Francuska je godinama gradila političku i industrijsku retoriku oko pojma „strateške autonomije“, predstavljajući lovački avion Rafal kao simbol potpune nezavisnosti.
Pre svega, nezavisnosti od američkih vojnih platformi koje su masovno nuđene drugim evropskim državama. Međutim, iza sofisticiranog dizajna, naprednih sistema i snažnih motora krije se realnost koju Pariz više ne može da ignoriše.
Oko 90 odsto retkih zemnih elemenata neophodnih francuskoj vazduhoplovnoj industriji dolazi iz Kine.
Početkom 2026. godine to je otvoreno priznao Olivije Andris, izvršni direktor kompanije Safran i predsednik francuskog vazduhoplovnog udruženja GIFAS. Njegova poruka bila je jasna: lanci snabdevanja više nisu tehničko ili logističko pitanje, već geopolitičko oružje, a Francuska se našla na pogrešnoj strani tog odnosa zavisnosti.
Kineski minerali kao skrivena poluga moći
Andrisovo upozorenje ne odnosi se samo na fizičku dostupnost minerala poput samarijuma ili neodimijuma, ključnih za proizvodnju visokoperformansnih magneta u motorima M88 koji pokreću Rafal.
Suština problema je operativni suverenitet. Kina je počela da postavlja detaljna i „nametljiva“ pitanja o krajnjoj nameni komponenti koje koriste ove sirovine, praktično preuzimajući metode eksteritorijalne kontrole kakve su decenijama primenjivale Sjedinjene Države.
Za Safran i širu francusku odbrambenu industriju to više nije apstraktan rizik, već konkretan politički pritisak koji dolazi izvan nacionalnih granica. U svetu u kojem se odnosi velikih sila sve otvorenije sukobljavaju, sposobnost Francuske da ispoštuje sopstvene izvozne ugovore, uključujući i buduće vojne isporuke Ukrajini, zavisi od dobre volje kineskih dobavljača koji svoju dominaciju nad tržištem sirovina koriste kao stratešku polugu.
Foto: Shutterstock
Pitanje kako se Pariz našao u ovako ranjivoj poziciji vodi ka poslednje dve decenije globalizacije. U kombinaciji ekonomskog pragmatizma i političkog kratkovidog razmišljanja, francuska industrija je, poput ostatka Evrope sa ruskim energentima, prihvatila premeštanje prerade retkih zemnih elemenata u Kinu. Razlozi su bili jednostavni: niži troškovi, manje ekoloških ograničenja i stabilni lanci snabdevanja.
Danas je cena tog izbora jasna. Kina kontroliše između 99 i 100 odsto svetskih kapaciteta za preradu retkih zemnih elemenata, pretvarajući nekadašnju komercijalnu prednost u gotovo potpunu kontrolu nad ključnim industrijskim ulazima. Francuska je zadržala dizajn, montažu i inženjering, ali je izgubila kontrolu nad temeljem industrijske piramide.
Rafal između političkog mita i industrijske realnosti
Rezultat je strateški paradoks: avion koji se politički i marketinški predstavlja kao „100 odsto francuski“ ne može da funkcioniše bez implicitnog odobrenja Pekinga za isporuku komponenti ugrađenih u njegove pogonske i navigacione sisteme.
Ovaj problem dodatno produbljuje unutrašnja politička kriza u Francuskoj. Dok Kina konsoliduje svoj položaj, francuski parlament ostaje duboko podeljen i bez jasne sposobnosti da usvoji stabilan budžet za 2026. godinu. Andris je otvoreno kritikovao nedostatak strateškog pravca, upozoravajući da bez predvidivog domaćeg finansiranja ne može biti ozbiljne diverzifikacije izvora snabdevanja.
Pariz sada pokušava da uhvati korak sa vremenom, istražujući alternativne izvore u partnerskim državama, uključujući Ukrajinu, kao i ulaganja u reciklažu i razvoj domaćih kapaciteta. Međutim, takvi projekti zahtevaju godine, ogromna sredstva i političku stabilnost, tri faktora koja su u trenutnoj klimi u ozbiljnom deficitu.
Situaciju dodatno komplikuju evropski zajednički projekti poput razvoja aviona šeste generacije, gde sporovi između ključnih industrijskih aktera i dalje blokiraju formiranje jedinstvenog i koherentnog industrijskog fronta. Umesto konsolidacije, evropska odbrambena industrija ostaje fragmentisana upravo u trenutku kada bi trebalo da odgovori na rastuće geopolitičke pritiske.
Ako Francuska želi da zadrži status globalnog vazduhoplovnog igrača, moraće da prihvati neprijatnu realnost: pravi vojni suverenitet podrazumeva ogromne industrijske i finansijske troškove, uključujući obnavljanje lanaca snabdevanja koji više ne prolaze kroz kontrolne filtere Pekinga. Do tada, Rafal ostaje tehnološki trijumf francuskog inženjerstva, ali i simbol epohe u kojoj čak i najambiciozniji projekti lete uz saglasnost svojih dobavljača.
Naučnici koji rade na projektu kineskog "veštačkog Sunca" objavili su da je probijen takozvani Grinvaldov limit, koji je decenijama ograničavao rad fuzionih reaktora.
Udar Oružanih snaga Rusije hipersoničnom raketom „Orešnik“ ozbiljno je poljuljao spremnost Zapada da pošalje svoje trupe na teritoriju Ukrajine, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin zainteresovan za postizanje novog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, ali je naglasio da postojeći dogovor između Vašingtona i Moskve ima „mnogo slabosti“ i da bi novi sporazum morao da uključi i Kinu.
Kina se, prema procenama analitičara, nalazi na pragu masovne proizvodnje novog stelt lovca pete generacije J-35, čime bi značajno ubrzala modernizaciju ratnog vazduhoplovstva i mornaričke avijacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici koji rade na projektu kineskog "veštačkog Sunca" objavili su da je probijen takozvani Grinvaldov limit, koji je decenijama ograničavao rad fuzionih reaktora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ekskluzivno je juče govorio za Informer TV. On se uključio u emisiju "Kolegijum", gde je govorio o gorućim pitanjima vezanim za aferu "zvučni top", kao i o sramnim napadima koji na njega ne prestaju od strane blokadera, pripadnika opozicije i tajkunskih medija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas gostovao je u jednoj blokaderskoj emisiji gde je govorio o saopštenju Višeg javnog tužilaštva u vezi sa podmetnutom aferom "zvučni top" i tom prilikom poredio sve medije koji govore istinu i plasiraju istinu narodu sa fašistom koji je obešen.
Gledateljka "Utiska nedelje" javila se u nedelju uveče uživo u emisiji gde je gostovala potpredsednica opozicione Stranke slobode i pravde Marinika Tepići i urnisala opoziciju.
Mladen Nenadić, tužilac za organizovani kriminal i pulen Vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, verovali ili ne, u danu kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici u Novom Sadu, umesto da bude na terenu ili bar da je pratio ceo slučaj, jurio je za vrednim nekretninama!
Aljbin Kurti i njegove "institucije" u lažnoj državi Kosovo nastavljaju da sprovode represiju nad Srbima, dok istovremeno pokušavaju da svoje teroriste predstave kao nekakve velike žrtve i mučenike.
Na društvenim mrežama osvanuo je prizor sa Jadranskog mora koji su mnogi korisnici osudili upravo zbog količine đubreta koju turisti svakodnevno viđaju!
Sokobanja je jedna od najlepših i najpoznatijih banja u Srbiji, smeštena u istočnom delu zemlje, između planina Ozren i Rtanj. Posebno je popularna zbog povoljne cene smeštaja, gde se noćenje može naći za 2.000 dinara.
Miljana Kecmanović, majka maloletnog Koste K. (16) koji je pobio devetoro učenika u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" bila je hladnokrvna sve vreme dok joj je izricana presuda za zanemarivanje sina.
U mestu Miričina kod Gračanice u Bosni i Hercegovini u nedelju se dogodilo ubistvo i samoubistvo u kojem su stradali supružnici Safet K. (68) i Nermina K. (68).
Na predlog postupajuće tužiteljice Tužilaštva Kantona Sarajevo, Opštinski sud u Sarajevu odredio je jednomesečni pritvor Benjaminu Muminoviću zbog krivičnog dela teška telesna povreda.
Biljana Čekić, mlada glumica koja je osvojila srca publike dirljivom ulogom u filmu i seriji "Dara iz Jasenovca", krajem prošle godine proslavila je svoj 18. rođendan.
Ukoliko vam se čini da kosa godinama ostaje iste dužine, problem možda nije u tome što ne raste, već što ne uspeva da zadrži dužinu, a stručnjaci su otkrili u čemu je problem.
Među ljubiteljima prirodne kozmetike posebno je popularna domaća krema koja se često naziva "prirodnim botoksom", zahvaljujući sastojcima poznatim po svom hranljivom i omekšavajućem dejstvu.
Rijaliti učesnica Miljana Kulić otputovala je sa majkom Marijom u Hrvatsku, a tamo je vlasnica smeštaja odlučila da ih ispali kada je čula njihova imena.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.