Izvršene su izmene Pravilnika o načinu kontrole kvaliteta lekova i medicinskih sredstava, kojim će biti omogućen uvoz naprednih terapija. To se odnosi na lekove za gensku terapiju, lekove za somatsku ćelijsku terapiju i lekove dobijene iz tkiva bioinženjeringom. Sa spiska navedenog domaćoj javnosti najpoznatija je prva. Sinonim za ovu vrstu napredne terapije jeste zolgensma, terapija za spinalnu mišićnu atrofiju. Reč je o mnogo puta spomenutoj genskoj terapiji koja se dosad primala isključivo u inostranstvu i za koju je prikupljan basnoslovan novac
Dakle, značaj uvedenih izmena u Pravilnik o načinu kontrole kvaliteta lekova i medicinskih sredstava ogleda se u otvaranju mogućnosti za uvoz genske i druge dve navedene terapije. To znači da će u jednom momentu u budućnosti genska terapija biti dostupna u granicama Srbije, te da će biti pokrivena sredstvima iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO). To dalje znači da su unete izmene Pravilnika zapravo početak kraja lečenja dece SMS-om, kako se o prikupljanje pomoći za lečenje u javnosti govori.
- Pravilnik je postojao od ranije, ali su u njega sad unete izmene koje omogućuju da se u jednom trenutku pokrene uvođenje genske terapije - rekla je predsednica Nacionalne organizacije za retke bolesti Srbije (NORBS) Olivera Jovović za Telegraf.rs, navodeći da su ove izmene u fokusu NORBS-a već duže vreme, te da su u Službenom glasniku objavljene 19. avgusta, otkada i stupaju na snagu.
Kako dodaje, problem sa Pravilnikom bio je u tome što je postojao uslov koji npr. genska terapija zbog svoje specifičnosti ne može da ispuni.
- Po jedan uzorak svake serije uvezene terapije morao je da se da na analizu - objašnjava ističući koja su ograničenja:
- Kod genske terapije to nije izvodljivo, jer se jednokratno koristi i pravi se po pacijentu, zavisno od kilaže i ostalog.
Dodaje i da je izmena uneta u članu 16a, te da je njime omogućen uvoz terapija za retke bolesti, ne samo za SMA.
- To je budućnost. Imamo najavu za izlazak bar još dve genske terapije u narednih godinu dana, tako da smo otvorili vrata svima kojima će sutra jedino rešenje biti genska terapija - kaže navodeći da je zolgensma od 2,5 miliona evra najpoznatiji, ne i jedni primer.
Prema njenim rečima, gensku terapiju mogu očekivati i oboleli od bulozne epidermolize, od koje boluju "deca leptiri", oboleli od ahondroplazije, tj. osobe izrazito niskog rasta, kao i pacijenti sa AADC deficijencijom.
"Genska terapija je budućnost"
- Budućnost je u genskim terapijama. Nismo se koncentrisali samo na zolgensmu kada smo razgovarali na temu problematike sa pravilnikom - ponavlja napominjući da su ovim stvoreni uslovi za uvoz napredne terapije: - A kad će biti dostupne u našoj zemlji, to je pitanje.
Objašnjava i šta je u osnovi te neizvesnosti.
- Sve terapije za retke bolesti su skupe. Ali genska je mnogo, mnogo skupa. Kod nas se budžet odobrava na godišnjem nivou za određeni iznos. Bilo koja genska terapija kada bi išla preko budžeta za retke bolesti, pojela bi ceo budžet - kaže uz napomenu da je prošlogodišnja procena NORBS-a da je za lečenje retkih bolest potrebno 12 milijardi bez genskih terapija, a da je budžet bio 3,7 milijardi dinara.
To, dalje objašnjava, znači i da je potreban mnogo veći budžet za lečenje obolelih.
- Ali ono što je naš cilj jeste da se napravi poseban budžet koji bi služio isključivo za genske terapije - kaže uz napomenu da se retke bolesti dijagnostikuju česšće nego ranije (kada još nisu bile otkrivene), te da je veći i broj terapija za njihovo lečenje - Bilo je manje dijagnoza koje su imale terapiju... To je nekako išlo. Sredstava je bilo i sredstva su rasla. Sada je sve više terapija i ta sredstva više, nažalost, nisu dovoljna.
Dodaje da planiranje sredstava otežava neažuriran registar obolelih od retkih bolesti.
- Imate u Srbiji koje nisu pisale nijednog pacijenta svog. Razumem, lekari imaju puno posla, to im je dodatno, to je posebna aplikacija u koju treba da unesu podatke, tu je problem. Ali poražavajuće je da u tom registru nisu ni oni koji se leče iz budžeta - objašnjava.
Pedesetjednogodišnji Žarko Tišma suprug i otac dvoje dece od juna vodi životnu bitku kada mu je dijagnostikovan karcinom pluća. Njegova jedina šansa za izlečenje su redovne terapije u Beču
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pedesetjednogodišnji Žarko Tišma suprug i otac dvoje dece od juna vodi životnu bitku kada mu je dijagnostikovan karcinom pluća. Njegova jedina šansa za izlečenje su redovne terapije u Beču
Rukovodilac Centra za međunarodnu saradnju i strateške komunikacije Uprave državnog obezbeđenja Ukrajine Valentina Savicka poginula je u ruskom raketnom udaru na izložbu dronova u Kijevskoj oblasti. U napadu je stradalo deset ljudi, dok je više od 100 ranjeno.
Rostov na Donu satima je odjekivao od snažnih detonacija tokom noćašnjeg vazdušnog napada, a stanovnici tvrde da su im se tresli prozori i čitavi stanovi.
Pukao je još jedan opozicioni balon laži, a dežurni blokaderski "pametnjaković" Božo Prelević napravio je potpuni karambol u sopstvenim kontradiktornim izjavama.
Dekanka Fakulteta političkih nauka (FPN), Maja Kovačević, otvoreno je napala i podelila sopstvene studente na "podobne" i "režimske", a potom zgrozila celokupnu srpsku javnost skandaloznim i bezdušnim lešinarenjem nad tragedijom i smrtnim stradanjem mlade studentkinje Milice Živković!
Društvene mreže gore nakon emitovanja, najblaže rečeno, jezive emisije teoretičara zavere Dejana Lučića, u kojoj je gostovala ostrašćena blokaderska tužiteljka Jasmna Paunović, inače druga na blokaderskoj listi za predstoje izbore, gde je ona iznela gomilu gnusnih laži i izmišljotina na račun predsednika Srbije Aleksandra Vućića i njegove porodice.
Prošla su čitava dva meseca otkad se odbrana generala Ratka Mladića obratila komitetima Ujedinjenih nacija za ljudska prava zbog skandalozne i nemilosrdne odluke Haga da ga ne pusti na lečenje u Srbiju - a iz UN i dalje vlada svirepa tišina.
Premijer lažne države u tehničkom mandatu Aljbin Kurti razgovarao je danas u Prištini sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za dijalog Peterom Sorensenom, ali i nakon tog razgovora ostao je neumoljiv po pitanju Srba.
Javnost bruji o promociji pedofilije na društvenim mrežama kontroverznog jutjubera Marka Radmanovića, a sada na videlo izlaze još detalja. Naime, protiv Radmanovića uveliko se vodi postupak pred Osnovnim sudom u Sremskoj Mitrovici zbog sumnjivog događaja u koji je umešana dvanaestogodišnja devojčica.
Vest da je državljanin Srbije (66) u noći između ponedeljka i utorka na obilaznici oko Soluna pod dejstvom alkohola ušao u suprotnom smeru na put i zakucao se u taksi na obilaznici oko Soluna, ponovo je podsetila na najteže saobraćajne nesreće koje su srpski državljani prethodnih godina izazvali na putevima širom Evrope.
Komšije i prijatelji i dalje ne mogu da poveruju da je Zoran Radaljac (47), cenjeni majstor iz Loznice, izgubio život nakon pada sa skele tokom izvođenja radova na porodičnoj kući.
Policija u Novom Sadu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, uhapsila je P. Č. (20) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Američki milijarder Ilon Mask odbacio je optužbe da je naglo ukidanje programa Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) dovelo do smrti dece u Africi, pitajući zašto Gejtsova fondacija i druge privatne humanitarne organizacije nisu preuzele finansiranje ugroženih programa.
Američka raketa sistema Patriot pala je na područje baze Pete flote Ratne mornarice SAD u Bahreinu tokom pokušaja presretanja iranskih projektila, pokazuju snimci objavljeni posle najnovijeg napada Teherana.
Rostov na Donu satima je odjekivao od snažnih detonacija tokom noćašnjeg vazdušnog napada, a stanovnici tvrde da su im se tresli prozori i čitavi stanovi.
Rakete jemenskog pokreta Ansarulah (pokret Huta) pogodile su područje Džizana na jugozapadu Saudijske Arabije, neposredno uz granicu sa Jemenom. Snimci sa terena prikazuju udare i eksplozije, dok su istovremeno zabeleženi veliki poremećaji u saudijskom vazdušnom prostoru.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Mnogi se pitaju zašto njihov omiljeni parfem nestane već posle nekoliko sati. Tajna dugotrajnog mirisa često nije u količini parfema, već u načinu na koji ga nanosite i čuvate.
Opština Ub proteklih dana s pravom nosi titulu epicentra najbolje zabave i tradicije! Tradicionalna manifestacija Ubske večeri i ove godine je ispunila sva očekivanja, pretvorivši ovaj šarmantni grad u pravu oazu radosti, pesme i vrhunskih kulturnih dešavanja.
Ekipa Informera uhvatila je političara Čedomira Jovanovića u opuštenom izdanju tokom izlaska u bioskop, gde je vreme proveo u društvu najboljeg prijatelja Aleksandra Kosa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.