TREBAJU LI SRBIJI NUKLEARKE?! MNOGO JE RAZLOGA I ZA I PROTIV, BEZBEDNOST JE JEDINO NEBITNO PITANJE! Naprosto, svuda su oko nas, u Rumuniji, Bugraskoj, tu je i Krško...
Podeli vest
Hoće li aktuelna energetska kriza, poput one naftne tokom sedamdesetih godina prošlog veka, u svetu podstaći izgradnju nuklearki? Šta će uraditi Srbija u kojoj je na snazi moratorijum još od 1989. godine
Ne samo sadašnja energetska kriza, nego i zahtev da termoelektrane na ugalj kao najveći emiteri ugljen-dioksida (CO2) moraju da ustupe mesto zelenoj energiji otvorili su temu nuklearki kao izvora električne energije, a Srbija bi prema rečima predsednika Aleksandra Vučića, mogla jednim delom da bude partner Mađarskoj tokom gradnje njene nove nuklearke Pakš 2.
Bruto domaći proizvod Srbije u 2021. godini iznosi oko 52 milijarde dolara. 200 miliona evra u ovom trenutku je približno 233 miliona dolara. Jednostavna matematika nam kaže da iznos jednak ukupnoj godišnjoj pomoći EU srpska ekonomija stvori za nešto više od dan i po, odnosno 39 sati
01.11.2021
18:21
Nuklearke - za i protiv
Francuska, koja blizu 70 odsto električne energije dobija iz nuklearnih elektrana, danas predvodi grupu od 10 zemalja koja od Evropske komisije traži da tako dobijenu energiju tretira kao „zelenu", odnosno niskokarbonsku. Nemačka koja je posle akcidenta sa nuklearkom u Fukušimi u Japanu, 2011. odlučila da do kraja 2022. ugasi svih 17 nuklearnih elektrana, od kojih je osam do sada zatvorila, na čelu je grupe od pet zemalja EU koje se protive predlogu Francuske.
Šta na sve to Sputnjiku kažu zagovornici i jedne i druge opcije u Srbiji?
Energetičar Miloš Zdravković koji je na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu doktorirao iz oblasti nuklearne, medicinske i ekološke tehnike, smatra da osim energetske bezbednosti, ekonomski i ekološki aspekt donosi prednost električnoj energiji proizvedenoj u nuklearnim elektranama.
- Iluzornio je da mi proizvodimo i kupujemo skuplju struju da bismo kao sebe štitili kada su svuda oko nas nuklearne elektrane. Stručnjake za to možemo da školujemo svuda u svetu. A period koji bi nama bio potreban da izgradimo nuklearnu elektranu, računajući da trenutno imamo moratorijum na gradnju, ne bi bio manji od 10 godina. Za to vreme bismo iškolovali stručnjake da održavaju nuklearku. Postoje protokoli i to je danas veoma bezbedna tehnologija - uveren je Zdravković.
Najjeftiniji kilovat iz nuklerake
On napominje da je čovečanstvo sasvim ovladalo nuklearnim reaktorima o čemu govori podatak da u svetu ima više stotina plovila na nuklearni pogon, od podmornica, brodova razarača, nosača aviona, ledolomaca.
Ako gledamo ekonomski aspekt, nuklearnu energiju i termoelektrane ništa ne može da zameni, ističe Zdravković, koji pri tom dodaje da je reč i o najekološkijoj proizvodnji jer nema emitovanja CO2.
On ističe da su nuklearnu elektranu u stanju da izgrade SAD, Rusija, Francuska, Belgija, Japan, Južna Koreja , Kina i Nemačka, a da je što se tiče proizvodnje nuklearnog goriva, taj krug zemalja još manji. Ukazuje i na dogovor velikih sila koji je usledio posle terorističkog napada u Americi 11. septembra 2001. da je obaveza proizvođača nuklearnog goriva, odnosno prodavca, da svo isluženo gorivo uzme nazad i bezbedno ga smesti. Najveće odlagalište nuklearnog otpada se nalazi između Rusije i Kazahstana i taj biznis godišnje vredi 20 milijardid dolara. U Evropi su najveća skladišta u napuštenim rudnicima soli u Nemačkoj. Nema šanse da nama neko dozvoli da se mi igramo tim isluženim gorivom, odnosno nuklearnim otpadom, kategoričan je Zdravković.
Foto: Pixabay
Pogotovu, kaže, što se ono koristi za municiju sa osiromašenim uranijumom koju imaju sve velike armije sveta.
- Krško postoji preko 40 godina i njegova instalisana snaga je blizu 800 megavata. Termoelektrana u Obrenovcu ima blokove jačine 1.600 megavata. Krško godišnje proizvede 1,5 kubnih metara otpada koji može da se smesti u jedan kombi. Od termoelektrane u Obrenovcu u vazduh ode pepela koji može da napuni dva fudbalska stadiona.
Okruženi smo nuklearkama
Smatra da je ukazivanje na ekološku bezbednost u slučaju akcidenta potpuno nepotrebno u situaciji kada smo okruženi niklearkama, jer postoje u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, na granici Slovenije i Hrvatske.
- Da bi se supstituisali stabilni izvori električne energije, oni na fosilna goriva, ili nuklearna energije, na jedan megavat struje iz nuklearke ili termoelektrane potrebno je 20 megavati iz obnovljivih izvora. Treba, dakle, 20 puta više instalisanih kapaciteta. To niko ne može da izdrži - tvrdi Zdravković.
On pri tom napominje da potrebe za električnom energijom iz dana u dan rastu.
- Nije normalno da 38 odsto svetske energije i energenata troši EU i SAD, sa nekih 800 miliona stanovnika, a da osam odsto svetske enregije troši Rusija sa njenim saveznicama iz Zajednice nezavisnih država, 20 posto Kina, a najmnogoljudniji deo planete, Indija, Pakistan, Bangladeš, Indonezija, cela Indokina, gde živi 45 odsto planete, troši svega 12 odsto. A Afrika koja je premašila milijardu stanovnika, 4,5 odsto.
Da bi se razvijali oni moraju da troše energiju i te potrebe za energijom će sigurno da budu sve veće, ističe ovaj zagovornik gradnje nuklearki.
Otpad košta i to se mora kalkulisati u cenu
Za razliku od njega, koordinator u Centru za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) sa sedištem u Subotici, Zvezdan Kalmar smatra da moratorijum na izgradnju nuklearki treba trajno da ostane.
On to objašnjava činjenicom da će sve i da sada budu ugašene sve nuklearke, svet praktično biti ucenjen nuklearnom energijom jer će stotine hiljada godina morati da se bavi odlaganjem, čuvanjem, nuklearnog otpada.
- Nuklearna energija ima čudnu prirodu. Ona se naizgled čini čista, ali oni koji kažu da je to jeftina energija, ne uračunavaju obavezu trajnog, praktično večnog odlaganja tog otpada. To znači da će neko morati da odvaja sledećih stotine hiljada godina finansijska sredstva da bi se otpad regulisao, a to se meri desetinama milijardi evra samo da bi se izgradile te lokacije.
Nemamo ni kadar, ni pare da ga platimo
Kalmar za Sputnjik napominje i da nemamo kadar koji bi radio u nuklearkama i da se u tome slažu i oni koji ih zagovaraju.
- Jako važna činjenica je da bi Srbiji trebalo barem tri hiljade stručnjaka da bi se sistem uspostavio, nadzirao i koristio. To su izuzetno skupa radna mesta. Sasvim je izvesno da između 50.000 i 100.000 evra mesečno dobijaju stručnjaci koji nadziru objekte na primer u Rusiji", kaže on, ocenivši da bi Srbiji trebalo nekoliko decenija da iškoluje te kadrove.
