Kina brutalno ruši francuski mit: Peking drži ključeve – Jedan potez Sija i Rafali ostaju na zemlji!
Podeli vest
Francuska je godinama gradila političku i industrijsku retoriku oko pojma „strateške autonomije“, predstavljajući lovački avion Rafal kao simbol potpune nezavisnosti.
Pre svega, nezavisnosti od američkih vojnih platformi koje su masovno nuđene drugim evropskim državama. Međutim, iza sofisticiranog dizajna, naprednih sistema i snažnih motora krije se realnost koju Pariz više ne može da ignoriše.
Naučnici koji rade na projektu kineskog "veštačkog Sunca" objavili su da je probijen takozvani Grinvaldov limit, koji je decenijama ograničavao rad fuzionih reaktora.
Udar Oružanih snaga Rusije hipersoničnom raketom „Orešnik“ ozbiljno je poljuljao spremnost Zapada da pošalje svoje trupe na teritoriju Ukrajine, piše kineski portal Sohu.
13.01.2026
06:30
Oko 90 odsto retkih zemnih elemenata neophodnih francuskoj vazduhoplovnoj industriji dolazi iz Kine.
Početkom 2026. godine to je otvoreno priznao Olivije Andris, izvršni direktor kompanije Safran i predsednik francuskog vazduhoplovnog udruženja GIFAS. Njegova poruka bila je jasna: lanci snabdevanja više nisu tehničko ili logističko pitanje, već geopolitičko oružje, a Francuska se našla na pogrešnoj strani tog odnosa zavisnosti.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin zainteresovan za postizanje novog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, ali je naglasio da postojeći dogovor između Vašingtona i Moskve ima „mnogo slabosti“ i da bi novi sporazum morao da uključi i Kinu.
Kina se, prema procenama analitičara, nalazi na pragu masovne proizvodnje novog stelt lovca pete generacije J-35, čime bi značajno ubrzala modernizaciju ratnog vazduhoplovstva i mornaričke avijacije.
12.01.2026
06:20
Andrisovo upozorenje ne odnosi se samo na fizičku dostupnost minerala poput samarijuma ili neodimijuma, ključnih za proizvodnju visokoperformansnih magneta u motorima M88 koji pokreću Rafal.
Suština problema je operativni suverenitet. Kina je počela da postavlja detaljna i „nametljiva“ pitanja o krajnjoj nameni komponenti koje koriste ove sirovine, praktično preuzimajući metode eksteritorijalne kontrole kakve su decenijama primenjivale Sjedinjene Države.
Za Safran i širu francusku odbrambenu industriju to više nije apstraktan rizik, već konkretan politički pritisak koji dolazi izvan nacionalnih granica. U svetu u kojem se odnosi velikih sila sve otvorenije sukobljavaju, sposobnost Francuske da ispoštuje sopstvene izvozne ugovore, uključujući i buduće vojne isporuke Ukrajini, zavisi od dobre volje kineskih dobavljača koji svoju dominaciju nad tržištem sirovina koriste kao stratešku polugu.
Foto: Shutterstock
Pitanje kako se Pariz našao u ovako ranjivoj poziciji vodi ka poslednje dve decenije globalizacije. U kombinaciji ekonomskog pragmatizma i političkog kratkovidog razmišljanja, francuska industrija je, poput ostatka Evrope sa ruskim energentima, prihvatila premeštanje prerade retkih zemnih elemenata u Kinu. Razlozi su bili jednostavni: niži troškovi, manje ekoloških ograničenja i stabilni lanci snabdevanja.
Danas je cena tog izbora jasna. Kina kontroliše između 99 i 100 odsto svetskih kapaciteta za preradu retkih zemnih elemenata, pretvarajući nekadašnju komercijalnu prednost u gotovo potpunu kontrolu nad ključnim industrijskim ulazima. Francuska je zadržala dizajn, montažu i inženjering, ali je izgubila kontrolu nad temeljem industrijske piramide.
Rafal između političkog mita i industrijske realnosti
Rezultat je strateški paradoks: avion koji se politički i marketinški predstavlja kao „100 odsto francuski“ ne može da funkcioniše bez implicitnog odobrenja Pekinga za isporuku komponenti ugrađenih u njegove pogonske i navigacione sisteme.
Ovaj problem dodatno produbljuje unutrašnja politička kriza u Francuskoj. Dok Kina konsoliduje svoj položaj, francuski parlament ostaje duboko podeljen i bez jasne sposobnosti da usvoji stabilan budžet za 2026. godinu. Andris je otvoreno kritikovao nedostatak strateškog pravca, upozoravajući da bez predvidivog domaćeg finansiranja ne može biti ozbiljne diverzifikacije izvora snabdevanja.
Pariz sada pokušava da uhvati korak sa vremenom, istražujući alternativne izvore u partnerskim državama, uključujući Ukrajinu, kao i ulaganja u reciklažu i razvoj domaćih kapaciteta. Međutim, takvi projekti zahtevaju godine, ogromna sredstva i političku stabilnost, tri faktora koja su u trenutnoj klimi u ozbiljnom deficitu.
Situaciju dodatno komplikuju evropski zajednički projekti poput razvoja aviona šeste generacije, gde sporovi između ključnih industrijskih aktera i dalje blokiraju formiranje jedinstvenog i koherentnog industrijskog fronta. Umesto konsolidacije, evropska odbrambena industrija ostaje fragmentisana upravo u trenutku kada bi trebalo da odgovori na rastuće geopolitičke pritiske.
Ako Francuska želi da zadrži status globalnog vazduhoplovnog igrača, moraće da prihvati neprijatnu realnost: pravi vojni suverenitet podrazumeva ogromne industrijske i finansijske troškove, uključujući obnavljanje lanaca snabdevanja koji više ne prolaze kroz kontrolne filtere Pekinga. Do tada, Rafal ostaje tehnološki trijumf francuskog inženjerstva, ali i simbol epohe u kojoj čak i najambiciozniji projekti lete uz saglasnost svojih dobavljača.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici koji rade na projektu kineskog "veštačkog Sunca" objavili su da je probijen takozvani Grinvaldov limit, koji je decenijama ograničavao rad fuzionih reaktora.
Eva Ras, čuvena srpska glumica, dala je svoj komentar povodom blaćenja Srbije u Hrvatskoj, kada je Dragan Bjelogrlić, jedan od blokadera iz redova glumaca, govorio loše o državi koja je finansirala njegove kapitalne projekte.
Sigurnosne kamere na vili Zdravka Čolića na Dedinju snimile su svaki sekund napada koji je juče u ranim jutarnjim satima uzdrmao jedno od najelitnijih beogradskih naselja.
Trojni pakt - Albanija, Hrvatska i takozvano Kosovo - održao je nedavno trilateralni sastanak na kome su dogovoreni dalji koraci, koji moraju doći u fokus srpskih službi, pošto je bez ikakve sumnje taj savez uperen upravo protiv Srbije.
Lider LDP-a Čedomir Jovanović razobličio je idelologa blokadera Boža Prelevića, poznatijeg kao Boža Ratkapna, koji je izgleda zaboravio svoju prošlost jer se danas predstavlja kao veliki borac za pravdu.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je gostujući na Televiziji Prva da blokadere apsolutno ne interesuje istina niti 16 izgubljenih života.
Dinko Gruhonjić, čovek za koga je Srebrenica genocid, a takozvano Kosovo nezavisno, i koji se lično poredio sa ustašlim zločincem Dinkom Šakićem, koji je poznat po klanju Srba, organizovao je još jedno maltretiranje građana Novog Sada.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je da blokaderi nisu protiv vlasti, već da su protiv države i navela da je i suđenje ministru Nikoli Selakoviću za slučaj "Generalštab", koje je počelo danas, besmisleno i besramno i da predstavlja rušenje države.
Sanja Kalinović je otkrila da je napravila pasulj za Plave, što je voditelj Vuk Vukašinović iskoristio da se našali kako će svi koji su jeli imati gasove.
U večerašnjoj 22. epizodi Exatlona Srbija pobedu je odneo Crveni tim, rezultatom 8:5 kojim su sačuvali jednog člana svog tima od ispadanja na kraju nedelje.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Svetski dan borbe protiv raka obeležava se danas širom sveta, a za cilj ima podizanje svesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i lečenja malignih bolesti. Gradski zavod za javno zdravlje Beograd navodi da su maligne bolesti jedan od vodećih uzroka obolevanja i umiranja i u Srbiji.
Sigurnosne kamere na vili Zdravka Čolića na Dedinju snimile su svaki sekund napada koji je juče u ranim jutarnjim satima uzdrmao jedno od najelitnijih beogradskih naselja.
Anegdote o legendarnim glumcima iz filma "Ko to tamo peva" i danas se prepričavaju, a jednu od najneverovatnijih ispričao je beogradski konobar, koji tvrdi da je našeg glumca Petra Lupu žena pijanog iznosila iz kafane.
Nemački supermodel Hajdi Klum izazvala je pravu buru na društvenim mrežama kad je na Instagramu objavila snimak u kojem se pojavljuje gotovo naga, samo u belom kaputu i donjem rublju.
Mnogi američki filmovi koji su obeležili generacije nastali su prema popularnim knjigama, donoseći na veliki ekran priče koje su osvojile i čitaoce i gledaoce širom sveta.
Voćni kolač sa grizom je najsočniji desert koji miriše na dom i detinjstvo. Tajna je u načinu slaganja, a kroz vazdušasto testo se prepliću ukusi jabuke i crvenog voća iz zamrzivača.
Stručnjaci su otkrili kojih šest namirnica utiče na smanjenje lošeg holesterola, a samim tim i na bolje funkcionisanje organizma, pa je poželjno da ih češće jedete.
U lokal brze hrane u centru Beograda, koji je u vlasništvu Nikole Dragojlovića Sove, prvog supruga pevačice Katarine Kaje Ostojić, bačena je eksplozivna naprava, a izlog lokala je uništen.
U lokal brze hrane u centru Beograda, koji je u vlasništvu Nikole Dragojlovića Sove, prvog supruga pevačice Katarine Kaje Ostojić, bačena je bomba, a tim povodom oglasio se PR tim pevačice.
U lokal brze hrane u centru Beograda, koji je u vlasništvu Nikole Dragojlovića Sove, prvog supruga pevačice Katarine Kaje Ostojić, bačena je eksplozivna naprava.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar