• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/Jasmina Vujadinović

22.05.2022

07:00

IMATE ULCEROZNI KOLITIS, NESANICU, UZNEMIRENOST I STRAH DA ĆETE SVE IZGUBITI? Onda na vas utiče...Evo šta...

Shutterstock

Društvo

IMATE ULCEROZNI KOLITIS, NESANICU, UZNEMIRENOST I STRAH DA ĆETE SVE IZGUBITI? Onda na vas utiče...Evo šta...

Podeli vest

U svetu su registrovane bolesti vezane za ekonomsku krizu i nazvane su tegobe vezane za novac: ulecerozni kolitis, nesnica, uznemirenost, strah da ćemo preko noći sve izgubiti

Psihološke tegobe uzrokovane stresnim stanjima utiču na fizičko zdravlje i poznate su kao psihosomatske bolesti. Psihosomatika je nauka između medicine i psihologije, pošto se bavi vezom između uma i tela, psihe i fizikusa.

I cilj joj je da utvrdi i objasni negativno dejstvo misli na organizam. Psihosomatske bolesti uzrokuju ili pogoršavaju emocionalni faktori (strah, napetost, depresija).

Kada je mozak predugo opterećen tugom i uznemirujućim mislima, organizam trpi psihosomatske simptome koji ''u igru'' uvlače nervni sistem. Telo smesta reaguje znacima upozorenja da nešto nije u redu.

Foto: Shutterstock

Telo odmah reaguje na stres

U sledećoj fazi stradaju najosetljiviji organi. Razlog je u tome što negativne emocije drže vegetativni nervni sistem, koji reguliše rad unutrašnjih organa, u ''vanrednom stanju'' duže nego što organizam  može da podnese.

Ako stresna situacija potraje, dolazi do pada prirodne odbrane organizma, koji je onda podložniji infekcijama, ali i bolestima srca, krvnih sudova i hormonalnog sistema, upozoravaju evropski psiholozi.

Psihosomatske bolesti

Psihosomatske bolesti posebno pogađaju: gastrointestinalni aparat (gastritis, ulcerozni kolitis, čir na želucu), zatim kardiovaskularni aparat (tahikardija, aritmije, hipertenzija), respiratorni sistem (bronhijalna astma), urogenitalni aparat (menstrualni bolovi, poremećaj erekcije, prebrza ejakulacija), dermatološki sistem (psorijaza, akne, atopični dermatitis, svrab, suvoća kože i sluzokože, preterano znojenje), mišićno-koštani sistem (tenziona glavobolja, grčevi u mišićima, kočenje vrata, artritis, rahitične promene, glavobolja u potiljaku), ishranu (neutoljiva želja za kljukanjem hranom, pre sveg slatkišima ili suprotno gubitak apetita).

Prvo reaguje mozak

Kad organizam pritisnu negativne emocije (smrtni slučaj, razvod, strah od finansijske propasti) prva reakcija se događa u mozgu. Po naredbi mozga, oslobađaju se i hormoni seksualnog nagona i prolatin koji taj nagon sputava i ''gasi'' želju.

Zatim, aktiviraju se endorfini, sastojci slični morfinu koji povećavaju izdržljivost na bol i pomažu da lakše podnesemo napor, kao i adrenalin i noradrenalin koji povečavaju borbenost, podižu krvni pritisak, ubrzavaju rad srca i obezbeđuju bolju prokrvljenost mišića i mozga. 

Kada stres potraje, količina endorfina, iz sata u sat se smanjuje i ubrzo gubimo osećaj da smo dorasli situaciji. Kortizon i dalje raste i sve više iscrpljuje imuni sistem, koji postaje preosetljiv na infektivne bolesti. Adrenalin ostaje visok, a posledice su hipertenzija i srčane bolesti.

Foto: Pixabay

Akutni sindrom besparice

Savet - ne prizivajte krizu

Akutni sindrom besparice ne uzrokuje samo psihosomatske smetnje, već i poremećaje u ishrani. Objašnjenje za gojenje u emocionalnom stresu, izazvano ekonomskom krizom, je posezanje za namirnicama bogatim mastima i šećera, kao elementima utehe i olakšanja.

S druge strane, zato što se štedi na hrani i što manje trošimo više se debljamo. Zbog visokih cena opada potrošmja sezonskog voća i povrća, kvalitetnog mesa i maslinovog ulja u korist jevtinije brze hrane, pune masti i šećera.

Zato se postavlja pitanje kako čovek u takvoj situaciji može sebi da pomogne? 

Najpre, potrebno je da se umanji crna vizija krize. U tom smislu evropska udruženja psihologa savetuju:  odbaciti neproduktivne strahove  i stremiti nižim, ali dostižnim ciljevima, napraviti čvrst plan ulazaka i izlazaka novca, odrediti plafon-cifru koja nikako ne sme da se pređe, prihvatiti sve savete stručnjaka po pitanju smanjenja troškova i ne uzimati zdravo za govoto da to što je neko propao neizostavno ne znači da će svi propasti. Drugim rečima, onaj ko nije u krizi ne treba ni da je priziva.

 

Bonus video:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!
Live TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.

28.03.2024

23:01

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)
Live TV

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)

Goran Petronijević, advokat, Nikola Jović, politikolog, prof. dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i akademik prof. dr Dragan Radenović govorili su u emisiji "Info dan" na Informer TV o terorističkom napadu u Moskvi i tome šta on zapravo predstavlja i kako će uticati na budućnost Rusije.

28.03.2024

18:01

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve
Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve

Bila sam u dvorištu Novakovića, u tu kuću je udata moja ćerka i bavila sam se decom. Čula sam da je došao Milan Nikolić i udario mog sina Vuka sa obe šake. Nisam videla, ali sam čula tada šta se desilo. Milan mu je zapretio prstom i rekao, "j....u ti majku", a Vuk mu je odgovorio, "ti da j...š moju Draganu. Milan je mali čovek, ali je poskočio i sa obe šake udario Vuka. To su snimile kamere.

28.03.2024

18:01

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija