Mnogi su izbirljivi, ne žele decu romskog porekla ili sa zdravstvenim problemima, a imaju i posebne želje da im dete ima plave ili zelene oči, kovrdžavu kosu...
U Srbiji u ovom trenutku na usvajanje čeka 268 mališana, dok istovremeno 800 parova želi da na ovaj način zasnuje porodicu, podaci su Ministarstva za brigu o porodici i demografiju!
Iako je evidentno da u Srbiji postoji dovoljno usvojitelja za svu decu bez roditelja, najveći problem pravi to što Srbi su izbirljivi, ne žele da usvajaju mališane romskog porekla i decu sa zdravstvenim problemima, a imaju i posebne želje da im dete ima plave ili zelene oči, kovrdžavu kosu...
Država je zbog toga dozvolila da i stranci mogu da usvajaju srpsku decu. Svako treće dete porodicu pronađe u inostranstvu, a najčešće u Španiji, Italiji, Švedskoj, Izraelu, Americi i Kanadi.
Dug proces
Da bi mogli da usvoje dete, svih 800 parova prošlo je obavezne procene stručnjaka, kao i obuku koju organizuje Centar za socijalni rad. Zbog mnogobrojnih procedura koje treba obaviti, proces usvajanja u većini slučajeva nije kratak.
Foto: Informer
U Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju potvrđuju da se usvojiteljske porodice u Srbiji u veoma malom broju odlučuju da usvoje decu sa smetnjama u razvoju, kao i romsku decu.
- Najčešće je ovoj deci jedina mogućnost za usvojenje upravo od strane inostranih usvojiteljskih porodica. Međutim, i ovde postoje ograničenja, pa od ukupnog broja dece koja se usvoje u jednoj godini, a prosek je između 90 i 100, manje od trećine upućuje se na međunarodno usvojenje. U ovom trenutku naša zemlja ima uspostavljenu saradnju sa Švedskom, Španijom, Amerikom, Izraelom, Kanadom i Italijom. Mada, ministarstvu se radi međunarodnog usvojenja dece iz Srbije povremeno javljaju i druge evropske zemlje, poput Austrije, Nemačke i Kipra - kažu u ministarstvu.
Ministarstvo: Procena usvojitelja
U Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju objašnjavaju da se procedura usvajanja sastoji od više faza.
- One su podeljene na postupak utvrđivanja podobnosti za usvojenje dece i postupak utvrđivanja podobnosti za usvojenje budućih usvojitelja. Kada Centar za socijalni rad, koji je odgovoran za zaštitu deteta, dođe do odgovarajuće porodice, što osim podobnosti usvojitelja podrazumeva i podudarnosti sa potrebama deteta, dete se upućuje na uzajamno prilagođavanje u porodicu. Ono ne može trajati duže od šest meseci, sem kada je reč o međunarodnim usvojenjima - napominju oni.
Predsednica Udruženja hranitelja Srbije Vojka Lujić Miletić objašnjava da kada bračni par odluči da usvoji dete, prvi korak u tom procesu koji može biti dug jeste prikupljanje brojne dokumentacije.
- Kada se par prijavi za usvajanje, mora da prođe obuku. Koliko će proći vremena od tog trenutka do momenta kada će dobiti dete, zavisi od mnogo faktora, počev od toga da li su u konkretnom slučaju rešena prava bioloških roditelja ili to tek treba da se odradi, do toga šta budući roditelji žele. To kažem zbog toga što ima i izbirljivih ljudi sa brojnim zahtevima: neće mališane romske nacionalnosti, žele dete isključivo sa plavim očima ili kosom i slično. Ali ko navede da želi dete bez ikakvih posebnih zahteva mališana može da povede kući već posle tri meseca - kaže ona.
Foto: Informer
Dobra stvar
Naša sagovornica ističe da ukoliko se dete na listi za usvajanje nalazi više od godinu dana, a za njega se ne mogu naći domaći usvojitelji, onda se usvojenje može dozvoliti stranim državljanima.
- U stranim porodicama mališani imaju bolje uslove nego u domovima za nezbrinutu decu, tako da je usvajanje u inostranstvu dobra stvar - rekla je Lujićeva.
Procedura usvajanja po koracima:
* parovi podnose zahtev i dokumentaciju u Centru za socijalni rad opštine na čijoj teritoriji žive
* procena opšte podobnosti potencijalnih usvojitelja (ličnih svojstava, motivacije za usvojenje, partnerskog odnosa, stabilnosti braka...)
* centri za socijalni rad organizuju obuku za usvojiteljske parove
* nakon obuke edukatori podnose izveštaj o podobnosti para za usvojenje
* podaci se dostavljaju ministarstvu i parovi ulaze u Jedinstveni registar usvojitelja
* centri za socijalni rad koji su nadležni za dete koje treba da se usvoji pozivaju usvojitelje
* za svako dete, u zavisnosti od njegovih karakteristika, dostavlja se izabrana lista usvojitelja
* stručnjaci centra među njima biraju za dete usvojiteljsku porodicu, koja u najvećoj meri prati potrebe deteta (rok je do 30 dana)
Uslovi:
- između usvojitelja i deteta koje žele da usvoje starosna razlika ne sme biti manja od 18, niti veća od 45 godina
- među njima ne sme da postoji krvno srodstvo
- decu mogu da usvajaju i samci, muškarci i žene, s tim što im je neophodna dozvola ministra
Dokumenta:
- lične karte usvojitelja
- izvodi iz matične knjige rođenih
- izvod iz matične knjige venčanih (ukoliko su parovi)
- potvrde da nisu lišeni roditeljskog prava
- potvrde da nisu pod istragom i nisu osuđivani
- potvrda da nisu lišeni poslovne sposobnosti
- lekarsko uverenje
- dokumentacija o imovini i prihodima
* predaje se Centru za socijalni rad na opštini
na kojoj su potencijalni usvojitelji prijavljeni
Ko može biti usvojen:
* dete starije od tri meseca i mlađe od 18 godina
* dete koje nije steklo potpunu poslovnu sposobnost
* da su roditelji deteta preminuli, nepoznati ili nepoznatog boravišta
* ukoliko su roditelji živi i poznati, moraju biti lišeni poslovne sposobnosti ili roditeljskog prava (sa malom šansom da im ikada bude vraćeno), ili da prosto žele da daju dete na usvojenje
* da dete nije već usvojeno
Ko ne može biti usvojitelj:
* osobe potpuno ili delimično lišene roditeljskog prava
* osobe lišene poslovne sposobnosti
* oboleli od bolesti koja može štetno delovati na usvojenika
* osuđeni za neko od krivičnih dela protiv braka, porodice, polne slobode ili života i tela
Pre tačno tri meseca u Srbiji je otpočela besplatna vakcinacija protiv humanih papiloma virusa, koji mogu biti izazivači malignih bolesti, a do sada je u Srbiji oko 10.000 dece i mladih primilo vakcinu
Pre tačno tri meseca u Srbiji je otpočela besplatna vakcinacija protiv humanih papiloma virusa, koji mogu biti izazivači malignih bolesti, a do sada je u Srbiji oko 10.000 dece i mladih primilo vakcinu
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Ministar pravde u tehničkom mandatu Nenad Vujić izjavio je danas nakon glasanja na parlamentarnim izborima da očekuje veliku izlaznost i da pobedi razvoj Srbije.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je danas, nakon što je sa porodicom glasao na parlamentarnim izborima u Novom Sadu, da očekuje veliku izlaznost građana i da mu je najvažnije da izborni dan protekne mirno, dostojanstveno i u demokratskoj atmosferi.
U toku glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su pokazali svoje pravo lice. Kako se može videti na snimku u nastavku, blokaderi su platili jednom čoveku da ne izađe na izbore, a zatim su nastavili da mu prete.
Predstavnici biračkih odbora u Mesnoj zajednici Centar u Leskovcu uhapšeni su i određeno im je policijsko zadržavanje do 48 sati nakon što je došlo do verbalnog sukoba, a potom i fizičkog obračuna i lomljenja kutije.
Nemoć, očaj i izmišljotine blokadera nastavile su da se nižu tokom celog izbornog dana, pa su tako čak pokušali da izrežiraju novu aferu i lažno optuže građane za kupovinu glasova na Voždovcu, zbog čega se oglasilo i tužilaštvo.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Iranske oružane snage izvele su napad dronovima na baze kurdske separatističke partije Komala u iračkom regionu Kurdistan, a koju Teheran optužuje da je umešana u napade unutar Irana.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je u subotu da bi ruski resursi mogli da počnu da ponestaju ukoliko Ukrajina izdrži predstojeću zimu.
Francuska se suočava sa novim talasom masovnih protesta nakon što je u subotu na ulice izašlo najmanje 410.000 ljudi, dok je policija uhapsila čak 1.314 demonstranata.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Pevačice koje su žarile i palile estradom devedesetih i danas privlače pažnju svojom lepotom, a kada vidite kako izgledaju, biće vam jasno zašto su važile za najveće zavodnice tog vremena.
Supruga Mustafe Sandala, Melis Sutšurup, našla se u centru finansijskog skandala, a sada je usledio novi obrt - gospođa Sandal želi da povrati svoj novac.
Komentari