PLANETA ČEKA! HOĆE LI SE U BEOGRADU 15. NOVEMBRA RODITI OSMOMILIJARDITI ČOVEK?! Rusi i Ukrajinci menjaju demografiju Srbije, već ih je došlo 100.000?!
Podeli vest
Na planeti Zemlji će se 15. novembra roditi osmomilijarditi stanovnik. Danica Šantić demograf, profesorka na Geografskom fakultetu ističe da je to najbrži rast stanovništa u istoriji Zemlje
Navodi i da se broj rođenih od početka godine u odnosu na prošlu povećao za jedan procenat, a broj umrlih smanjio za osam odsto. Što se tiče dolaska, prema procenama 100.000 ruskih i ukrajinskih državljana u Srbiju, koji su, kako kaže rešili i da ostanu, demografi uvek na to računaju privremeno, pa će se to u bliskoj budućnosti i definisati.
U severnom delu Kosovske Mitrovice održan je jedan od najvećih i najveličanstvenijih skupova Srba sa severa Kosova i Metohije, kojem je prisustvovalo više od 10.000 ljudi. Dostojanstvo i brojnost skupa govore o jednoj važnoj stvari: da Srbi sa KiM sada, kao i proteklih godina, od kada je na vlasti predsednik Srbije Aleksandar Vučić, imaju svoju državu iza sebe
06.11.2022
15:54
Pre tačno 35 godina u Zagrebu je rođen Matej Gašpar, koji je tog 11. jula 1987. godine proglašen petomilijarditim čovekom na planeti. Za 35 godina, 15. novembra kada će se roditi osmomilijarditi stanovnik, planeta će biti bogatija za tri milijarde ljudi.
Danica Šantić gostujući u Jutarnjem programu, potvrđuje da to jeste najbrži rast stanovništa planete u njenoj istoriji, ako se od 1960. godine prate brojevi jubilarnih beba koji označavaju povećanje stanovnika za po jednu milijardu.
- Taj period šezdesetih označavamo kao bejbi-bum period. Broj godina za koje se stanovništvo uvećava za po jednu milijardu se skraćuje, sve je manji i od 2011. godine kada je rođen sedmomilijarditi stanovnik, očekivali smo da će osmomilijarditi biti 2028. godine. Evo sada smo došli na 2022. godinu i 15. novembar je projektovan - objasnila je profesorka.
Dodaje i da je taj datum simboličan, jer niko ne može precizno da odredi gde će se tačno roditi taj jubilarni stanovnik.
Da li je planeta prenaseljena
Ukazuje da je uvek pitanje - da li je planeta prenaseljena i da li se ide u smeru koji ugrožava životnu sredinu, resurse, klimatskim promenama.
Međutim, ističe da će demografi reći da planeta nije prenaseljena s obzirom na razmeštaj stanovništva, neravnomernu raspodelu resursa i razvijenost.
- Uvek imate razvijeni sever, siromašni jug, jedan deo zemlje se bolje razvije drugi lošije. I u tom smislu kada bi se postigli za sve stanovnike isti uslovi, nekako bi i život na planeti bio bolji - ocenila je Šantićeva.
Šta kaže vitalna statistika
Grubom procenom dolazi se do podatka da svakoga dana na svet dođe 218.000 ljudi više nego što umre. U Srbiji se svakoga dana rodi oko 170, a umre više od 370 ljudi.
Što se tiče vitalne statistike, odnosno rađanja i umiranja, Šantićeva navodi da Srbija tu ima redovne evidencije.
- Poslednji je podatak da je u Srbiji od januara do septembra rođeno oko 45.000 beba, a da je umrlo oko 85.000 ljudi, odnosno broj beba se povećao za jedan posto što je lep podatak, a broj umrlih se smanjio za osam procenata u odnosu na prošlu godinu - istakla je Šantićeva.
Smatra da postoje pozitivna kretanja i da je korona priča prošlosti.
Prosečna ljudska starost u svetu je nešto veća od 30 godina, u Srbiji 43 i po godine i to govori o procesu demografskog starenja koji će obeležiti ceo 21. vek. On je već sada prisutan, kaže Šantićeva u razvijenim delovima sveta gde je sve više lica starijih od 65 godina.
- To je velika civilizacijska tekovina, svi mi želimo da živimo što duže, ali smo se sada našli u momentu da je taj broj toliko veliki da se sada demografske politike usmeravaju ka aktivnom i zdravom starenju - naglasila je ona.
Hoće li Rusi i Ukrajinci ostati u Srbiji
Kaže da se dosta licitira o broju ruskih i ukrajinskih državljana u Srbiji i da je ta cifra dostigla 100.000. U Beogradu to može da se vidi i po tržištu nekretnina, lokalna ekonomija ima koristi od dolaska tih ljudi, ocenjuje profesorka.
- Pominje se 100.000, ne znamo tačan broj. I to je zaista veliki broj pre svega državljana Rusije, a imamo i Ukrajince i oni su ne samo u Srbiji već na celom Balkanu dosta zastupljeni. Ovde su rešili da ostanu, uvek računamo privremeno pa će se to u bliskoj budućnosti i definisati - navodi ona.
Takođe, ističe i da je veliki priliv Ukrajinaca, oko četiri miliona i na zemlje Evropske unije, ali da je to definitivno značajno za tržište rada.
Koliko će nas biti 2050. godine
Šantićeva ukazuje da postoje procene u vezi s rastom stanovništva do 2050. godine i da je to u demografskom smislu bliska budućnost.
- Figurira broj od devet milijardi stanovnika koji bi mogli da dostignemo tek 2050. godine. Videćemo u odnosu na demografske procese koji se odvijaju u narednim decenijama - navodi ona.
Međutim, ističe i da se demografi sve više slažu u oceni da će od 2050. godine početi da usporava porast svetskog stanovništva, da će on i dalje postojati, ali da se tek od 2100. godine može pričati o nekom desetomilijarditom stanovniku planete Zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U severnom delu Kosovske Mitrovice održan je jedan od najvećih i najveličanstvenijih skupova Srba sa severa Kosova i Metohije, kojem je prisustvovalo više od 10.000 ljudi. Dostojanstvo i brojnost skupa govore o jednoj važnoj stvari: da Srbi sa KiM sada, kao i proteklih godina, od kada je na vlasti predsednik Srbije Aleksandar Vučić, imaju svoju državu iza sebe
Kijev sprovodi prinudnu evakuaciju niza okruga Harkovske oblasti, oslobađajući ih za ukrajinske oružane snage i plaćenike, izjavio je za RIA Novosti ruski načelnik vojno-civilne administracije (VCA) Harkovske oblasti, Vitalij Gančev.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Predsednica Skupštine nije prihvatila nacrt ustavnog zakona koji bi omogućio odlaganje i istovremeno održavanje izbora, što je bio zahtev dela opozicije na pregovorima o izbornim uslovima sa predstavnicima vlasti, kaže kopredsednik stranke “Zajedno” Nebojša Zelenović.
Situacija na Bliskom istoku se, naizgled, barem malo primirila nakon sukoba između Izraela i Irana. Kako će tok spomenutog konflikta teći i da li postoji mogućnost da on eskalira na čitav svet? Na ova pitanja odgovarao je profesor dr Milan Petirčković sa Fakulteta političkih nauka za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Miroslav Čučković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o malicioznom ponašanju opozicije u našoj zemlji.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je podiglo optužnicu i traži produženje pritvora za Podgoričanina A.A. koga sumnjiči da je tukao i silovao trudnu djevojku.
Ministarstvo pravde Austrije odobrilo je izručenje Srbiji Seada Z. (27) iz Sjenice koji je u toj zemlji uhapšen po međunarodnoj poternici zbog sumnje da je ubio Nusreta Destanovića (28) iz Tutina.
Telo devojčice Danke Ilić (2) koja je svirepo ubijena 26. marta ove godine u Banjskom Polju još nije nađeno, a sada se veštaće predmeti koji su nađeni u automobilu osumnjičenih za ubistvo devojčice.
Francuzi žestoko udarili na Džoela Embida (30)! Poznata medijska kuća "RMC" (Radio Monte Karlo) objavila je zvanično pismo koje je košarkaš Filadelfije svojevremeno poslao predsedniku Francuske Emanuelu Makronu, u kojem se vidi da je aktuelni MVP NBA lige praktično molio lidera države da igra za njihov nacionalni tim!
Kao što je već poznato, od naredne sezone Liga šampiona igraće se po novom formatu. Jedan od noviteta biće taj da će dve najuspešnije zemlje po koeficijentu dobiti dodatno, peto mesto u elitnom takmičenju! Iako je delovalo da je to pitanje rešeno, brodolom engleskih klubova u završnici evrokupova gotovo izvesno, doneće veliki preokret u korist nemačke Bundeslige!
Trener Mančester sitija Pep Gvardiola (53), prema rečima fudbalera Real Madrida Rodriga (23), zurio je u njega dok je ovaj davao intervju nakon utakmice.
Odigrani su revanš mečevi četvrtfinala Lige šampiona, nakon čega smo saznali imena četiri preostala kluba koja će se boriti za najvredniji trofej u evropskom klupskom fudbalu. Pored toga, eliminacija Arsenala od minhenskog Bajerna imala je za posledicu to da engleski velikan neće igrati na Svetskom klupskom prvenstvu 2025. godine! Umesto "tobdžija" tamo će se naći austrijski Salcburg za koji nastupaju trojica srpskih fudbalera! Nema sumnje da će domaćim ljubiteljima fudbala reformisano takmičenje biti vrlo interesantno, jer će na njemu nastupiti veliki broj srpskih igrača!
Iransko rukovodstvo je nekoliko godina izjavljivalo da ne namerava da stvara nuklearno oružje, a razvoj atomske energije je isključivo u miroljubive svrhe.
Američka kongresmenka Mardžori Tejlor Grin unela je amandman na nacrt zakona o pomoći Ukrajini, iz kojeg proizilazi da će svi koji su glasali za pružanje pomoći Kijevu morati da se priključe redovima ukrajinske vojske, piše Njuzvik.
Američki predsednik Džo Bajden izjavio je da je upozorio izraelsku vladu da ne napada svoj grad Haifu, što je poslednji gaf lidera SAD, koji je ponovo izazvao zabrinutost zbog njegovog mentalnog stanja.
Pregovori nemačkog kancelara Olafa Šolca i kineskog predsednika Si Đinpinga nisu bili naročito uspešni jer nemački lider nije uspeo da ubedi Peking da učestvuje na konferenciji u Švajcarskoj, navodi nemačka televizija Tagesšau.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.