• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Kurir/Informer

20.03.2022

21:51

MEĐU NJIMA JE I DALJE ŽIVO SEĆANJE NA CARA LAZARA, SMATRA SE DA SU IZGRADILI HILANDAR! Ovo srpsko pleme i danas postoji u Makedoniji!

Društvo

MEĐU NJIMA JE I DALJE ŽIVO SEĆANJE NA CARA LAZARA, SMATRA SE DA SU IZGRADILI HILANDAR! Ovo srpsko pleme i danas postoji u Makedoniji!

Podeli vest

Srpsko pleme Mijaci u današnjoj severo-zapadnoj BJR Makedoniji je srpska etnička grupa koja se dugo opirala bugarizaciji i komunističkoj makedonizaciji

Organizovani su po sistemu plemena i bratstava slično plemenima u Hercegovini, Primorju, Staroj Crnoj Gori, Brdima, Metohiji i Raškoj. Imaju dosta sličnosti i sa Srbima sa druge strane Šar planine u metohijskoj Sirinićkoj Župi oko Štrpca i Brezovice.

Najveća naselja su Lazaropolje, Gari, Bituše, Selce, Osoj i Sušica. Međutim, danas se među Mijacima samo manjina još uvek izjašnjava kao Srbi, većina su Makedonci, dok onih koji drže da su Bugari praktično ne postoje.

Foto: nocmuzeja.rs

Jovan Cvijić

Još je Jovan Cvijić pisao o Mijacima kao srpskom plemenu koja je opstalo na planinama današnje zapadne BJR Makedonije baveći se stočarstvom, duborezom, freskopisom itd. Zadržali su jedinstvene običaje i dijalekat koji potiču još iz Nemanjićkog perioda. Cvijić je pisao da je od Mijaka slušao o Kosovskom zavetu i njihovom istorijskom sećanju.

Među Mijacima je i dalje živo sećanje na “cara” Lazara, govori se o “Službama” (Slavama) i još se pevaju pesme u kojima se slavi ovo doba srpske istorije. Mijaci pričaju da je njihov vojvoda Damjan 1389. sa svojom vojskom pošao u boj na Kosovo sa južne strane i iza leđa Turaka se priključio sastavu srpske vojske pod komandom kneza Lazara. Među Mijacima postoji i živo sećanje o zidanju srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori za koga tvrde da su ga oni izgradili. Gaje posebno sećanje o Kraljeviću Marku, za koga kažu da je rodom “od Legen-grad” čije se ruševine nalaze iznad torbeškog sela Prisojnice.

Foto: Informer

Hilandar

Svaka mijačka porodica gaji jedinstven srpski običaj Krsnu Slavu tj. “Službu”, a središte duhovnog života je manastir Sv. Jovana Bigorskog koji potiče još iz 11. veka. Cvijić je pisao da sve što postoji u tom manastiru je u nacionalnom smislu vezano za srpsku istoriju. Manastir Sv. Jovana Bigorskog poseduje veoma stari pomenik u kome je zapisana istorija samog manastira i u kojoj se pominju samo srpski vladari iz loze Nemanjića i srpski arhiepiskopi. Isto tako manastirski živopis na spoljašnjim zidovima oslikan je u potpunosti srpskim vladarima sve do Kosovske bitke. Te freske je radio freskopisac iz Lazaropolja.

Uz to, istorija manastira Sv. Jovana Bigorskog, kao i samih Mijaka, odiše večitom borbom za svoju slobodu i samostalnost od Turaka i Bugara.

Od početka su gajili otpor prema bugarskoj egzarhiji i njenim pokušajima nametanja crkvenog života i uspeli su da sačuvaju sve srpske starine kojih je bilo u njihovom središnjem manastiru i njihovoj teritoriji.

Bonus video:




Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija