imaju sve velike armije sveta.
- Krško postoji preko 40 godina i njegova instalisana snaga je blizu 800 megavata. Termoelektrana u Obrenovcu ima blokove jačine 1.600 megavata. Krško godišnje proizvede 1,5 kubnih metara otpada koji može da se smesti u jedan kombi. Od termoelektrane u Obrenovcu u vazduh ode pepela koji može da napuni dva fudbalska stadiona.
Okruženi smo nuklearkama
Smatra da je ukazivanje na ekološku bezbednost u slučaju akcidenta potpuno nepotrebno u situaciji kada smo okruženi niklearkama, jer postoje u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, na granici Slovenije i Hrvatske.
- Da bi se supstituisali stabilni izvori električne energije, oni na fosilna goriva, ili nuklearna energije, na jedan megavat struje iz nuklearke ili termoelektrane potrebno je 20 megavati iz obnovljivih izvora. Treba, dakle, 20 puta više instalisanih kapaciteta. To niko ne može da izdrži - tvrdi Zdravković.
On pri tom napominje da potrebe za električnom energijom iz dana u dan rastu.
- Nije normalno da 38 odsto svetske energije i energenata troši EU i SAD, sa nekih 800 miliona stanovnika, a da osam odsto svetske enregije troši Rusija sa njenim saveznicama iz Zajednice nezavisnih država, 20 posto Kina, a najmnogoljudniji deo planete, Indija, Pakistan, Bangladeš, Indonezija, cela Indokina, gde živi 45 odsto planete, troši svega 12 odsto. A Afrika koja je premašila milijardu stanovnika, 4,5 odsto.
Da bi se razvijali oni moraju da troše energiju i te potrebe za energijom će sigurno da budu sve veće, ističe ovaj zagovornik gradnje nuklearki.
Otpad košta i to se mora kalkulisati u cenu
Za razliku od njega, koordinator u Centru za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) sa sedištem u Subotici, Zvezdan Kalmar smatra da moratorijum na izgradnju nuklearki treba trajno da ostane.
On to objašnjava činjenicom da će sve i da sada budu ugašene sve nuklearke, svet praktično biti ucenjen nuklearnom energijom jer će stotine hiljada godina morati da se bavi odlaganjem, čuvanjem, nuklearnog otpada.
- Nuklearna energija ima čudnu prirodu. Ona se naizgled čini čista, ali oni koji kažu da je to jeftina energija, ne uračunavaju obavezu trajnog, praktično večnog odlaganja tog otpada. To znači da će neko morati da odvaja sledećih stotine hiljada godina finansijska sredstva da bi se otpad regulisao, a to se meri desetinama milijardi evra samo da bi se izgradile te lokacije.
Nemamo ni kadar, ni pare da ga platimo
Kalmar za Sputnjik napominje i da nemamo kadar koji bi radio u nuklearkama i da se u tome slažu i oni koji ih zagovaraju.
- Jako važna činjenica je da bi Srbiji trebalo barem tri hiljade stručnjaka da bi se sistem uspostavio, nadzirao i koristio. To su izuzetno skupa radna mesta. Sasvim je izvesno da između 50.000 i 100.000 evra mesečno dobijaju stručnjaci koji nadziru objekte na primer u Rusiji", kaže on, ocenivši da bi Srbiji trebalo nekoliko decenija da iškoluje te kadrove.
Foto: fotomontaža
On smatra da je za Srbiju hidroenergija jedina prava zamena za onu dobijenu iz termoelektrana na ugalj. Uz to, izdaci za gradnju nukleraki su takvi da mi to sebi ne bismo mogli da priuštimo. On podseća da Finska još od 2003. godine gradi najnoviji reaktor četvrte generacije i završiće ga možda tek 2023. i to po četiri puta većoj ceni od prvobitnih 3,2 milijarde evra.
Slab doprinos redukciji CO2
Ono što je, međutim, posebno važno je da nuklearke jako malo doprinose redukciji emisije ugljen-dioksida, a prema urađenim analizama, do 2040. godine potrebno je redukovati 50 odsto emisije da ne bismo dobili klimatske promene koje će dovesti do kataklizme.
- Postoje ozbiljne procene da bi za dupliranje trenutnog broja svih niuklearki kojih je grubo rečeno oko 470, prema računici iz 2017. godine, bilo potrebno 5000 milijardi dolara. To je nezamisliva brojka koja bi tek između dva i četiri odsto redukovala globalnu emisiju CO2 - kaže Kalmar.
Pritom naglašava da su gotovo sve nuklearke u svetu stare više od 40 godina i da će do 2050. godine biti potrebno da se zamene, što će duplirati iznos.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Srđan
pre 4 godine
Možda nam u daljoj budućnosti zatreba i nuklearka...
Ali nikako pre potpunog iskorišćenja dostupne geotermalne energije. Ova energija je obnovljiva i ima je svuda i uvek. A bezbednosni rizici su minimalni.
