PORUKA DEVOJČICE ODUŠEVILA ŠKOLSKE KUVARICE! Ono što je napisala pokrenulo je pitanje o ishrani đaka
Podeli vest
Učenici starijih razreda sve manje jedu u školskim kuhinjama. Ako ne ponesu obrok od kuće, đaci užinu kupuju u pekari ili kioscima brze hrane, a upravo takve navike glavni su krivci što imamo sve više gojazne dece u Srbiji.
Velika studija pod nazivom Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije, koju je radio 2019. godine Institut za javno zdravlje "Batut", pokazala je da je u Srbiji svako osmo dete gojazno.
Gojaznost kod deteta ne nastaje preko noći, nego se postepeno razvija. Faktori koji doprinose da mališani imaju problem sa telesnom težinom su nedostatak vežbanja i aktivnosti, genetika ali najčešće prehrambene navike.
11.06.2022
13:01 >> 13:08
Skoro dva miliona stanovnika Srbije, što je nepunih 30 odsto ukupne populacije, biće gojazno do 2030. godine, dok će još više od 215.000 dece, od pet do 19 godina, odnosno njih skoro 20 odsto - imati problem sa gojaznošću. To je jedan od najvećih procenata u Evropi, prema podacima Međunarodne federacije za gojaznost.
Smatra se da će 30 odsto gojazne predškolske dece postati gojazni odrasli, da će 50 posto gojazne dece od sedam do 12 godina biti gojazno i kada odrastu, i da će 70 procenata gojaznih adolescenata ostati gojazni zauvek.
"Drage kuvarice, nemate pojma koliko sam srećna što moja škola ima osobe kao što ste vi. Na primer, u školi u koju ide moja drugarica uopšte ni nema ručka, niti kuhinje, a kamoli osoba brižnih kao što ste vi. Mnogo vam hvala za sve usluge koje sam dobila od vas. Volim vas! Vaša Magi" glasi deo pisma koje je učenica šestog razreda Osnovne škole "Drinka Pavlović" poklonila kuvaricama.
U školskoj kuhinji dnevno se pripremi oko 700 obroka. Jelovnik se pažljivo bira i svake nedelje je drugačiji. Odvojeno se priprema hrana za decu koja su na posebnom režimu iz zdravstvenih razloga.
- Neki su na različite alergene osetljivi, i to se isto priprema, imamo i zbog veroispovesti i to se isto priprema, a imamo i dijabetičare koji nažalost, ja sam osetljiva na njih, ali se za njih posebno sprema, ali se onda oni i posebno vežu za nas - kaže školska kuvarica Milena Obradović.
U vreme ručka za drugi i četvrti razred, trpezarija je bila puna. Na meniju - pileći batak, varivo, hleb i voće. Ishranu učenika u osnovnim školama, u skladu sa propisima, organizuje direktor škole u saradnji sa Savetom roditelja, a prati nadležni zavod za javno zdravlje.
Po pravilu škola može da ima sopstvenu kuhinju, ali i da doprema hranu iz drugih obrazovnih ustanova, ili da je naručuje iz firmi koje se bave keteringom.
- Mi smo ketering za vrtiće i škole, postojimo šest, sedam godina, isključivo radimo hranu za decu, imamo 250 do 300 obroka. Što se tiče jelovnika mi imamo nutricionistu koja je zadužena za to, zaposlenu - kaže Saša Dedakin iz firme za ketering.
U Srbiji oko 650 škola organizuje neki od propisima predviđenih vidova ishrane za učenike. Ipak, ove usluge ne koriste sva deca, a u školskim kuhinjama najmanje je učenika starijih razreda.
Ako ne ponesu obrok od kuće, učenici užinu kupuju u pekari ili kioscima brze hrane. To nije zdravo, a i skuplje je.
Obrok u školi jeftiniji od pekare
Kompletan ručak u Osnovnoj školi "Drinka Pavlović" košta 190 dinara, dok je sendvič u najbližoj pekari 250. Nezdravu ishranu često prati i nedostatak fizičke aktivnosti, a statistika kaže da je u Srbiji svako peto dete gojazno, ali taj problem muči i roditelje.
Pored škola, u borbi sa problemom gojanosti kod dece suočavaju se i roditelji i država, ali i celokupno društvo. Veruje se da treba da budemo primer svojoj deci,i uz nas neka uče zdrave navike u ishrani.
- Osim što je važno to šta deca jedu u školi, važno je i šta jedu kod kuće - rekla je doktorka Jelena Gudelj Rakić.
Doktorka Gudelj Rakić smatra da problem gojaznosti nije počeo skoro, već da traje dugo. Gojaznost, prema njenim rečima, je epidemijskog karaktera, a rešenje je sticanje zdravih navika u porodici.
- Prve navike u ishrani deca stiču na primeru roditelja u porodici, a kasnije, kada krenu u kolektiv, njihove navike formiraju vršnjačke grupe, okruženje, a u velikoj meri, izloženost porukama koje dobijaju i putem medija i društvenih mreža - izjavila je dr Gudelj Rakić.
Kako ističe, broj dece i odraslih sa prekomernom težinom se utrostručio od sedamdesetih godina prošlog veka. Ona navodi da se od 2000. godine posebnim istraživanjima i aktivnostima prati stanje i vodi statistika o gojaznosti, kako bi se stanje popravilo.
- Gojaznost je multifaktorka bolest, postoji puno razloga zbog kojih neko ima prekomernu težinu. Jedan od njih je genetika a drugo je sve ono što čini okruženje koje stvara takve navike da se lako postaje gojazan - objasnila je doktorka.
Navike nije teško promeniti kada postoji podrška okoline i porodice. Doktorka savetuje roditelje, da ne udovoljavaju svojoj deci u periodu kada formiraju navike u ishrani, već da istraju i da najpre svojim primerom pokažu šta valja, a šta ne.
Jelena Gudelj Rakić je potvrdila da se sve veći broj dece sa povišenim krvnim pritiskom, što je u uskoj vezi sa gojaznošću. Osim toga, kako navodi, gojazna deca često imaju krivu kičmu, ravne tabane, žale se na bolove u kostima i mišićima… Visok krvni pritisak je alarm da nešto treba preduzeti, a nekada to bude i terapija lekovima.
- Dete se utvrđuje, ustaljuje u izborima, kada je hrana u pitanju, negde između devete i 11. godine života, tako da u stvari, u nekom ranom uzrastu, do polaska u školu, treba najviše raditi sa njima- istakla je Gudelj Takić.
Dr Gudelj Rakić je dodala da u svim zemljama sveta, pa tako i kod nas, socijalni status, kao i finansijski utiče na navike u ishrani.
Ipak, kaže da se protiv toga može izboriti svežim voćem i povrćem u sezoni, kada su cenovno dostupniji.
Osnovci i srednjoškolci u Srbiji još sutra su u školskim klupama, a već od ponedeljka, 29. aprila, počinje prolećni raspust koji se završava u ponedeljak, 6. maja 2024. godine. Na nastavu se ponovo vraćaju 7. maja.
Za samo nedelju dana osnovce i srednjoškolce očekuje prvi duži raspust nakon novogodišnjih i božićnih praznika, ali ujedno i poslednji koji će imati do kraja ove nastvane godine.
Ministarstvo prosvete će i ove godine obezbediti za određene kategorije učenika besplatne udžbenike i druga nastavna sredstva iz udžbeničkih kompleta koje su škole izabrale za narednu školsku godinu.
16.04.2024
10:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost kod deteta ne nastaje preko noći, nego se postepeno razvija. Faktori koji doprinose da mališani imaju problem sa telesnom težinom su nedostatak vežbanja i aktivnosti, genetika ali najčešće prehrambene navike.
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Muškarac Dragan B. (39) iz Albunara uhapšen je juče zbog sumnje da je za sada neutvrđenog dana u periodu od 27. do 29. aprila ubio svoju suprugu D.S. (42). Kako se sumnja, on je ženu golim rukama davio dok nije izdahnula.
Telo Dejana P. (33) pronađeno je u zapaljenom automobilu u avgustu prošle godine u Majdanpeku. Iako se najpre mislilo da je nastradao u saobraćajnoj nesreći, tri meseca nakon istrage otkriveno je da je Dejan zapravo ubijen, a pojavile su se sumnje da je u zločin umešana njegova supruga Slađana P. (25) i dvojica mladića - S. M. (25) i maloletnik (17).
Danas bi trebalo da se nastavi suđenje Brajanu Volš koji se sumnjiči za monstruozno ubistvo svoje supruge, Beograđanke Ane Volš, tokom Novogodišnje noći 2023. godine u Americi.
Mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je danas da će nova vlada kada je reč o sportu nastaviti kontinuitet prepoznavanja tog važnog segmenta za zdravlje nacije i da će kroz program Skok u budućnost izvršiti značajna ulaganja u sport, kao i da je predviđeno da nagrada za svaku zlatnu olimpijsku medalju u Parizu bude 200.000 evra.
Trener fudbalera Partizana Albert Nađ imenovan je pre dva dana za šefa stručnog štaba crno-belih i tom prilikom potpisao je ugovor na godinu i po dana. Međutim, to suštinski ne mora ništa da znači i od više faktora zavisi koliko će se Nađ zaista zadržati na poslu o kojem je sanjao.
Bio bih vojnik specijalnih jedinica da nisam postao profesionalni fudbaler, kaže štoper Genta Stefan Mitrović za Informer, dok napadač Ferencvaroša Aleksandar Pešić otkriva da je kao mali sanjao da drži mikrofon i puni hale, a ne da bude golgeter.
Najmanje 63 osobe su uhapšene tokom protesta protiv predloga zakona o "stranim agentima" u Tbilisiju, a šest policajaca je povređeno u sukobima, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije.
Veliki broj njujorških policajaca ušao je u utorak uveče na Univerzitet Kolumbija i priveo oko 50 propalestinskih demonstranata, nekoliko sati nakon što je gradonačelnik Njujorka poručio da protest studenata koji dve nedelje paralizuje tu obrazovnu instituciju "mora odmah da se okonča".
Bliži nam se najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs kada na veliki petak porodice simbolično farbaju jaja. A da li vodite računa koliko jaja farbate i znate li da li je paran ili neparan broj?
Saša Mišić, jedan od najpoznatijih kuvara sa ovih prostora u svojoj novoj emisiji „Sofra“ na K1 televiziji, gledaocima približava tradicionalnu kuhinju sa modernim pristupom.
Popularna Nišlijka, Miljana Kulić, nikako ne može da se pomiri sa tim što njen sin Željko ne viđa oca, pa je smislila kako da ih, ukoliko njeni roditelji dozvole, spoji.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.