• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: J. M.

20.04.2022

07:00

SRBIJA OSTAJE BEZ RIBE! Većina ribnjaka zapuštena, sve se manje gaje ŠARAN I PASTRMKA...

Informer

Društvo

SRBIJA OSTAJE BEZ RIBE! Većina ribnjaka zapuštena, sve se manje gaje ŠARAN I PASTRMKA...

Podeli vest

U 2021. u našoj zemlji proizvedeno je 30 odsto manje ribe nego 2020. godine. Šaran se u Srbiju uvozi iz Vijetnama, Tajlanda, ali i sa Aljaske...

Srbija će ostati bez ribe, jer je sve manje ljudi gaji, a većina ribnjaka u zemlji je zapuštena i neupotrebljiva, upozoravaju domaći stručnjaci!

Građani zato sve češće moraju da kupuju uvoznu ribu, koja stiže iz svih delova sveta. Tako već godinama umesto domaćeg soma jedemo vijetnamskog! Poslednjih godina beleži se drastičan pad proizvodnje, a samo tokom 2021. u našoj zemlji proizvedeno je 30 odsto manje ribe nego u 2020.
U odnosu na pre 12 godina, dodaju stručnjaci, proizvodnja ribe u našoj zemlji pala je za čak 60 odsto. Umesto da se gaji domaća riba, mi je uvozimo iz Tajlanda, Španije, Vijetnama, ali i sa Aljaske... Godišnje u našu zemlju iz uvoza stigne 75 odsto ribe na tržištu, i to u vrednosti od oko 100 miliona evra.

Foto: Informer

Jaka konkurencija

Glavni uzrok za gašenje ribnjaka jesu jaka konkurencija, ali i visoki nameti, kažu stručnjaci.

Predsednik Grupacije za ribarstvo Privredne komore Srbije i direktor ribnjaka 'Kapetanski rit' Krum Anastasov napominje da je proizvodnja ribe svake godine sve manja i manja i da je za to više razloga.

- Mi smo kao zemlja svojevremeno imali ozbiljan imidž proizvođača šarana, a sada je stanje i te ribe veoma loše. Stigli smo do tačke iz koje se ne vidi šansa i bilo kakvo poboljšanje za uzgoj i proizvodnju raznih vrsta riba. Trenutne više cene jesu posledica nedostatka ribe na tržištu. Proizvodnja se jednostavno gasi zbog svih nameta koje imamo, a konkurencija je ozbiljna. Hrvatska, Mađarska, Rumunija i Bugarska imaju podršku i domaćih i evropskih fondova za razvoj i ulaganje u ribarstvo. Mi to nemamo. Došli smo do toga da uvozimo 75 odsto ribe, a sada nemamo dovoljno ni šarana, kog smo godinama imali i za izvoz - kaže Anastasov i dodaje:

Foto: Informer

Krum Anastasov

- Niko, nažalost, nije bio mnogo zainteresovan za ovaj posao. U Srbiji su svi ribnjaci privatizovani i više i ne znamo ko i koliko radi. Srbija je, inače, nekada bila poznata po uzgoju šarana, amura, tolstolobika, smuđa i pastrmke.

Papović: Moramo promeniti navike u ishrani

Pored boljih uslova na tržištu i uređenog sistema proizvodnje, da bi se ovakva statistika popravila, moraju se promeniti i životne navike potrošača u Srbiji, smatra predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) Goran Papović.

- Potrošnja na godišnjem nivou je minimalna. To samo govori da mi kao narod nemamo naviku da jedemo ribu. Jedemo je samo za Svetog Nikolu i za par dana posta. To je nedovoljno. Moramo šunku, pečenicu i slaninicu ponekada da zamenimo i ovom zdravom namirnicom - savetuje Papović i napominje:

- Drugo, i država mora više da se pozabavi ovim problemom i da se ponovo vratimo domaćoj proizvodnji. Da jedemo svoju ribu, a ne da uvozimo pastrmku ili pangasijus, odnosno soma, iz najprljavijih i najzagađenijih reka na svetu!

Mala potrošnja

Agroanalitičar Branislav Gulan ističe da naša zemlja uveze pet puta više ribe nego što izlovi.

- Ukupna potrošnja poslednjih godina kreće se između 35 i 50 hiljada tona godišnje. Naša proizvodnja za godinu dana iznosi oko 12.000 tona, a uvezemo više od 35.000 tona. Podaci pokazuju da se najviše uvozi konzervirana riba, onda zamrznuta, riblji fileti i na kraju sveža riba. Uvozimo iz Tajlanda, Hrvatske, Španije, Vijetnama, ali i Norveške, sa Aljaske... - priča Gulan i napominje:

- Srbija ima najmanju potrošnju ribe u Evropi, a to je pet do sedam kilograma godišnje po stanovniku. Za veću potrošnju potrebno je urediti tržište i bolje organizovati proizvođače.

Foto: Informer

Prema njegovim rečima, u Srbiji postoji 149 registrovanih ribnjaka.

- Od toga je najviše šaranskih 77, pastrmskih 68 i četiri sistema za poribljavanje, odnosno za gajenje kečige, čiji je izlov inače zabranjen. Zbog toga se u ishrani koristi kečiga proizvedena u ribnjacima - kaže naš sagovornik.

Ovu poražavajuću statistiku potvrđuju i zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku, koji pokazuju da sada imamo 8.690 hektara šaranskih ribnjaka i tek 14 hektara pastrmskih, a nekada je pod ribnjacima bilo i do 15.000 hektara.

Šta se gaji u Srbiji:

* šaran
* amur
* tolstolobik
* pastrmka
* smuđ

Šta se najviše uvozi?

* konzervirana riba
* zamrznuta riba
* riblji fileti
* sveža riba

Bonus video:




Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija