U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Za vreme povlačenja sa komandom se ka moru kretao i veliki broj stanovništva, kao i cela srpska Vlada i ostareli kralj Petar Karađorđevićem.
Među običnim stanovništvom koje je bežalo od neprijateljske vojske bila je i Makrena Spasojević. Krenula je iz sela Slovac kod Lajkovca da traži Marinka, sina jedinca koji je kao dobrovoljac otišao zajedno sa vojskom.
Posle više nedelja bezuspešne potrage nije imala snage da nastavi. Beskrajna kolona izbeglica i umorne vojske tada je već odavno prešla Kosovo i počela da ulazi u Albaniju. Upravo tu, u snegom okovanoj Albaniji, Makrena je srela kralja Petra.
Foto: printskrin/youtube.com
Kada je starica shvatila da više ne može, zaustavila je kralja i zavetovala ga da pronađe njenog sina. Dala mu ono jedino što je imala – par vunenih čarapa koje je plela za Marinka.
Tragedija bez kraja
Makrena se posle ovog susreta vratila u svoje selo. Njen plač zbog nestalog sina i nesreće koja se nadvila nad ceo narod čuo je jedan ranjeni neprijateljski vojnik. Makrenina tuga ga je podsetila na njegovu majku koja je ostala negde daleko.
Poslednja želja mu je bila da ga Makrena oplače na sahrani i ona mu je tu želju ispunila. Priča kaže da je na njegovom grobu, posle sahrane i izdahnula.
Kralj Petar svoje obećanje nija zaboravio. Marinka je pronašao, ali umrlog od hladnoće negde u planinama Albanije. Vest o smrti njegove majke i o njenom nesebičnom gestu, primio je posle rata, kada je poslao svog savetnika da je traži.
Kralj Petar je naredio da se Makreni i Marinku na grobu podigne spomenik i postavi spomen-ploča na kojoj će pisati: “Ovaj spomenik podiže Petar Karađorđević Makreni Spasojević, koja leži ovde, i njenom sinu Marinku, koji se večnim snom smiri u gudurama Arbanije”.
Tako je on postao jedini vladar koji je digao spomenik običnoj seljanki i njenom sinu.
Foto: printskrin/youtube.com
Ipak, ovo nije kraj priče!
Nedugo posle ovoga, umro je i kralj Petar. Do kraja života se nije odvajao od vunenih čarapa majke Makrene. Držao ih je ispod jastuka na kome je spavao, a predanje kaže da je na samrti tražio da mu ih obuju i da je u njima umro.
Pola veka kasnije, komunističke vlasti su naredile da se spomenik Makreni i njenom sinu sruši. Samo pominjenje imena kralja Petra na ploči, bio je dovoljan razlog.
Spomenik je 2011. godine obnovilo Društvo srpskih domaćina i on i danas stoji u selu Slovac kod Lajkovca da svedoči o nesebičnoj ljubavi majke, “narodnom” kralju kome nije bilo ispod časti da nosi seljačke čarape i jednoj neverovatnoj priči koju je u svojoj knjizi ovekovečio Milovan Vitezović.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
U napadu dronovima na Severski rejon Krasnodarskog kraja ima poginulih, dok je jedna osoba teško povređena i hospitalizovana, saopštio je gubernator regiona Venijamin Kondratjev.
Zoran Vuletić, predsednik Građanskog demokratskog foruma, blokader i žestok protivnik predsednika Srbije Aleksandra Vučiča, zakukao je u sarajevskim medijima.
Na društvenim mrežama ponovo je došlo do žestokih međusobnih sukoba među blokaderima, a rasprave koje vode sve više liče na obračun unutar sopstvenih redova.
U vikend izdanju niskotiražnog blatoida "Danas", možemo videti da se blokaderski ideolozi i profesori više ne snalaze u moru sopstvenih izrečenih kontradikcija.
Večeras je Exatlon napustio Pavle Bošković - Gazda Paja, kapiten Plavog tima koji je po završetku takmičenja održao govor koji je rasplakao sve njegove saigrače.
Od devet polovnih automobila koje je policija nedavno oduzela muškarcu iz Tutina do vozila sa promenjenim identitetom i automobila koji su završavali rasklopljeni u delovima – četvorotočkaši su poslednjih godina u brojnim policijskim akcijama postajali važan trag i dokaz protiv osumnjičenih.
Za organizovani kriminal granice država odavno nisu prepreka, upozorava kriminolog Ratomir Antonović, dok kriminalne grupe svoje poslove sve češće šire van matičnih zemalja, a za funkcionisanje u inostranstvu oslanjaju se na postojeće veze, pripadnike dijaspore i lokalne saradnike.
Suđenje odgovornima u Domu Ivanović nastavljeno je saslušanjem svedoka terete se za teško delo protiv opšte sigurnosti nakon požara u kojem je poginulo 11 ljudi.
Neobičan pokret predsednika SAD Donalda Trampa neposredno posle rukovanja sa Volodimirom Zelenskim u Njujorku postao je predmet brojnih teorija na društvenim mrežama.
Predsednik SAD Donald Tramp odbio je iranski predlog za sedmodnevni prekid vatre i privatno rekao saradnicima da očekuje nastavak američkog bombardovanja Irana posle međuizbora u novembru, objavio je Volstrit žurnal pozivajući se na američke zvaničnike.
Rezerva Kopnene vojske SAD proverava da li u naredna četiri meseca može da stavi na raspolaganje Južnoj komandi čitav paket jedinica, uključujući vojnu policiju, medicinske timove, inženjerce i logistiku, u okviru nastavka američkog vojnog planiranja vezanog za Kubu, objavio je Si-Bi-Es njuz.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruski uzvratni udari bili toliko snažni i razorni da je Kijev ponovo počeo aktivno da traži primirje na pojedinim pravcima.
Roman pisca Telisona Oreliena uklonjen je iz užeg izbora za najprestižniju francusku književnu nagradu Gonkur, nakon što su se pojavile ozbiljne optužbe da je knjiga pisana uz pomoć veštačke inteligencije.
Najmlađa ćerka Anđeline Džoli i Breda Pita privukla je ogromnu pažnju javnosti kada je svoje autorske slike izložila i prodavala na jednoj uličnoj umetničkoj manifestaciji u Los Anđelesu.
Jedan od najiščekivanijih filmskih naslova ove godine, "Diger" (Digger), četvorostrukog dobitnika Oskara Alehandra G. Injaritua, stiže u bioskope 1. oktobra, u distribuciji Blitz Filma.
Skriveno na ostrcetu u arhipelagu Palau, nalazi se Jezero meduza u kom turisti, zahvaljujući čudu evolucije, bez straha plivaju sa hiljadama ovih stvorenja.
Visoka vlažnost vazduha i povećana koncentracija alergena tokom jeseni mogu stvoriti ozbiljne tegobe psima ovih osam rasa, koji su skloni problemima sa kožom.
Recept za "ludo testo" osvojio je domaćice širom regiona jer se pravi za samo 10 minuta, stoji u frižideru do 7 dana i idealno je za kiflice, picu i uštipke.
Atina Tošić upisala je prestižni univerzitet u Milanu, gde će studirati modni menadžment, a porodica će za njeno školovanje, kako se saznaje, izdvojiti čak 90.000 evra!
Pevačica Martina Vrbos gradila je svoju karijeru trnovitim putem, a sa svega 18 godina u Americi je radila u striptiz baru kako bi skupila novac za svoju prvu pesmu.
Voditeljka Jovana Jeremić progovorila je o budućnosti sa partnerom Milošem Stojanovićem Tigrom i otkrila detalje svadbe koju planiraju da organizuju za godinu dana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.