PENZIJA ĆE BITI, A SRBIJA IMA SISTEM BOLJI NEGO ŠTO LJUDI MISLE! Mladi veruju samo državi, privatni fondovi su im sumnjivi
Podeli vest
Javni penzijski sistemi su svakako najmanje loše rešenje koje mogu imati države poput Srbije u uslovima demografskog starenja, kaže stručnjak Nikola Altiparmarkov
Državni penzijski sistem zasnovan na principu tekućeg finansiranja kakav je i naš i gde se penzije isplaćuju od doprinosa koje za penzijsko i invalidsko osiguranje uplaćuju sadašnji radnici, prema oceni člana Fiskalnog saveta Srbije Nikole Altiparmakova, nije loš kao što se često može čuti, ima svoje ekonomske vrline i bolju perspektivu nego što se obično misli.
Dan nakon proslave najradosnijeg hrišćanskog praznika, odnosno drugi dan Božića, naziva se i Sabor Presvete Bogorodice. Vernici joj odaju počast i zahvalnost što je rodila spasitelja ljudskog roda. Drugi dan Božića posvećen je Bogorodici, a treći dan najradosnijeg hrišćanskog praznika je Stevandan
07.01.2023
18:25
Altiparmarkov podseća da naš državni penzijski sistem sa poslednjim povećanjima, za nekoga ko radi 40 godina i prima prosečnu platu obezbeđuje penziju koja iznosi oko 58 odsto plate koju je primao dok je radio.
- Prosečna penzija će sa januarskim povećanjem iznositi oko 37.000 dinara. Međutim, kada se zna da u prosek ulaze i invalidske i porodične penzije, koje ga obaraju, i da penzioneri kod nas u proseku imaju po 32 godine radnog staža a ne punih 40, onda bi prosečna primanja starosnih penzionera, koji su primali prosečnu platu i radili 40 godina staža, bila veća od 45.000 dinara - navodi Nikola Altiparmakov.
Nepoverenje u javne penzijske fondove naročito izražavaju mladi koji u velikom broju smatraju da kada oni dođu na red za penzionisanje državnih penzija neće ni biti, a oni koji rade pitaju zašto im se onda odbija od plate za penziju koju možda neće ni dobijati.
- Kada se pogledaju ankete javnog mnjenja od Amerike preko Evrope, vidi se da mladi ne samo u Srbiji pokazuju veliku dozu nepoverenja u javne penzijske sisteme, a zapravo sa ekonomskog stanovišta nema razloga za to. Javni penzijski sistemi su, da ne kažemo najbolje, ali svakako najmanje loše rešenje koje mogu imati države poput Srbije u uslovima demografskog starenja - kaže za Tanjug Nikola Altiparmakov.
Pojašnjava da demografsko starenje znači da se rađa manje dece, da ljudi duže žive što je, kako kaže, samo po sebi dobra stvar i da bi kako duže živimo, trebalo i duže da radimo.
Sagovornik Tanjuga navodi da postoje nerealna očekivanja od javnog penzijskog sistema, ali da ima nerealnih očekivanja i od privatnih penzijskih sistema.
- To potvrđuju i ovogodišnji podaci, jer imamo kumulativno povećanje penzija za 20 odsto iz državnog fonda, a sa druge strane privatni penzijski sistemi imaju nominalni pad vrednosti od tri, četiri odsto, pa kada se na to doda inflacija od 15 odsto, postoji realni pad štednje u privatnim penzijskim fondovima u Srbiji od 20 odsto - kaže Altiparmakov.
Dodaje da je podložnost inflaciji stara boljka privatnih penzijskih sistema i da ona veoma brzo topi vrednost akumulisane štednje u njima, zbog čega je recimo Nemačka pre više od 60 godina svesno odlučila da napusti sistem kapitalisanja (ulaganja kapitala fondova) i pređe na sistem tekućeg finansiranja.
Pojašnjava da je to urađeno upravo zbog ekonomskih vrlina državnog penzijskog sistema, koji nikako nije samo protočni boljer, kako se, naročito među mladima smatra, a jedna od najvećih je njegova otpornost na inflaciju.
- Javni penzijski sistemi su mnogo otporniji i pružaju mnogo bolju zaštitu od inflacije nego što je slučaj sa privatnim sistemima - ocenjuje Altiparmakov.
Privatni penzijski fondovi podbacili
Ističe da je to jedan od brojnih razloga zbog kojih se preza od uvođenja obaveznog dopunskog penzijskog osiguranja.
- Osim toga obavezni privatni penzijski fondovi imaju ogromne troškove, a iskustva dosta zemalja Istočne Evrope su pokazala da su koristi od njih male i zato su i Mađarska i Poljska, koje su prve uvele obavezne privatne penzijske fondove, ukinule ih, a druge zemlje poput Slovačke, Bugarske, Litvanije, Estonije Letonije su ih smanjile u velikoj meri - navodi Altiparmakov, uz opasku da se ispostavilo da su Srbija i Slovenija bile u pravu kada nisu ni išle u smeru uvođenja privatnih penzijskih fondova.
Na pitanje šta je najbolje rešenje za obezbeđivanje finansijske sigurnosti u starosti kada državna penzija nije dovoljna, sagovornik Tanjuga kaže da jednostavnog rešenja nema, ali da je svakako dobro da radimo što duže možemo i da se po mogućnosti štedi.
Ukazuje, međutim, da značajan deo građana ne može da dodatno štedi i da bi oni trebalo da znaju da će za njih, uostalom kao i za one boljestojeće, uvek tu biti javni penzijski sistem da ih zaštiti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ja
pre 1 godinu
Mladi toliko veruju drzavi da masovno beze odavde. Drzavno penzijsko je obavezno a Srbi nemaju para i za privatno, dok ljudi na Zapadu zive mnogo bolje i placaju oba.
Dan nakon proslave najradosnijeg hrišćanskog praznika, odnosno drugi dan Božića, naziva se i Sabor Presvete Bogorodice. Vernici joj odaju počast i zahvalnost što je rodila spasitelja ljudskog roda. Drugi dan Božića posvećen je Bogorodici, a treći dan najradosnijeg hrišćanskog praznika je Stevandan
Dva ključna savetnika bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa predstavila su mu plan za okončanje rata u Ukrajini, ako pobedi na predsedničkim izborima, koji uključuje uslovljavanje dalje vojne pomoći Ukrajini njenim ulaskom u mirovne pregovore.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas da bi pobeda krajnje levice ili ekstremne desnice na predstojećim vanrednim izborima (30. jun i 7. jul) mogla da izazove "građanski rat".
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Gost "Info večeri" televizije Informer bio je akademik profesor doktor Alek J. Račić. On je govorio o genocidu i zločinima koji su vršeni nad srpskom narodu u proteklih 100 godina.
Centralna tema emisije "Rat uživo" bili su teroristički napadi koji su pogodili Rusiju prekjuče, a o njoj su govorili Informerovi gosti Nikola Jović, novinar i Stevan Damjanović, advokat.
Politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Nikola Antić bili su gosti "Info dana" Informer TV. Govorili su o trenutnoj situaciji o svetu, kao i o njegovoj budućnosti.
Dečak-ubica, Kosta K. (14) počinio je krvavi pir 3. maja prošle godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru kada je ubio devetoro učenika i radnika obezbeđenja ove vaspitno-obrazovne ustanove i od tog dana, on se nalazi na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.
Bečke vlasti imaju novi izveštaj u slučaju se*sualno zlostavljane devojčice (12) u Beču, forenzičari su pregledali mobilne telefone petorice navodnih počinilaca i uspeli da vrate izbrisane podatke.
Otac Ivane Krivokapić (26), devojke koja je u decembru 2022. godine ubijena u stanu na Zvezdari, potresnim rečima je obeležio godinu i po dana od njenog ubistva i podelio da mu je došla u san.
Četvorica mladića iz Čačka, uzrasta od 18 do 20 godina, poginula su pre tačno dve godine na putu Gojna Gora - Čačak, kada su sleteli s puta, isprevrtali se i upali u potok.
Barselona će zabraniti iznajmljivanje stanova turistima do 2028. godine kako bi obuzdala rast troškova stanovanja i omogućila građanima katalonske prestonice da žive u sopstvenom gradu!
Naša Evropa je smrtna, može propasti, upozorio je Emanuel Makron krajem aprila. Ko je znao da će samo nekoliko nedelja kasnije francuski predsednik početi da dokazuje svoju tezu raspisivanjem prevremenih izbora koji prete da gurnu celu EU u potencijalno smrtonosnu krizu?
Sanja Kužet je jedna od najlepših voditeljki na našim prostorima. Sada broji sitno do porođaja, a ono što su mnogi primetili, jeste da je njen stan perfektno sređen!
Tačan razlog zbog čega od raka debelog creva obolevaju ljudi ispod 50 godina je nepoznat, međutim stručnjaci misle da postoji povezanost sa životnim stilom i upozoravaju na jedan od neočekivanih znakova koji može da otkrije ovu opaku bolest.
Maja je zabrinuta zbog momačke večeri pa je pokušala da Stanislavu postavi određene uslove, a koliko je situacija ozbiljna slikovito mu je dočarao Janjuš.
Oči javnosti u Srbiji poslednje dve nedelje uprte su u Suvu planinu zbog nestanka farmaceuta iz Niša Milana Đorđevića (41), ali ova planina na jugu Srbije u središtu pažnje bila je i ranije zbog čudnih okolnosti...Evo priče...
Od četvrtka do nedelje svi ljubitelji dobre muzike biće u Kragujevcu! Tako je godinama, otkad se u ovom gradu organizuje Arsenal Fest, a ove godine, kako kažu organizatori, doneće nove rekorde i brojke za pamćenje!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.