POVEĆANE NAKNADE ZA TUĐU NEGU, A CIFRA UOPŠTE NIJE NAIVNA! Tek ovo da čujete - OD JANUARA ĆE IZNOS BITI JOŠ VEĆI... KO SVE POLAŽE PRAVO!?
Podeli vest
Novčana naknada za pomoć i negu drugog lica od 1. novembra 2022. godine, nakon poslednjeg usklađivanja penzija, iznosi 22.030,99 dinara. Ova naknada se usklađuje istom dinamikom i u istom procentu kao i penzije, što znači da će od 1. januara 2023. godine biti dodatno uvećana
U odnosu na prošlu godinu povećana je za 1.819,080 dinara... U Srbiji trenutno ima oko 77.000 korisnika novčane naknade za pomoć i negu drugog lica i taj broj je poslednjih godina približno isti.
Na auto-putu E-75, Pojate - Deligrad, zbog pojave magle vidljivost je smanjena na 50 do 100 metara, saopštilo je večeras JP "Putevi Srbije"
20.11.2022
18:53
- Broj korisnika prava na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica se ne menja u velikoj meri, te ih je 2019. godine bilo skoro 80.000, 2020. godine to pravo je koristilo 78.000 građana, a 2021. blizu 76.000 lica. U tekućoj godini naknadu prima oko 77.000 korisnika - naveli su iz Fonda PIO za Biznis.rs.
Ko ima pravo na tuđu negu i pomoć?
Pravo na novčanu naknadu za tuđu negu i pomoć nije uslovljeno visinom drugih primanja, niti konkretnom dijagnozom, već isključivo opštim zdravstvenim stanjem podnosioca zahteva, odnosno njegovom funkcionalnošću i sposobnošću za obavljanje osnovnih životnih aktivnosti.
Kada je reč o uslovima za dobijanje ove vrste pomoći, oni se nisu menjali, tako da pravo na naknadu ima osiguranik i korisnik penzije kome je zbog prirode i težine povrede ili bolesti neophodna pomoć i nega za obavljanje radnji radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba.
Po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, pravo na ovaj vid pomoći, praktično, imaju nepokretni, slepi i oni koji bez tuđe pomoći ne mogu da se hrane, oblače, niti kreću po kući, kao i oni koji su na dijalizi.
Takođe, ove godine niti sledeće nije planirana promena postupka za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica.
Kako i kome se prijaviti za tuđu negu i pomoć?
Građanin koji želi da dobije ovu vrstu pomoći pokreće postupak na zahtev osiguranika, odnosno korisnika prava, uz koji je priložena raspoloživa medicinska dokumentacija. Zahtev za novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica podnosi se nadležnoj filijali Republičkog fonda PIO prema mestu prebivališta.
Oko mesec dana od dana podnošenja zahteva korisnik dobija poziv za veštačenje, koje sprovodi lekar veštak određene specijalnosti i koji na osnovu priložene medicinske dokumentacije i direktnog pregleda korisnika donosi nalaz, ocenu i mišljenje o potrebi za pomoći i negom drugog lica.
- Svaki nalaz lekara veštaka podleže kontroli, a nakon toga se prosleđuje nadležnom organizacionom delu da donese rešenje o postojanju ili nepostojanju prava. Korisnik dobija rešenje i ako je ostvario pravo na pomoć i negu drugog lica uz penziju mu se isplaćuje i ova novčana naknada, a ako nije dobija rešenje sa obrazloženjem zašto nije ostvario pravo i pouku o pravnom leku - objašnjavaju iz Fonda PIO.
Ako je podnosilac zahteva penzioner, uz zahtev za priznavanje ovog prava se prilaže:
- Original medicinske dokumentacije od lekara specijaliste o postojanju potrebe za pomoći i negom drugog lica
- Očitana lična karta
- Očitana zdravstvena knjižica
- Adresa i naziv ustanove, ako je penzioner korisnik usluga iste
Ako se dokumentacija podnosi Centru za socijalni rad, neophodno je spremiti sledeće:
- Izvod iz matične knjige rođenih
- Očitanu ličnu kartu
- Očitanu zdravstvenu knjižicu
- Popunjen obrazac sa propratnom lekarskom dokumentacijom i nalazom lekara specijaliste da je potrebna tuđa nega i pomoć
- Dokumentacija mora biti u originalu ili overena fotokopija
- Uverenje Fonda PIO da podnosilac zahteva nije korisnik penzije ili da postupak za ostvarivanje penzije nije u toku, kao i potvrda o stanju u matičnoj evidenciji osiguranika
- Uverenje PIO fonda da podnosilac zahteva ovo pravo nije ostvario po drugom osnovu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Proces pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji protezaće se na nekoliko godina i trenutno je nemoguće reći kada će biti završen. Predstave predsednika Volodimira Zelenskog o nekoliko meseci su utopija, izjavio je za RIA Novosti mađarski politički analitičar Đerđ Nogradi.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Ukoliko ukrajinske oružane snage počnu da koriste balističke rakete ATACMS iz pravca Harkova za udare u dubinu Rusije, Ukrajina bi mogla da izgubi Harkov, izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube-u.
Nemačka vojna kontraobaveštajna služba uskoro bi mogla da dobije dodatna ovlašćenja da se zaštiti od infiltracije navodnih neprijatelja, posebno Rusije, izvestio je u petak novinski list Velt.
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.