Bruto domaći proizvod Srbije u 2021. godini iznosi oko 52 milijarde dolara. 200 miliona evra u ovom trenutku je približno 233 miliona dolara. Jednostavna matematika nam kaže da iznos jednak ukupnoj godišnjoj pomoći EU srpska ekonomija stvori za nešto više od dan i po, odnosno 39 sati
Vođa blokaderske liste u Boru, Marko Andrejević zvani Muta, daje izjavu u policiji, jer kako saznajemo, pobegao je sa mesta tragedije na Filozofskom fakultetu gde je devojka tragično stradala 26. marta 2026. godine.
Nemanja R. (30) poginuo je u Surčinu noćas oko 2 sata posle ponoći kada je, kako se sumnja, izleteo sa puta i udario u betonski krst, a policija upravo njega sumnjiči za ubistvo meštanina Uglješe T. (58).
Nema većeg neprijatelja islama od organizacije "Muslimanske braće", jer je ona, umesto islama, ponudila političku interpretaciju vere i to nasilnu, esktremnu, političku orjentaciju u koju je integrisala dogmatičku interpretaciju vere – vehabizam kao versko učenje i versku praksu, rekao je ekspert za bezbednost Dževad Galijašević.
Premijer lažne države - Aljbin Kurti poručio je danas da je saradnja sa NATO paktom neophodna za jačanje odbrambenih kapaciteta tzv. Kosova i unapređenje strateškog partnerstva, kao i da članstvo u Alijansi ostaje strateški cilj "Kosova", prenela je Ekonomija onlajn.
Publicista i analitičar Zoran Ćirjaković uputio je oštre kritike na račun studenata koji učestvuju u blokadama, ocenjujući da je kod dela njih došlo do, kako kaže, ozbiljnog osećaja samovažnosti i uverenja da imaju apsolutni legitimitet da predstavljaju državu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je danas novi javni poziv studentima blokaderima i svim zainteresovanim stranama na otvoren dijalog, naglašavajući da je spreman za razgovor u svakom trenutku - ali uz jasan uslov.
U pokušaju da prikriju svoj poraz u svih 10 opština gde su 29.3.2026. bili lokalni izbori, blokaderi FTN i NovaS, su u tekstu NovaS, od 6.4.2026. godine, u 6 opština morali da prikažu drastične laži, upoređujući rezultate SNS 2022. i 2026. godine, gde su rezultatima SNS iz 2022., dodavali rezultate opozicionih stranaka Dveri, SDS (Tadić), Zavetnika, Zdrave Srbije i Vlaškog Mosta. U tri opštine su posegli za manjim obmanama, kada su rezultatima SNS iz 2022., dodavali rezultate SPS, JS, SRS itd. Konačno, potpuno su prevarantski prikrili rezultate izbora u opštini Kladovo, gde su doživeli najveći brodolom.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Viši sud u Leskovcu je danas doneo i javno objavio presudu kojom je optuženi Dragiša R. iz Lebana, oglašen krivim zbog krivičnog dela ubistvo i osuđen na maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, u koju će mu se uračunati i vreme provedeno u pritvoru, počev od 15. decembra 2025. godine.
Saobraćajna nezgoda dogodila se večeras u Zemunu, u Ulici cara Dušana kod broja 122, kada je vozač putničkog automobila izgubio kontrolu nad vozilom i udario u više parkiranih automobila.
Nemanji R. (29) koji je, kako se sumnja, juče u kući u Petrovčiću ubio komšiju Uglješu T. (58), a potom izvršio samoubistvo, sudi se za nasilje nad suprugom, a prema nezvaničnim informacijama prošle godine dva puta je bio u pritvoru.
Pripadnici MUP u Kraljevu uhapsili su J.D. (27) i K.S. (22) iz ovog grada zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršile krovočno delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i ometanja službenog loca u bršenju službene duznosti.
Sjedinjene Američke Države razmatraju planove za povlačenje ili premeštanje svojih trupa iz evropskih zemalja koje nisu podržale vojnu kampanju protiv Irana, prenosi Vol strit džurnal.
Ukrajinski televizijski kanali bliski vlastima u Kijevu objavili su da je Ukrajina „ponovo pobedila“, ovoga puta u kontekstu sukoba sa Iranom, uz tvrdnju da je ključnu ulogu u toj navodnoj pobedi odigrala ukrajinska protivvazdušna odbrana.
Gledaoci serije "Katarina Velika" na Informer TV imaju priliku da prate intrigantne poteze Stepana Ivanoviča Šeškovskog, čoveka koji iz senke čuva tron moćne carice.
Glumac Nikola Pejaković kaže da mu ne pada na pamet da vozi 20 sati do Grčke da bi išao na odmor i smatra da su letovanja i zimovanja nakaradno postavljena.
Vlasnica psa Dženifer Navratil iz Ostina potrošila je 650 dolara na hitan odlazak kod veterinara nakon što je njena dvogodišnja zlatna retriverka Arlo počela čudno da se ponaša po povratku iz šetnje.
Na glamuroznoj premijeri serije Euforija u čuvenom "TCL Chinese Theatre" u Los Anđelesu, sve oči bile su uprte u jednu osobu, neponovljivu Zendaju koja je svojim pojavljivanjem podigla temperaturu.
Učesnica rijalitija "Elita" Maja Marinković zatražila je na kapiji tabletu za dan posle, jer je strahovala od moguće trudnoće nakon rizičnih odnosa koje je imala sa Asminom Durdžićem.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar