Kralja Petra Prvog sa čarapama "povezala" jedna zabrinuta majka! Ovo je najlepša priča u srpskoj istoriji!
Podeli vest
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Za vreme povlačenja sa komandom se ka moru kretao i veliki broj stanovništva, kao i cela srpska Vlada i ostareli kralj Petar Karađorđevićem.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
28.04.2024
06:31
Među običnim stanovništvom koje je bežalo od neprijateljske vojske bila je i Makrena Spasojević. Krenula je iz sela Slovac kod Lajkovca da traži Marinka, sina jedinca koji je kao dobrovoljac otišao zajedno sa vojskom.
Posle više nedelja bezuspešne potrage nije imala snage da nastavi. Beskrajna kolona izbeglica i umorne vojske tada je već odavno prešla Kosovo i počela da ulazi u Albaniju. Upravo tu, u snegom okovanoj Albaniji, Makrena je srela kralja Petra.
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
25.04.2024
20:34
Kada je starica shvatila da više ne može, zaustavila je kralja i zavetovala ga da pronađe njenog sina. Dala mu ono jedino što je imala – par vunenih čarapa koje je plela za Marinka.
Tragedija bez kraja
Makrena se posle ovog susreta vratila u svoje selo. Njen plač zbog nestalog sina i nesreće koja se nadvila nad ceo narod čuo je jedan ranjeni neprijateljski vojnik. Makrenina tuga ga je podsetila na njegovu majku koja je ostala negde daleko.
Poslednja želja mu je bila da ga Makrena oplače na sahrani i ona mu je tu želju ispunila. Priča kaže da je na njegovom grobu, posle sahrane i izdahnula.
Kralj Petar svoje obećanje nija zaboravio. Marinka je pronašao, ali umrlog od hladnoće negde u planinama Albanije. Vest o smrti njegove majke i o njenom nesebičnom gestu, primio je posle rata, kada je poslao svog savetnika da je traži.
Kralj Petar je naredio da se Makreni i Marinku na grobu podigne spomenik i postavi spomen-ploča na kojoj će pisati: “Ovaj spomenik podiže Petar Karađorđević Makreni Spasojević, koja leži ovde, i njenom sinu Marinku, koji se večnim snom smiri u gudurama Arbanije”.
Tako je on postao jedini vladar koji je digao spomenik običnoj seljanki i njenom sinu.
Ipak, ovo nije kraj priče!
Nedugo posle ovoga, umro je i kralj Petar. Do kraja života se nije odvajao od vunenih čarapa majke Makrene. Držao ih je ispod jastuka na kome je spavao, a predanje kaže da je na samrti tražio da mu ih obuju i da je u njima umro.
Pola veka kasnije, komunističke vlasti su naredile da se spomenik Makreni i njenom sinu sruši. Samo pominjenje imena kralja Petra na ploči, bio je dovoljan razlog.
Spomenik je 2011. godine obnovilo Društvo srpskih domaćina i on i danas stoji u selu Slovac kod Lajkovca da svedoči o nesebičnoj ljubavi majke, “narodnom” kralju kome nije bilo ispod časti da nosi seljačke čarape i jednoj neverovatnoj priči koju je u svojoj knjizi ovekovečio Milovan Vitezović.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
Markov Grad ili Markove Kule, odnosno Prilepski Grad je mesto iz kog je vladao najveći srpski epski junak Kraljević Marko. U narodnoj pesmi ovaj grad se naziva “Prilep grad bijeli”.
07.05.2024
23:35
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Navikli smo da na tajkusnkim medijima neprestano napadaju predsednika Vučića i Srbiju, da im za to nije potreban ni povod, ni razlog, ali su ovoga puta nadmašili sami sebe.
Prva supruga nekadašnjeg muftije i lidera Stranke pravde i pomirenja Muamera Zukorlića i majka aktuelnog lidera ove stranke i ministra u Vladi Srbije Usame Zukorlića, Umeja Ebu Taha Zukorlić, preminula je u Istanbulu posle teške bolesti.
Šta grašani Crne Gore misle hiljadugodišnjoj državnosti ove države najbolje ilustruje spontan i iskren odgovor jedne starije gospođe koja je novinarki odgovorila da je sve to do juče bilo srpsko.
Još dva dana ima do bruke i sramote u Savetu Evrope. Još veća parodija je što će Nemci sve to da otvore. I dalje se čekaju informacije o padu helikoptera u kom je bio predsednik Irana. Na ove teme u "Info večeri" govorili su novinarka Olivera Miletović, narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić i dr Dragan Petrović, Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Centralna tema razgovora je predsenikov put u Njujork. Broj pretnji na njegov račun nažalost se povećao. Na ovu temu u "Intervjuu dana" govorio je univerzitetski profesor dr Slavko Ivković.
Dok je sveta i veka govorilo se o tome da kad počne rat borimo se za nove teritorije. Poslednja dva veka situacija je sasvim drugačija. Ne vodi se teritorijalni, već ekonomski rat. Gosti emisije "Rat uživo" bili su prof. dr Dragan Škobalj, ekspert za energetiku i Stefan Srbljanović, predsednik SPOR.
Još uvek nema zvaničnih informacija o tome šta se dogodilo sa iranskim predsednikom. Premijer Slovačke na svu sreću je živ, ali ono što se dogodilo je ili namerna opstrukcija ili neverovatan propust njegovog ličnog obezbeđenja. Na sve aktuelne teme u svetu u emisiji "Info dan" govorili su dr Stanislav Sretenović, istoričar i Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U nastavku suđenja pripadnicima grupe "vračarci" optuženim za tri teška ubistva i šest pokušaja teških ubistava, danas su u Specijalnom sudu prikazani snimci ubistva Aleksandra Šarca (35) u Tržnom centru "Ušće".
Protiv roditelja Koste K. (14), koji je ubio 10 osoba, a šest ranio u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Vladimira i Mirjane Kecmanović danas je u Višem sudu u Beogradu krenula nova parnica i to po tužbi tada ranjenog dečaka Andreja B.
Čestitam mojim igračima, jer su pobedili u jako zahtevnoj utakmici i doneli mi duplu krunu, poručio je trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević.
Fudbaleri Crvene zvezde osvojili su Kup Srbije, pobedivši u finalu Vojvodinu 2:1 (1:0). Igra crveno-belih bila je ubedljivija nego što rezultat pokazuje, a posebno su se izdvojili Uroš Spajić i Mirko Ivanić. Uz malo sreće, igrač utakmice mogao je da bude Šerif Ndijaje, ali su mu poništena dva gola.
Fudbaleri Crvene zvezde u utorak veče proslavili su trofej Kupa Srbije, samim tim i duplu krunu, a šou im je na kraju, po svemu sudeći, ukrala atraktivna supruga Omrija Glazera, Šira Morag!
Izabranici Žarka Lazetića kao trećeplasirana ekipa u Superligi Srbije kvalifikacije za Ligu Evrope kreće od poslednjeg kola, dakle, mesto u Ligi konferencija je zagarantovano.
Optužbe za umešanost Rusije u pokušaj ubistva slovačkog premijera Roberta Fica su ludilo, poručila je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Ona je reagovala na tvrdnje britanskog tabloida Tajms koji smatra da Rusija stoji iza pokušaja ubistva premijera Slovačke Roberta Fica.
Ruski predsednik Vladimir Putin sastao se sa predsednikom Državne dume Vjačeslavom Volodinom, s kojim je razgovarao o pitanjima formiranja vlade i od koga je zatražio da prilikom odlaska na sahranu Ebrahima Raisija prenese iranskom rukovodstvu da Moskva očekuje da će se saradnja između dve zemlje razvijati na isti način kao i do sada i nakon smrti iranskog lidera.
Poljski režiser Patrik Vega napravio je, blago rečeno, skandalozan film o lideru Rusije Vladimiru Putinu koristeći za te svrhe veštačku inteligenciju. On je lice vladara Rusije nakalemio na telo pravog glumca i snimio verovatno najveću bljuvotinu otkako postoji sedma umetnost. Film, naime, prikazuje Putina od 10. godine do njegove izmišljene smrti i već je prodat u 50 zemalja. Makar tako tvrde njegovi producenti.
Manje od tri nedelje pre izbora za EU čini se da evropskoj desnici prete podele nakon što su iz francuskog Nacionalnog okupljanja saopštili da ne žele da sede u istoj grupi u Evropskom parlamentu kao i Alternativa za Nemačku (AfD).
Američka Centralna obaveštajna agencija planira da izvrši državni udar u Gruziji kako bi pripremila odskočnu dasku za napad na Rusiju, izjavio je bivši analitičar CIA Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom.
Saša se prisetio kako je došlo do toga da zaigra u seriji "Selo gori, a baba se češlja" i otkrio da je pre snimanja imao manji nesporazum sa rediteljem i glumcem Radošem Bajićem.
Stručnjak za baštovanstvo i biljke Hari Bodel naglašava važnost redovnog brisanja prašine s biljaka, ističući da mnogi zanemaruju ovu ključnu praksu. Prašina koja se nakuplja na listovima može imati ozbiljne posledice po biljke.
Kanski festival je vreme kada možemo videti veliki broj dama sa svetske javne scene. Pa je tako i nekadašnja prva dama Francuske zasijala kao redak dijamant.
Miljana Kulić nije ostala ravnodušna na povratak Lazara Čolića Zole u "Elitu" i uporno pokušava da privuče njegovu pažnju, dok njena majka Marija smatra da Miljana pati i razmišlja kako da joj pomogne.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.