Trgovanje akcijama i drugim hartijama od vrednosti u poslednjih nekoliko godina postalo je izuzetno atraktivno
Bilo da su podstaknuti željom za basnoslovnom zaradom, korišćenjem slobodnog kapitala, spasavanjem ušteđevine ili pukom radoznalošću, veliki broj naših sugrađana se upušta u aktivnosti o kojima ne zna puno, te se snovi o dupliranju ili triplanju uloženog vrlo brzo ispostave kao samo to, puki snovi.
Tačna brojka ne postoji, ali upućeni tvrde da stranim akcijama trguju desetine hiljada Srba, i da su to ekonomisti, ali i lekari i mnoge druge profesije, kao i da prednjače mladi ljudi, piše Blic.
Odličan primer za jedan takav neočekivan razvoj događaja na berzi, je nedavan katastrofalan pad deonica Fejsbuka (tj. Mete). Dok je ostatak tehnološkog sektora nastavio da prijavljuje rekordne zarade i druge, pozitivne, poslovne rezultate, Fejsbuku se desio prvi realni pad broja korisnika, kao i znatno manji prihod od očekivanog. To je za sobom povuklo i negativnu reakciju učesnika na tržištima kapitala, te je rasprodaja koja je usledila oborila vrednost akcija za čak 26 odsto.
I pored svih realnih rizika, čini se da sve veći broj ljudi iz Srbije iz gore navedenih i drugih razloga se odlučuje da se oproba i preuzme na sebe rizik trgovanja na berzi, a kako kažu dugogodišnji brokeri i ljudi upućeni u tokove tržišta kapitala, grešaka i problema ima na svakom koraku.
Kako trgovati
Za nekog ko je zainteresovan da se upusti u trgovinu hartijama od vrednosti, obveznicama, deonicama kompanija, derivatima i sl. prva raskrsnica na putu ka osmišljenoj zaradi je izbor između samostalnog trgovanja putem servisa i aplikacija kojih ima bezbroj, ili prepuštanja sopstvenog kapitala u ruke brokera.
Samih servisa ima mali milion kako u svetu tako i kod nas. Ipak dobar deo svetskih aplikacija nije dostupan u Srbiji, te naši trgovci uglavnom odlučuju da se koriste aplikacijama i servisima domaćih kompanija i banaka. Oni nude kompletnu infrastrukturu, preko njih ide i uplata novca i trgovanje "robom" za koju se neko odluči.
Ove platforme imaju razrađenu kompletnu infrastrukturu, preko njih ide i uplata novca i trgovanje "robom" za koju se neko odluči. One u svojoj ponudi, uglavnom, nude trgovanje na većini svetskih berzi, a zauzvrat će vam uzimati proviziju na transakcijama, kao i niz drugih usluga kao što je savetovanje sa brokerom, izveštaje i analize itd.
Foto: Fotoilustracija/Clipart
Kako ističu stručnjaci, kod odabira platforme za trgovanje akcijama najbitnije je voditi računa o pouzdanosti.
- To kažem u smislu da se ne nasedne na trgovačke platforme koje se nude preko interneta, a koje su suštinski lažne - kaže za Blic ekonomista i prvi srpski broker, Branislav Jorgić, i dodaje da je to glavni razlog zašto se ne preporučuje da investiranje na inostrana tržišta radi na sopstvenu ruku, već da se radi uz saradnju ili preko nekih od regitrovanih brokerskih kuća ili banaka.
U šta se ulaže?
Naš sagovornik ističe da se u poslednjih nekoliko godina, kod domaćih investitora razvio novi trend.
- Građani koji žele da investiraju slobodan kapital to mogu da urade i preko Beogradske berze, ali tu nemaju mnogo izbora, prosto ponuda nije dovoljno kvalitetna. Aktivnost na njoj je mala. Ono što se javilo u poslednjih par godina je mogućnost da, saglasno sa zakonom o deviznom poslovanju, investiraju u inostranstvo - objašnjava Jorgić.
On ističe dve navike domaćih investitora, koje se ne razlikuju puno od investitora u svetu.
- Svaki investitor ima svoje neke posebne preference i politiku investiranja. U suštini, sve se svodi na vaganje da li žele da podnesu veći rizik ili idu na stabilne investicije. Ono što je popularno unazad dve godine su IT kompanije koje su brzo rastuće, i koje često imaju veliku varijaciju u pogledu cena. Imaju nagli rast i nagle padove - ističe broker.
U ovu grupu akcija ubrajaju se brojne svetske IT i tehnološke kompanije, kao što su Tesla, Meta, Epl, Netfliks, Intel... Potrebno je istaći, što samim tim i povećava rizik, da se u poslednjih par godina pojavilo i gro tehnoloških startapa koji svoje proizvode još uvek nemaju i izlazak na berzu koriste kako bi prikupili neophodna sredstva.
Druga navika naših investitora tiče se investiranja u stabilne industrijske kompanije (npr. akcije Filip Moris Internešnala, Berkšir Hataveja, 3M, Džej-Pi Morgan Čejsa, Diznija itd.).
- Te kompanije nemaju toliku promenljivost u rastu, imaju stabilne cene i veći broj njih isplaćuje dividende za razliku od novonastalih IT kompanija", pojašnjava Jorgić i dodaje da se isto tako trguje i sa berzanskom robom (čelik, zlato, bronza, kafa, kukuruz, soja itd).
Rizično trgovanje
U nemalom broju slučajeva, novopečeni investitori se zalete, i suočeni sa nedovoljnim, za sopstveni apetit, zaradama prostim ulaganjem novca u akcije nekih kompanija krenu da barataju sa izuzetno rizičnim trgovanjem. Ovde se misli na ulaganje u valutne parove, poznato i kao Foreks trgovanje, ili trgovanje finansijskim derivatima na kratak rok, kao što su fjučersi, šortovi, opcije i slično.
U suštini, kod obe varijante se radi o trgovanju na berzama, na izuzetno kratak rok, gde je potencijal za zaradu neverovatno visok. Potrebno je istaći, da za razliku od ustaljene podele na trgovanja na kratak (investicija na koju se čeka nekoliko dana), srednji (investicija na koju se čeka nekoliko meseci ili godina) i dugi rok (investicija iz koje se "izlazi" nakon nekoliko godina ili čak decenija), ovde je reč o trgovanju na minut, 5 minuta, 10 minuta ili u najboljem slučaju nekoliko sati.
- Ja to ne bih savetovao, sem one koji su spremni da podnesu izuzetan rizik. Tu postoji asimetrija u informacijama koje poseduju oni koji daju ponudu, naspram malih ulagača koji nemaju sistem informisanja - nastavlja Jorgić i pojašnjava da kompanije koje nude takvu vrstu trgovanja ili imaju same ili plaćaju uslugu drugim kompanijama koje imaju svoje izuzetno razvijene infrastrukture i sisteme za dobavljanje informacija, doslovno, svake sekunde.
Foto: Informer
Dotičući se asimetrije informacija vrlo čest slučaj je da investitor početnik pregledom potencijalno ostvarenog profita od ulaganja u berzansku robu se i sam odluči u nju da ulaže, a da nema predstavu o tome gde se recimo ta soja uzgaja, kakvi su klimatski uslovi, koliki je potencijalni rod. Kada se ispostavi da je derivat napravljen na osnovu polja koja je pogodila suša i da najavljene "soje" prosto nema i da je cena derivata u koji je uložio zbog tog manjaka propala, neinformisan investitor je suočen sa situacijiom u kojoj nema pojma zašto je uloženi kapital nestao.
- Ponavljam, prva stvar je da se ide preko brokera, da se konsultuje sa njim po pitanju rizika i tek onda da se odluči u šta se investira - zaključuje Jorgić.
Troškovi trgovanja
Porez na kapitalnu dobit (razlika između prodajne i kupovne cene) iznosi 15 odsto. Tako, na primer, ako se kupe akcije za 5.000 evra, a prodaju se za 6.000 evra, plaća se 15 odsto poreza na 1.000 evra što je 150 evra. To je i jedini trošak, pored brokerske provizije na transakciju koja iznosi od 0,5 do 1 odsto u zavisnosti od veličine transakcije.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Jedna obična prijava nestanka za 48 sati pretvorila se u pravu misteriju. Aleksandru Nešoviću Baji, poznatijem kao članu Kekine grupe, gubi se svaki trag u noći između utorka i srede, a istraga je dovela čak do hapšenja načelnika beogradske policije Veselina Milića.
Predsednik Aleksandar Vučić poručio je danas da Srbija mora da sačuva punu stabilnost, političku i ekonomsku bezbednost i istakao da je Srbija jedna od najbezbednijih zemalja.
Među Šolakovcima i Đilasovcima besni totalni rat, pa su sada u sukob ušli i dojučerašnji biznis partneri - Slobodan Georgiev, tajkunski urednik s Nove S, inače slepi poslušnik bivšeg gazde "Junajted medije" Dragana Šolaka, i perjanica tajkuna Dragana Đilasa, Marinika Tepić.
Osvanuo video-snimak na kojem se vidi kako blokaderi koriste decu za svoju prljavu "politiku" te su ih poturili u prve redove da stoje po kiši i dele njihov reklamni materijal, dok se oni kriju u zaklonu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je studente Univerziteta Harvard i Masačusetskog instituta tehnologije (MIT), koji borave u Srbiji u okviru studijske posete Balkan Trek i tom prilikom se zahvalio na lepim rečima i poštovanju prema Srbiji.
Srbija je danas još jednom svedočila brutalnom nasilju koje pojedinci pokušavaju da predstave kao "političku borbu", dok se iza svega kriju agresija, netrpeljivost i otvoreni napadi na građane koji imaju drugačije mišljenje.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić na mreži Iks, brutalno prozvala tajkunske medije zbog ignorisanja razgovora predsednika Vučića sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nakon operacije koja je sinoć izvedena u Univerzitetsko kliničkom centru Niš D.Dž. (21) iz sela Grabovica kod Kuršumlije je u veštačkoj komi, potvrdila nam je direktor Doma zdravlja u Kuršumliji Uranija Petrović.
Užički kraj danas je obeležio pravi saobraćajni haos, nakon što su se u razmaku od svega nekoliko sati dogodile čak tri saobraćajne nezgode na različitim lokacijama, a prema prvim informacijama, uzrok većine incidenata bilo je proklizavanje vozila na kolovozu.
Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmatraju opciju hapšenja bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra, primenjujući pritom strategiju koja podseća na akcije vođene protiv rukovodstva Venecuele.
Kina i Sjedinjene Američke Države spremne su da zajednički odigraju konstruktivnu ulogu u rešavanju rata u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Kine nakon razgovora kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa
Avion hrvatske nacionalane avio-kompanije Kroacija erlajns, izleteo je danas sa piste na aerodromu Split tokom prekinutog poletanja na letu za Frankfurt.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Demi Mur je zablistala na gala večeri Chopard Universe, koja je održana u okviru Kanskog filmskog festivala. Glumica je stigla u elegantnoj srebrnoj haljini u kojoj je bila zvezda večeri.
Pasji njuh je mnogo razvijeniji od ljudskog, pa psi svet oko sebe doživljavaju prvenstveno kroz mirise. Ono što nama miriše prijatno ili gotovo neprimetno, za njih može biti opasno.
Kompanija za razvoj veštačke Open AI saopštila je da je njen alat za programiranje Kodeks (Codex) sada dostupan i kroz mobilnu aplikaciju Čet Dži-Pi-Ti (ChatGPT), čime se omogućava korisnicima da sa mobilnih telefona prate i upravljaju radnim zadacima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar