Kina brutalno ruši francuski mit: Peking drži ključeve – Jedan potez Sija i Rafali ostaju na zemlji!
Podeli vest
Francuska je godinama gradila političku i industrijsku retoriku oko pojma „strateške autonomije“, predstavljajući lovački avion Rafal kao simbol potpune nezavisnosti.
Pre svega, nezavisnosti od američkih vojnih platformi koje su masovno nuđene drugim evropskim državama. Međutim, iza sofisticiranog dizajna, naprednih sistema i snažnih motora krije se realnost koju Pariz više ne može da ignoriše.
Naučnici koji rade na projektu kineskog "veštačkog Sunca" objavili su da je probijen takozvani Grinvaldov limit, koji je decenijama ograničavao rad fuzionih reaktora.
Udar Oružanih snaga Rusije hipersoničnom raketom „Orešnik“ ozbiljno je poljuljao spremnost Zapada da pošalje svoje trupe na teritoriju Ukrajine, piše kineski portal Sohu.
13.01.2026
06:30
Oko 90 odsto retkih zemnih elemenata neophodnih francuskoj vazduhoplovnoj industriji dolazi iz Kine.
Početkom 2026. godine to je otvoreno priznao Olivije Andris, izvršni direktor kompanije Safran i predsednik francuskog vazduhoplovnog udruženja GIFAS. Njegova poruka bila je jasna: lanci snabdevanja više nisu tehničko ili logističko pitanje, već geopolitičko oružje, a Francuska se našla na pogrešnoj strani tog odnosa zavisnosti.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin zainteresovan za postizanje novog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, ali je naglasio da postojeći dogovor između Vašingtona i Moskve ima „mnogo slabosti“ i da bi novi sporazum morao da uključi i Kinu.
Kina se, prema procenama analitičara, nalazi na pragu masovne proizvodnje novog stelt lovca pete generacije J-35, čime bi značajno ubrzala modernizaciju ratnog vazduhoplovstva i mornaričke avijacije.
12.01.2026
06:20
Andrisovo upozorenje ne odnosi se samo na fizičku dostupnost minerala poput samarijuma ili neodimijuma, ključnih za proizvodnju visokoperformansnih magneta u motorima M88 koji pokreću Rafal.
Suština problema je operativni suverenitet. Kina je počela da postavlja detaljna i „nametljiva“ pitanja o krajnjoj nameni komponenti koje koriste ove sirovine, praktično preuzimajući metode eksteritorijalne kontrole kakve su decenijama primenjivale Sjedinjene Države.
Za Safran i širu francusku odbrambenu industriju to više nije apstraktan rizik, već konkretan politički pritisak koji dolazi izvan nacionalnih granica. U svetu u kojem se odnosi velikih sila sve otvorenije sukobljavaju, sposobnost Francuske da ispoštuje sopstvene izvozne ugovore, uključujući i buduće vojne isporuke Ukrajini, zavisi od dobre volje kineskih dobavljača koji svoju dominaciju nad tržištem sirovina koriste kao stratešku polugu.
Foto: Shutterstock
Pitanje kako se Pariz našao u ovako ranjivoj poziciji vodi ka poslednje dve decenije globalizacije. U kombinaciji ekonomskog pragmatizma i političkog kratkovidog razmišljanja, francuska industrija je, poput ostatka Evrope sa ruskim energentima, prihvatila premeštanje prerade retkih zemnih elemenata u Kinu. Razlozi su bili jednostavni: niži troškovi, manje ekoloških ograničenja i stabilni lanci snabdevanja.
Danas je cena tog izbora jasna. Kina kontroliše između 99 i 100 odsto svetskih kapaciteta za preradu retkih zemnih elemenata, pretvarajući nekadašnju komercijalnu prednost u gotovo potpunu kontrolu nad ključnim industrijskim ulazima. Francuska je zadržala dizajn, montažu i inženjering, ali je izgubila kontrolu nad temeljem industrijske piramide.
Rafal između političkog mita i industrijske realnosti
Rezultat je strateški paradoks: avion koji se politički i marketinški predstavlja kao „100 odsto francuski“ ne može da funkcioniše bez implicitnog odobrenja Pekinga za isporuku komponenti ugrađenih u njegove pogonske i navigacione sisteme.
Ovaj problem dodatno produbljuje unutrašnja politička kriza u Francuskoj. Dok Kina konsoliduje svoj položaj, francuski parlament ostaje duboko podeljen i bez jasne sposobnosti da usvoji stabilan budžet za 2026. godinu. Andris je otvoreno kritikovao nedostatak strateškog pravca, upozoravajući da bez predvidivog domaćeg finansiranja ne može biti ozbiljne diverzifikacije izvora snabdevanja.
Pariz sada pokušava da uhvati korak sa vremenom, istražujući alternativne izvore u partnerskim državama, uključujući Ukrajinu, kao i ulaganja u reciklažu i razvoj domaćih kapaciteta. Međutim, takvi projekti zahtevaju godine, ogromna sredstva i političku stabilnost, tri faktora koja su u trenutnoj klimi u ozbiljnom deficitu.
Situaciju dodatno komplikuju evropski zajednički projekti poput razvoja aviona šeste generacije, gde sporovi između ključnih industrijskih aktera i dalje blokiraju formiranje jedinstvenog i koherentnog industrijskog fronta. Umesto konsolidacije, evropska odbrambena industrija ostaje fragmentisana upravo u trenutku kada bi trebalo da odgovori na rastuće geopolitičke pritiske.
Ako Francuska želi da zadrži status globalnog vazduhoplovnog igrača, moraće da prihvati neprijatnu realnost: pravi vojni suverenitet podrazumeva ogromne industrijske i finansijske troškove, uključujući obnavljanje lanaca snabdevanja koji više ne prolaze kroz kontrolne filtere Pekinga. Do tada, Rafal ostaje tehnološki trijumf francuskog inženjerstva, ali i simbol epohe u kojoj čak i najambiciozniji projekti lete uz saglasnost svojih dobavljača.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici koji rade na projektu kineskog "veštačkog Sunca" objavili su da je probijen takozvani Grinvaldov limit, koji je decenijama ograničavao rad fuzionih reaktora.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi, ukoliko Iran prihvati da ispuni dogovorene uslove, sukob bio okončan, a Ormuski moreuz otvoren za sve, u suprotnom počinje bombardovanje intezivnije nego ranije.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je telegram saučešća povodom smrti Vladimira Cvetkovića, nekadašnjeg legendarnog košarkaša Crvene Zvezde.
U 87. godini života, 6. maja 2026. godine, preminuo je Ted Turner, osnivač CNN-a i jedan od najodgovornijih ljudi za brutalnu informativnu kampanju protiv Srbije 1999. godine.
Potpredsednik Glavnog odbora SNS Milenko Jovanov reagovao je na društvenoj mreži Iks nakon izjave blokadera Radomira Lazovića da bi opozicija podržala "studentsku listu" ukoliko bi izbori bili održani tokom leta.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
Tokom prvomajskih praznika (1. i 2. maja) inspektori Direkcije za tržišnu inspekciju izvršili su 64 inspekcijska nadzora, prilikom kojih je utvrđeno 55 nepravilnosti, a izdat 91 prekršajni nalog u ukupnom novčanom iznosu od 29.650,00 evra.
U Laćarku, najvećem sremskom selu, dogodilo se pravo malo čudo! Na farmi kod domaćina Marka Doskočija, jedna krmača donela je neverovatan broj prasadi!
Više javno tužilaštvo u Nišu naložilo je da se izvrši obdukcija tela Miroljuba R. (61) iz Sečanice, koji je preminuo 26. aprila u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu gde se lečio nakon brutalnog prebijanja 12. marta u tom selu.
Srbija je proteklih dana ponovo bila na nogama, strepeći nad sudbinom dvoje mališana čiji je nestanak alarmirao čitavu javnost, ali se i dalje nada pronalasku dece čiji se svaki trag već odavno izgubio.
Sidni Svini mazala je intimne delove narkoticima u seriji "Euforija", što je izazvalo buru reakcija među gledaocima i ponovo pokrenulo rasprave o granicama prikazivanja eksplicitnog sadržaja na televiziji.
Pevačica Magdalena Vračić koja se takmičila u "Pinkovim zvezdicama" prvi put je progovorila o odnosu sa Milanom Stankovićem, koji ne prestaje da intrigira javnost.
Crnogorski pevač Danijel Alibabić je odnos između Meline i Harisa Džinovića, te je otkrio da je njegova supruga veoma bliska sa kreatorkom koja se nedavno udala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar