Kina brutalno ruši francuski mit: Peking drži ključeve – Jedan potez Sija i Rafali ostaju na zemlji!
Podeli vest
Francuska je godinama gradila političku i industrijsku retoriku oko pojma „strateške autonomije“, predstavljajući lovački avion Rafal kao simbol potpune nezavisnosti.
Pre svega, nezavisnosti od američkih vojnih platformi koje su masovno nuđene drugim evropskim državama. Međutim, iza sofisticiranog dizajna, naprednih sistema i snažnih motora krije se realnost koju Pariz više ne može da ignoriše.
Naučnici koji rade na projektu kineskog "veštačkog Sunca" objavili su da je probijen takozvani Grinvaldov limit, koji je decenijama ograničavao rad fuzionih reaktora.
Udar Oružanih snaga Rusije hipersoničnom raketom „Orešnik“ ozbiljno je poljuljao spremnost Zapada da pošalje svoje trupe na teritoriju Ukrajine, piše kineski portal Sohu.
13.01.2026
06:30
Oko 90 odsto retkih zemnih elemenata neophodnih francuskoj vazduhoplovnoj industriji dolazi iz Kine.
Početkom 2026. godine to je otvoreno priznao Olivije Andris, izvršni direktor kompanije Safran i predsednik francuskog vazduhoplovnog udruženja GIFAS. Njegova poruka bila je jasna: lanci snabdevanja više nisu tehničko ili logističko pitanje, već geopolitičko oružje, a Francuska se našla na pogrešnoj strani tog odnosa zavisnosti.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin zainteresovan za postizanje novog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, ali je naglasio da postojeći dogovor između Vašingtona i Moskve ima „mnogo slabosti“ i da bi novi sporazum morao da uključi i Kinu.
Kina se, prema procenama analitičara, nalazi na pragu masovne proizvodnje novog stelt lovca pete generacije J-35, čime bi značajno ubrzala modernizaciju ratnog vazduhoplovstva i mornaričke avijacije.
12.01.2026
06:20
Andrisovo upozorenje ne odnosi se samo na fizičku dostupnost minerala poput samarijuma ili neodimijuma, ključnih za proizvodnju visokoperformansnih magneta u motorima M88 koji pokreću Rafal.
Suština problema je operativni suverenitet. Kina je počela da postavlja detaljna i „nametljiva“ pitanja o krajnjoj nameni komponenti koje koriste ove sirovine, praktično preuzimajući metode eksteritorijalne kontrole kakve su decenijama primenjivale Sjedinjene Države.
Za Safran i širu francusku odbrambenu industriju to više nije apstraktan rizik, već konkretan politički pritisak koji dolazi izvan nacionalnih granica. U svetu u kojem se odnosi velikih sila sve otvorenije sukobljavaju, sposobnost Francuske da ispoštuje sopstvene izvozne ugovore, uključujući i buduće vojne isporuke Ukrajini, zavisi od dobre volje kineskih dobavljača koji svoju dominaciju nad tržištem sirovina koriste kao stratešku polugu.
Foto: Shutterstock
Pitanje kako se Pariz našao u ovako ranjivoj poziciji vodi ka poslednje dve decenije globalizacije. U kombinaciji ekonomskog pragmatizma i političkog kratkovidog razmišljanja, francuska industrija je, poput ostatka Evrope sa ruskim energentima, prihvatila premeštanje prerade retkih zemnih elemenata u Kinu. Razlozi su bili jednostavni: niži troškovi, manje ekoloških ograničenja i stabilni lanci snabdevanja.
Danas je cena tog izbora jasna. Kina kontroliše između 99 i 100 odsto svetskih kapaciteta za preradu retkih zemnih elemenata, pretvarajući nekadašnju komercijalnu prednost u gotovo potpunu kontrolu nad ključnim industrijskim ulazima. Francuska je zadržala dizajn, montažu i inženjering, ali je izgubila kontrolu nad temeljem industrijske piramide.
Rafal između političkog mita i industrijske realnosti
Rezultat je strateški paradoks: avion koji se politički i marketinški predstavlja kao „100 odsto francuski“ ne može da funkcioniše bez implicitnog odobrenja Pekinga za isporuku komponenti ugrađenih u njegove pogonske i navigacione sisteme.
Ovaj problem dodatno produbljuje unutrašnja politička kriza u Francuskoj. Dok Kina konsoliduje svoj položaj, francuski parlament ostaje duboko podeljen i bez jasne sposobnosti da usvoji stabilan budžet za 2026. godinu. Andris je otvoreno kritikovao nedostatak strateškog pravca, upozoravajući da bez predvidivog domaćeg finansiranja ne može biti ozbiljne diverzifikacije izvora snabdevanja.
Pariz sada pokušava da uhvati korak sa vremenom, istražujući alternativne izvore u partnerskim državama, uključujući Ukrajinu, kao i ulaganja u reciklažu i razvoj domaćih kapaciteta. Međutim, takvi projekti zahtevaju godine, ogromna sredstva i političku stabilnost, tri faktora koja su u trenutnoj klimi u ozbiljnom deficitu.
Situaciju dodatno komplikuju evropski zajednički projekti poput razvoja aviona šeste generacije, gde sporovi između ključnih industrijskih aktera i dalje blokiraju formiranje jedinstvenog i koherentnog industrijskog fronta. Umesto konsolidacije, evropska odbrambena industrija ostaje fragmentisana upravo u trenutku kada bi trebalo da odgovori na rastuće geopolitičke pritiske.
Ako Francuska želi da zadrži status globalnog vazduhoplovnog igrača, moraće da prihvati neprijatnu realnost: pravi vojni suverenitet podrazumeva ogromne industrijske i finansijske troškove, uključujući obnavljanje lanaca snabdevanja koji više ne prolaze kroz kontrolne filtere Pekinga. Do tada, Rafal ostaje tehnološki trijumf francuskog inženjerstva, ali i simbol epohe u kojoj čak i najambiciozniji projekti lete uz saglasnost svojih dobavljača.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici koji rade na projektu kineskog "veštačkog Sunca" objavili su da je probijen takozvani Grinvaldov limit, koji je decenijama ograničavao rad fuzionih reaktora.
Tajkunska televizija N1 oglasila se danas povodom debate između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Evropske demokratske partije Sandra Gocija.
Danas je u Višem sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a među njima je i ministar kulture Nikola Selaković, čiji je branilac Vladimir Đukanović nakon postupka u ovoj instituciji izneo šokantna saznanja.
Propali košarkaš i blokader Vladimir Štimac obrušio se svim silama na Pokret slobodnih građana (PSG), na čijem je čelu okoreli opozicionar Pavle Grbović.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj komentarisao je izjavu zamenika predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva da su fabrike dronova po Evropi legitimne ruske mete.
U Beogradu je uspešno rešeno stambeno pitanje za deset izbegličkih porodica, čime je, nakon više od decenije čekanja, okončan jedan od najvećih životnih izazova sa kojima su se one suočavale.
Doktorka Jelena Đenadić, specijalista opšte hirurgije iz Šapca trčaće u subotu na Beogradskom maratonu. Kilometre u polumaratonskoj trci "prodaje" u humanitarne svrhe da bi pomogla šabačkom udruženju obolelih od multiple skleroze.
Subotica i njeni građani s ponosom se sećaju dr Artura Munka, jednog od spasilaca putnika čuvenog "Titanika", koji je potonuo na današmji dan pre 114 godina.
Turista iz Srbije koji je za Vaskrs boravio u Grčkoj doživeo je neprijatnost zbog nepropisnog parkiranja, pa je tako ostao bez tablica i dokumenata, uz kaznu od 30 evra.
Šef dela balkanskog kartela, Nenad Vinčić, u čijem je lokalu u Barseloni u utorak oko 16 časova ranjen "škaljarac", Krsto Vujić, godinama je važio za visokopozicioniranog člana narko-kartela, s obzirom na to da se njegovo ime često spominjalo u policijskim izveštajima.
Pripadnici albanske kriminalne bande osuđeni su na zatvor u Velikoj Britaniji zbog više desetina provala i krađe imovine vredne više od milion funti, ili oko 1,1 miliona evra.
Husein Čokić, najstariji bosanskohercegovački glumac, preminuo je juče, 14. aprila, u 96. godini u Puli, ostavivši za sobom bogatu i značajnu umetničku karijeru.
Pevačica Marija Mara Stojanović progovorila je o odnosu koji je imala sa Sašom Popovićem, i toples fotografijama zbog kojih je gotovo izbačena iz Granda.
Otac učesnice rijalitija "Elita" Maje Marinković Radomir Marinković Taki otvoreno je govorio o ćerkinom emotivnom životu, ali i starleti Staniji Dobrojević.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar