(VIDEO) SRBIJA U DILEMI, KOME SE PRIKLONITI - NEMCIMA ILI FRANCIZIMA! DA LI OD RUSA TRAŽITI TEHNOLOGIJU?! Mađari i Bugari su već odlučili, gradiće nuklearke
Nuklearne elektrane grade komšije Mađari i Bugari. U Nemačkoj su početkom 2022. zatvorene tri nuklearke, a do kraja 2022. se definitno prestaje sa korišćenjem nuklearne energije. Istovremeno, Francuska je odlučila da do 2050, izgradi još šest nuklearki. Treba li i da Srbija gradi nuklearke i da tako reši problem nedostatka električne energije. Koliko je ta tehnologija sigurna
Energetska kriza koja je ove zime uzdrmala Evropu pokrenula je pitanje - da li su nuklearne elektrane jedini stabilnii izvor električne energije na duge staze i gde su u svemu tome Srbija i njena energetika.
Stručnjaci ističu da nuklearne elektrane zagađuju vazduh manje nego termoelektrane na ugalj, da su one pouzdan izvor energije, kao i da ta tehnologija više nije nebezbedna kao ranije. Srbija bi izgradnjom nuklearki mogla da smanji potrošnju uglja, a time i zagađenje vazduha, smatraju stručnjaci.
Podsetimo, Beograd se potpisivanjem Deklaracije o zelenoj agendi za Zapadni Balkan u novembru 2020. godine, obavezao da će do 2050. izbaciti ugalj iz upotrebe.
Srbija "zimi ima manjkove, a leti viškove električne energije", ali u proseku "uspeva da proizvede dovoljno struje za svoje potrebe". S druge strane, u zavisnosti od tipa i broja reaktora, u nekoj budućoj nuklearnoj elektrani mogla bi da dobije i više od 1.000 megavata po reaktoru.
Profesor Ilija Kajtez ističe da je tzv "zelena agenda" shvatila da alternativni izvori energije nisu dovoljni da dostave dovoljno energije, kao i da je za sada i na ovom nivou tehnologije finansijski neisplativa.
- Francuska je prva u Evropi uočila problem nedostatka energenata. Mađari su prvi u komšiliku ozbiljno krenuli u izgradnju nukelarnih elektrana. Srbija nije dovoljno bogata da sama krene u izgradnju "nuklearke"! Iz državnog buđžeta trebalo bi da se izdvoji 20 milijardi za izgradnu nuklearnih elektrana. Srbiji je preskupo da samostalno finansira izgranju nuklearnih postrojenja, ali postoji opcija da se preko Ruske Federacije trgovisnkim sporazumima izdejstvuju povoljni krediti i podele troškovi izgradnje - jasan je sagovornik Informera.
Jugoslavija je zabranila izgradnju nuklearki, a ta odluka i dalje je na snazi u u Srbiji.
- Jedna od opcija je da se Srbija priključi dogovoru Mađarske i Rusije, odnosno ideji Orbana i Putina. To znači zajedničko deljenje troškova, finansiranja nuklearnih elektrana. Druga opcija je snažan ekonomski razvoj Srbije i direktna saradnja sa Rusijom, ali to bi bio dugoročan plan. To ne bi bilo izvodljivo bez podrške Rusije - objašnjava profesor Kajtez.
On podseća da je trenutno faktor bezbednost već izgrađenih nuklearnih elektrana velika boljka, ali da bi u budućnosti to trebalo da bude rešeno.
- Nuklearne elektrane u Bugarskoj nisu bezbedne i adekvatno zaštićene. Nuklearna postrojenja zagađuju vode, a granice ne mogu da spreče širenje radijacije. Opasnosti mogu da se otklone samo dobrom tehnologijom, a napredak u tom pravcu su pokazali Rusi. Oni nuklearne elektrane prave i u Turskoj - jasan je Kajtez.
Nikola Rajaković, penzionisani profesor Elektrotehničkog fakulteta i predsednik Saveza energetičara Srbije, pre izvesnog vremena objasnio je da je pitanje da li Srbiji treba nuklearna elektrana stvar energetike, a sa kim bi mogla da je gradi stvar politike.
Ruski stručnjak Konstantin Simonov navodi da Rusija daje veoma povoljne kredite državama u koje izvozi nuklearnu tehnologiju.
- Ako pogledamo primer Mađarske, Bugarske i Turske, vidimo da su tako povoljni uslovi da je u Rusiji praktično nemoguće dobiti takav kredit - kaže.
Rosatom se strateški bori za tržišta na kojima bi konkurencija mogla da ih potuče. Njihova logika je da, ako oni ne izgrade nuklearnu elektranu, izgradiće je Amerika, Francuska ili Kina, dodaje on.
Međutim, ova strategija ponekad dovodi do sukoba interesa između energetskih giganata u samoj Rusiji, skreće pažnju Simonov.
Francuski predsednik predložio je da se novom poretku bezbednosti i stabilnosti prvo razgovara u EU, zatim sa NATO, pre nego što bude predložen za pregovore sa Rusijom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik predložio je da se novom poretku bezbednosti i stabilnosti prvo razgovara u EU, zatim sa NATO, pre nego što bude predložen za pregovore sa Rusijom
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Miloš Parandilović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i čelnik stranke Novo lice Srbije, napio se k'o letva na jednoj svadbi u Priboju, pa u tako vidno alkoholisanom stanju seo u automobil i odvezao se, saznaje Informer.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nakon gotovo svakog masovnog zločina istražitelji pokušavaju da pronađu odgovor na isto pitanje - da li je tragedija mogla da bude sprečena? U mnogim slučajevima odgovor su pronašli među papirima, beleškama i zapisima koje su počinioci ostavili iza sebe.
Areniljas, malo selo u provinciji Sorija u unutrašnjosti Španije sa svega četrdesetak stalnih žitelja, objavio je neobičan poziv porodicama koje su spremne da započnu novi život daleko od grada.
Šest osoba ranjeno je u nedelju uveče u napadu nožem na njujorškoj stanici "Pen stejšn", a vlasti su saopštile da je osumnjičeni priveden uoči sportskog spektakla kome će prisustvovati i predsednik SAD Donald Tramp.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.