Foto: fotomontaža
On smatra da je za Srbiju hidroenergija jedina prava zamena za onu dobijenu iz termoelektrana na ugalj. Uz to, izdaci za gradnju nukleraki su takvi da mi to sebi ne bismo mogli da priuštimo. On podseća da Finska još od 2003. godine gradi najnoviji reaktor četvrte generacije i završiće ga možda tek 2023. i to po četiri puta većoj ceni od prvobitnih 3,2 milijarde evra.
Slab doprinos redukciji CO2
Ono što je, međutim, posebno važno je da nuklearke jako malo doprinose redukciji emisije ugljen-dioksida, a prema urađenim analizama, do 2040. godine potrebno je redukovati 50 odsto emisije da ne bismo dobili klimatske promene koje će dovesti do kataklizme.
- Postoje ozbiljne procene da bi za dupliranje trenutnog broja svih niuklearki kojih je grubo rečeno oko 470, prema računici iz 2017. godine, bilo potrebno 5000 milijardi dolara. To je nezamisliva brojka koja bi tek između dva i četiri odsto redukovala globalnu emisiju CO2 - kaže Kalmar.
Pritom naglašava da su gotovo sve nuklearke u svetu stare više od 40 godina i da će do 2050. godine biti potrebno da se zamene, što će duplirati iznos.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Srđan
pre 4 godine
Možda nam u daljoj budućnosti zatreba i nuklearka...
Ali nikako pre potpunog iskorišćenja dostupne geotermalne energije. Ova energija je obnovljiva i ima je svuda i uvek. A bezbednosni rizici su minimalni.
Bruto domaći proizvod Srbije u 2021. godini iznosi oko 52 milijarde dolara. 200 miliona evra u ovom trenutku je približno 233 miliona dolara. Jednostavna matematika nam kaže da iznos jednak ukupnoj godišnjoj pomoći EU srpska ekonomija stvori za nešto više od dan i po, odnosno 39 sati
Ruska vojska u Ukrajini sve više primenjuje taktiku "mikrojedinica" koje čine dva do deset vojnika, a koje se infiltriraju kroz linije fronta i traže slabe tačke u ukrajinskoj odbrani.
Đorđe Vukadinović, urednik portala Nova politička misao Srbije, pokušao je da na tom portalu predstavi navodno istraživanje kao pokazatelj stava naroda, ali ga je oštro demantovao Nebojša Bakarec, narodni poslanik.
Javnosti se, odmah posle saopštenja Svetog Arhijerejskog Sinoda od 18. februara ove godine, svojim komentarom, brže bolje obratio prof. dr Vladimir Zakić, profesor računovodstva i revizije na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.
Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije Dušan Kozarev najoštrije je juče kritikovao bivšeg diplomatu Nebojšu Vujovića zbog njegovih optužbi na račun predsednika Aleksandra Vučića i ministra spoljnih poslova Marka Đurića.
Takmičarka Milica Ohman ispala je dan pred polufinale Exatlona, ostavivši snažan utisak na publiku, ali i na one koji su je pratili od samog početka takmičenja.
Dejan Jelača, srpski glumac koji živi i radi u Americi gostujući u Info jutru otkrio je kakav je život preko okeana i kako Amerikanci gledaju na poteze svog predsednika Donalda Trampa.
Miljan Damjanović, potpredsednik SRS i Marko Šćepanović, savetnik ministra Ivice Dačića gostujući u Info jutru komentarisali su zlurade komentare na račun zdravstvenog stanja ministra spoljnih poslova.
Zbog najnovijih šokantnih vesti o ministru Ivici Dačiću, lideru SPS, koji je u bolnici i u životnoj je opasnosti najnoviju epizodu ‘Eksatlona’ emitovaćemo u nešto kasnijem terminu, iza 21.30.
Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju i Miroslav Čučković, član predsedništva SNS gostujući u Info jutru komentarisali su predstojeće lokalne izbore, ali i pripremu atentata na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Vaso R. (43) u utorak je prvostepenom presudom osuđen na dve godine i tri meseca zbog prebijanja Srpkinje Dejane Ć. (22) u kafiću u Beranama u kojem je ona radila. Kako se saznaje, Vaso ju je napao zbog sukoba koji je imao sa njenim tadašnjim poslodavcem Milivojem Mićom B.
Muškarac (40) lakše je povređen u saobraćajnoj nezgodi koja se protekle noći dogodila na obilaznici oko Beograda kod Surčina, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Sindikat Ver.di danas je pokrenuo upozoravajuće štrajkove u javnom prevozu širom Nemačke, zbog čega su autobusi, tramvaji i vozovi ostali u depou, a putnici morali da potraže alternativni prevoz.
Ruska vojska u Ukrajini sve više primenjuje taktiku "mikrojedinica" koje čine dva do deset vojnika, a koje se infiltriraju kroz linije fronta i traže slabe tačke u ukrajinskoj odbrani.
Sergej Bidni, strelac 159. odvojene motorizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine koji se predao Rusima, ispričao je kako su narednik i saborci pobegli sa položaja čim su ruske snage započele napad.
Na talasima ruske radio stanice UVB-76, poznate kao "Stanica sudnjeg dana", ponovo su se čuli neobični signali. U četvrtak su emitovane reči "majnostjag" i "kovari" u 12.32 i 13.55 po moskovskom vremenu
Projekcijom filma "Orvel 2+2=5" sinoć je u MTS dvorani otvoreno osmo izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma "DOK #8", na kojem će biti prikazani filmovi "Mileva Ajnštajn", "Spavač: Izgubljeni Karavađo", "Pompeja: Ispod oblaka" i mnogi drugi.
U Specijalu o Katarini Velikoj na TV Informer gost je bio istoričar filma Božidar Zečević, koji je objasnio da Katarina Velika ima srpske krvi jer potiče iz grada koji se zvao Srbiste u kojem su živeli Lužički Srbi.
Manekenka Klaudija Šifer skuplja insekte, a glumac Džoni Dep voli da se igra sa barbikama. Ovo su samo neki od ekscentričnih hobija holivudskih zvezda.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, scenaristkinja Aleksandra Kostadinović i književnik Ranko Gojković govorili su o ljubavnicima Katarine Veliike i tome da li je baš sve istina ili su stvari malo preuveličane.
Warner Bros. Pictures od 5. marta u srpske bioskope donosi "Nevestu", mračnu reinterpretaciju mita o Frankenštajnu sa Kristijanom Bejlom i Džesi Bakli u glavnim ulogama.
Nova anketa otkrila je koje fantazije žene najradije vide u pornografskim i erotskim sadržajima, a rezultati pružaju zanimljiv uvid u njihove želje i interesovanja.
Smrznute lignje su dostupne tokom cele godine i praktične su, posebno u vreme posta. Ipak, mnogi ih izbegavaju jer često ispadnu tvrde, iako uz nekoliko jednostavnih trikova mogu biti hrskave spolja, a mekane i sočne iznutra.
Supruga pilota podelila je jednostavan, ali genijalan trik za sve koji se muče sa pakovanjem ručnog prtljaga. Zahvaljujući njenom savetu, možete poneti i treću torbicu, a da pritom ne platite dodatnu naknadu niti doživite neprijatnosti na ukrcavanju.
Pevač Marko Gačić razveo se od supruge Goge, koju je varao sa njihovom koleginicom Ninom Vlajković, a sada se pojavila nova informacija o njegovom životu.
Influenserka Sofija Šašić, ćerka pevača Željka Šašića, iznenadila je pratioce objavama iz restorana, u kom je samo par stolova od nje sedeo najpoznatiji svetski model Fai Khadra, čiji Instagram profil prati više od dva miliona ljudi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar