BEBE SVAKODNEVNO GUTAJU MILIONE ČESTICA MIKROPLASTIKE! Pogubno utiče i na plodnost! OVO je nova POŠAST!
Podeli vest
Mikroplastika poseduje sposobnost da putuje kroz telo, kao i da se taloži u pojedinim organima
Naučnici su mikroskopski sitne čestice plastike otkrili kod skoro 80 odsto ispitanika. Sasvim je razumno imati razloga za zabrinutost. Čestice polimera su tu i prenose se po čitavom telu.
Pomoćnik ministra za srednje obrazovanje i vaspitanje Miloš Blagojević izjavio je danas da 635 učenika neće biti upisano u prvom krugu i dodao da novu listu želja mogu popuniti sutra, kada će ući u raspodelu koja će biti objavljena 15. jula
13.07.2022
10:54
Ranija istraživanja pokazala su da je koncentracija plastike 10 puta veća u fecesu beba nego odraslih osoba. Pritom, bebe hranimo pomoću plastičnih bočica, što znači da one progutaju na milione čestica mikroplastike svakoga dana.
- Takođe, generalno se zna da su bebe i mlađa deca posebno osetljivi na izlaganje hemikalijama i česticama. I to je nešto što me vrlo zabrinjava - izjavio je autor ove studije profesor Dik Vethak, ekotoksikolog sa Vrije univerziteta u Amsterdamu.
Pogubni uticaj na plodnost
Holandska studija samo se nadovezala na sve ono na šta je godinama upozoravao čuveni genetičar i ekspert za sterilitet prof.dr Miodrag Stojković, koji je 2020. godine zajedno sa svojim međunarodnim timom predstavio rezultate opsežnog istraživanja na temu pogubnog uticaja plastike na plodnost.
On je tada naglasio da njegovo istraživanje otvara nova pitanja o tome koliko su prirodne barijere u ljudskom organizmu otporne na mikro i nanoplastiku i da li ih ona lako prolazi i odlazi u mozak ili plod, što je Vethakovo istraživanje u velikoj meri i potvrdilo.
U najvećoj meri mikroplastika nastaje industrijskom proizvodnjom, ali i tako što se se veliki broj plastičnih proizvoda, a naročito onih za jednokratnu upotrebu, poput kesa, čaša i slamčica tokom vremena raspadne i usitni na sitne komadiće plastike, koji se potom u vidu mikro, pa i nanočestica, oslobađaju u životnu sredinu.
Plastike nema gde nema
Kako prof. dr Stojković jedan od najpriznatijih srpskih naučnika u svetu objašnjava, plastiku najčešće unosimo u organizam putem vazduha, vode i hrane. Ove čestice su dokazane u vodi sa česme i flaširanoj vodi, pivu, medu, soli, ribama, školjkama, čaju, kafi, pticama, kišnici, zemlji, a dokazano je i da je biljke apsorbuju.
Opasnost po zdravlje
Prema nekim procenama, svako od nas nedeljno pojede mikroplastike u težini platne kartice – oko 4 grama. Stojković je naglasio da je ona prisutna svuda, čak i na mestima na kojima ljudi ne žive i da u naš organizam ulazi svakodnevno.
- Svaki tip plastike koji nađe put do ljudskog organizma je štetan, ali polivinil hlorid je vid plastike koja je vrlo opasna po zdravlje čoveka. To je plastika poznata kao vinil ili PVC i sadrži toksične materije uključujući bisfenol A, ftalate, živu, kadmijum i doksine, a koristi se za proizvodnju igračaka, pakovanja za ishranu, kozmetiku, medicinsku opremu, čuvanje krvi – izjavio je genetičar u jednom intervjuu.
Prema Stojkovićevim rečima, svaki vid plastike koji uspe da uđe u ljudski organizam predstavlja opasnost po zdravlje. Na prvom mestu zbog toga što je plastika veštački proizvod, a u ljudskom organizmu se ne stvara enzim koji bi mogao da ga razgradi.
- Tako da, može doći do nakupljanja plastike i štetnog dejstva, koje može da bude i čisto fizičkog karaktera, što znači da ona svojim oblikom i oštrim ivicama oštećuje ćeliju. Ali, plastika se vrlo često obavije različitim organskim i neorganskim materijama, koje mogu da budu jako toksične. Takođe, dokazano je da je plastika može da služi kao vektor mikroorganizama – bakterija i virusa, kao i da pomenuti bisfenol A utiče na kvalitet spermatozoida i jajnih ćelija i samim tim može dovesti do steriliteta. Takođe, nedavno su italijanski naučnici dokazali prisustvo mikroplastike u ljudskoj posteljici – istakao je profesor Stojković.
''Okidači'' za mnoge bolesti
Ono što je dodatno zabrinjavajuće jeste to što rezultati jasno ukazuju nisu samo odrasli nezaštićeni od sitnih čestica plastike.
- Već i rani embrioni trpe genetske promene, koje mogu da budu ''okidači'' za veliki broj bolesti. Zato i nije čudno što postoji grupa oboljenja, uključujući neurodegenerativna, čija učestalost neprekidno raste, kao što raste zagađenje ljudske sredine – upozorava genetičar.
Kako se navodi u “Programu upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period 2022-2031. godine”, jedan od ključnih ciljeva koje moramo što pre dostići, kako bi naša zemlja dostigla EU standarde, jeste uspostavljanje odvojenog skupljanja, razvrstavanja i reciklaže otpada, što važi i za plastiku. Minimalni cilj je da se do kraja 2030. godine 55 odsto plastike sadržane u ambalažnom otpadu reciklira, a konačni cilj je da Srbija postane država bez otpada.
I direktiva EU o smanjenju uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu nalaže da se zabrani stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratku upotrebu, odnosno na proizvode od oksorazgradive plastične materijale, koji hemijskim interakcijama sa raznim aditivima dovodi do kreiranja fragmenata mikroplastike. Takođe, zemlje Zapadnog Balkana, što uključuje i Srbiju, trebalo bi uskoro da zaključe i sprovedu regionalni sporazum o prevenciji zagađivanja plastikom.
Propisi se ne primenjuju
Uprkos svim naporima nadležnih institucija i savesnih građana da se stvari promene, poslednji podaci pokazuju da je samo tokom 2020. godine u komunalnom otpadu završilo čak 356.021 tona plastike. Nažalost, u posebno označenim kontejnerima za plastiku našlo se samo 55.293 tone, a u pogonima za reciklažu svega 45.219 tona PET i druge plastike. Kako se pokazalo, iako je primarna separacija otpada u Srbiji regulisana zakonom, u praksi to jednostavno ne funkcioniše, osim u pojedinim retkim svetlim primerima agilnosti lokalnih samouprava.
Preostaje nam samo da se nadamo da će poruke kakve nam prenose prof.dr Miodrag Stojković i drugi svetski stručnjaci dopreti i do naše javnosti i podići svest o tome koliko je važno ne samo da izbegavamo plastiku za jednokratnu upotrebu, već i da ona može potencijalno biti pogubna za naše zdravlje, našu reproduktivnu sposobnost i što je najbitnije – zdravlje naše dece.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pomoćnik ministra za srednje obrazovanje i vaspitanje Miloš Blagojević izjavio je danas da 635 učenika neće biti upisano u prvom krugu i dodao da novu listu želja mogu popuniti sutra, kada će ući u raspodelu koja će biti objavljena 15. jula
Ukrajinskim snagama gotovo da ponestaje municije za sisteme PVO Patriot i IRIS-T, zbog čega više ne mogu da se suprotstave vazdušnim napadima ruskih snaga, smatra britanski stručnjak Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube.
Snežana Repac psiholog, Vladimir Marković trener FK Bežanija i fudbaler Nemanja Marković, govorili su o tome da li deca imaju puno obaveza i da li roditelji sve više vide profit u svojoj deci.
Ekipa Informera nalazi se na Zejtinliku gde je otkrivena bista deda Đorđu, čuvaru srpskog groblja. Otkrivanje biste je izazvalo veliko interesovanje u Solunu, gradski predstavnici tog grada su položili vence na njegov grob, a spomenik su svečano otkrili ministar odbrane Bratislav Gašić i ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović.
Tokom sednice Skupštine Srbije NATO general Zdravko Ponoš vređao je žene, pa se nakon ministarke Milice Đurđević-Stamenkovski na njegovom tapetu našla predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić. O tome su u Info jutru govorili Dejan Miletić iz Centra za izučavanje globalizacije i Veljko Jovanović, analitičar.
U novom Info jutru o uspešnoj politici koju vodi predsednik Vučić, ali i njegovoj poseti Njujorku i govoru u UN, govorio je gost Zoran Milivojević, karijerni diplomata.
U novom izdanju emisije Rat uživo, gosti Ljuan Koko, politikolog i pisac i režiser Dragoslav Bokan su komentarisali sva najaktuelnija ratna žarišta u svetu, sa akcentom na rusku specijalnu operaciju u Ukrajini, ali i mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
Na suđenju Urošu Blažiću (22) u Specijalnom sudu u Beogradu, koji se tereti da je 4. maja prošle godine ubio devet žrtava dok je njih 12 teško ranio, svedočio je automehaničar Stefan Marković njegov komšija iz Dubone, inače brat i prijatelj ubijenih mladića.
Libanska grupa Hezbolah potvrdila je danas da je njen vođa i jedan od njenih osnivača, Sajed Hasan Nasralah, ubijen u izraelskom vazdušnom napadu, i najavila da će nastaviti da se bori protiv Izraela.
Austrijanci u nedelju glasaju na parlamentarnim izborima na kojima bi krajnje desničarska opoziciona Slobodarska partija (FPO) prvi put mogla da odnese pobedu.
Reka Soča i njene pritoke na zapadu Slovenije izlile su se nakon obilnih kiša na području Boveca i poplavile puteve, podrume i polja, prenose danas slovenački mediji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da je predstavio Sjedinjenim Američkim Državama Plan pobede i objasnio svaku pojedinačnu tačku.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei prebačen je na sigurnu lokaciju unutar zemlje sa pojačanim bezbednosnim merama, rekla su Rojtersu dva regionalna zvaničnika koje je Teheran upoznao sa situacijom.
Više od polovine Srba na veče premijere svake nove epizode serije "Kasandra" provelo je "prikovano" ispred ekrana, a nakon nje počela je prava pomama za latino sapunicama. Bilo je to devedesetih godina prošlog veka.
Ranije ovog meseca, američki reper Pi Didi pojavio se na sudu na Menhetnu u Njujorku nakon što je optužen za reketiranje, zavere, seksualnu trgovinu silom, prevaru ili prinudu i prevoz radi bavljenja prostitucijom.
Zimska salata je zimnica bez koje ne treba da dočekate hladne dane i praznike, a osim što se brzo pravi idealna je i za budžet budući da su svi sastojci veoma povoljni.
Glumica Brižit Bardo koja danas puni 90 godina upamćena je po lepoti i izuzetnom talentu, a malo ko zna da osim brojnih uspešnih uloga, i života prepunog kontroverzi iza nje stoje i nesrećne ljubavi, nasilje, pokušaj samoubistva...
Istrošeni šrafovi i burgije, pregorele sijalice i parčići lima za Dušana Borkovca iz Beograda nisu otpad već materijal od koga pravi zanimljive skulpture životinja, ptica i insekata.
Na konkurs za mesto u studentskom domu u Kragujevcu, prijavilo se 260 brucoša, a studenti starijih godina dokumentaciju mogu da dostave do 31. oktobra.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.