• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: N. Marić

13.04.2023

06:40

TRAŽILA SAM DA IMA PLAVU KOSU I PLAVE OČI! Ana se među prvima odlučila na oplodnju DONIRANOM SPERMOM: To je najbolja odluka koju sam mogla da donesem!

Informer

Društvo

TRAŽILA SAM DA IMA PLAVU KOSU I PLAVE OČI! Ana se među prvima odlučila na oplodnju DONIRANOM SPERMOM: To je najbolja odluka koju sam mogla da donesem!

Podeli vest

Htela sam da bude vojno lice i visok, ali moj doktor mi je sugerisao da to ipak bude Danac koji je IT stručnjak, kaže Ana.

"Rodila sam ćerku sa donorom sperme iz Danske kada sam imala 37 godina. To je najbolja odluka koju sam mogla da donesem... Zato i podržavam to što je država omogućila ženama da se ostvare kao majke. Ja sada uživam u odrastanju svoje ćerke Antonije, koja ima devet i po godina i uveliko pobeđuje na takmičenjima iz matematike. Svira gitaru i trenira plivanje. Za vantelesnu oplodnju morala da platim 2.000 evra i da idem u drugu državu kako bih postala majka, a sada žene to mogu da učine kod nas o trošku RFZO. Najbolje znam koliko je ovo važno... Ipak, smatram da je kod nas ovakav dolazak do potomstva i dalje tabu tema! Postoje predrasude, a biološki sat žene otkucava. Da sam i ja čekala srodnu dušu, verovatno bi mi prošao "rok za začeće"...

Ovo u ispovesti Informeru kaže novinarka Ana Adžić (49), koja se među prvima u Srbiji opredelila za vantelesnu oplodnju pomoću donirane sperme iz Danske.

Sada ovu mogućnost imaju i sve žene bez partnera i parovi u Srbiji koji žele da na ovaj način dođu do potomstva. Ovih dana najveća isporuka doniranog materijala za vantelesnu oplodnju stiže u GAK "Narodni front" upravo iz Danske. A kao što je i Ana saznala mnogo informacija o svom donoru, to je omogućeno i onima koji se u Srbiji sada odluče na ovaj korak.

Nisam se pokajala

Naime, buduće porodilje dobijaju detaljne informacije o genetici donora, mogu da čuju kakav mu je glas, da vide kakav mu je rukopis, fotografiju iz njegovog detinjstva, šta sanja, koji broj obuće nosi, hobi... Ipak, ovo je moguće saznati samo ukoliko je donor iz Danske, u suprotnom, ako je donor iz Španije ili Češke, odakle takođe uvozimo reproduktivni materijal, informacije su oskudnije jer su njihovi zakoni po tom pitanju stroži.

Savet za one koji razmišljaju o vantelesnoj oplodnji

Ana Adžić navodi da sve žene koje razmišljaju o vantelesnoj oplodnji, a koje godinama ne mogu da nađu partnera ne treba da gube vreme ukoliko imaju želju da se ostvare kao majke.

- Ko do 32-33 godine nije našao partnera sa kojim bi dobio dete, nema šta da čeka. Do 35. godine će imati dete. Vreme leti, a i sve i da se pojavi onaj pravi, može biti kasno... Da je u moje vreme RFZO finansirao vantelesnu oplodnju, verovatno bih još jedno dete imala. Svakako, svim ženama koje se odluče da na ovakav način postanu majke savetujem da posete i psihološko savetovalište. Po mom mišljenju, to je ključ uspeha vantelesne oplodnje. Smatram da većina vantelesnih oplodnji ili inseminacija ne uspeva ne zbog fizičkih, nego psihičkih poteškoća. Išla sam tri meseca na razgovore, pažljivo slušala savet stručnjaka, ali i sebe rasteretila teških priča. Uzela sam sav godišnji odmor koji sam imala i sedela sam kod kuće, gledala lagane filmove, čitala isto takve knjige i išla na kafu samo sa ljudima koji mi odgovaraju i za koje znam da me neće opteretiti problemima. Rekla sam da neću kriviti sebe ako ne uspem da zatrudnim, bodriću se da sam dala sve od sebe, ali da nije bilo suđeno i posvetiću se drugim životnim stvarima - priseća se Ana.

Naša sagovornica objašnjava da je, nakon što je došao trenutak da odabere donora, bila u velikoj nedoumici, ali da je na kraju poslušala savet svog ginekologa.

- Htela sam da bude vojno lice, plave kose i plavih očiju, visok, ali moj doktor mi je sugerisao da to ipak bude Danac koji je IT stručnjak. Rekao mi je: "Ovaj ti je izvanredan." Potom sam dobila mnogo informacija o njemu. Osim fotografije iz detinjstva, tu su bili i podaci da najviše voli plavu boju, da je posetio Srbiju, da obožava fudbal i rukomet... Gotovo da sam imala sve informacije, sem godišta, što se krilo. Postojala je opcija i da se zna tačno ko je donor, ali to je bilo mnogo skuplje - navodi Adžićeva.

Dok uživa u odrastanju svoje naslednice, Ana se priseća trenutaka kada je nakon oplodnje saznala da je u drugom stanju. Kako ističe, sama procedura nije bila zahtevna.

- Pored analiza krvi pre same oplodnje, radi se test prohodnosti jajovoda i ostali ginekološki pregledi. Izvadili su mi jajne ćelije kako bi ih oplodili. Taj proces se radi pod anestezijom i apsolutno ništa ne boli. Odmah nakon vađenja jajnih ćelija sam otišla kući. Potom sam se za dva dana ponovo vratila na kliniku, gde su mi ubacili embrione, da bih za 16 dana uradila test za trudnoću, koji je bio pozitivan. Nakon devet meseci na svet sam donela svoju Antoniju - kaže naša koleginica.

Ćerka navija za Dansku

Sada, kao ponosna majka učenice trećeg razreda osnovne škole, navodi da njena mezimica zna sve detalje svog dolaska na svet. Kako objašnjava, čak i drugaricama priča koliko se mama Ana borila za njeno rođenje.

- Otkad zna za sebe, zna i da je rođena vantelesnom oplodnjom i da joj je otac Danac koga nikada nisam upoznala. Apsolutno do detalja zna i proceduru putem koje sam zatrudnela. Ona priča svojim drugaricama o tome kada je pitaju za oca. Nema problem sa tim, ni najmanje. Za sada ne pominje da bi upoznala oca, iskreno, ne znam ni kako bi došla do njega. Svakako, kada odraste, njena volja će biti da li će pokušati da stupi u kontakt sa njim... Antonija je krštena u pravoslavnoj crkvi, a njen otac je protestant i trudim se da se upozna sa zemljom iz koje dolazi njen otac, pa se trudim da obeležimo i Vaskrs i Božić po gregorijanskom kalendaru. Antonija dosta zna i o danskoj kraljevskoj porodici, a navija i za srpsku i dansku reprezentaciju - zaključuje Ana.

Mogućnost incesta minimalna

Srbija uvozi reproduktivne ćelije iz Danske, Španije i Češke, a žene koje ostanu trudne sa određenim donorom dobijaju garanciju da njegov reproduktivni materijal više neće biti korišćen na prostoru Balkana kako bi bila smanjena mogućnost incesta kada dete odraste. Takođe, dokumenta deteta rođenog pomoću banke reproduktivnog materijala u Srbiji su prilagođena porodičnoj situaciji budućih roditelja ili statusu majke ukoliko ona nema partnera.

Odgovor na pitanje šta piše u detetovoj krštenici zavisi od toga da li je majka u braku ili je odlučila da gaji dete sama. Ako ima (van)bračnog partnera, u krštenicu deteta upisuje se njegovo ime, ali samo ako on da pisanu izjavu kojom prihvata da bude otac deteta. Ako je majka samohrana, rubrika 'otac' ostaje prazna. Ukoliko je ženi darovana jajna ćelija, ona se automatski smatra majkom deteta, jer po porodičnom zakonu, "majka je žena koja je rodila dete, nezavisno od toga da li je jajna ćelija njena ili od neke druge žene. Dete koje je rođeno pomoću banke reproduktivnog materijala nema zakonsko pravo da potraži svog oca, niti ima pravo da osporava očinstvo muškarca koji je dao saglasnost da u matičnoj knjizi rođenih stoji njegovo ime.

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Čarapan

pre 1 godinu

Šta se dožive pored ovako zdrave nacije mi se sveli da se osemenjavamo ko st.....a.Mislum da je to pomodarstva ,kod nas u selu pokraj Kruševca sve mlade žene svoju decu upisuju u predškolsko a kasnije i školu u gradu tako da su nam većina seoskih škola zatvoreno.Ujutro može da se vidi kako prolaze vozila a u svakom jedno dete i jedna mama

Dule

pre 1 godinu

Ту је нешто нелогично, платила 2000 евра за сперму а знам много људи који су спремни да плате 100 - 200 евра за секс а сперму да оставе гратис.

Radovan 5

pre 1 godinu

Ma kada ga već pravite po želji,oči,usta,ruke,noge,kosa,dužina k..e, jednostavni odneseš setro fotografiju i kažeš evo OVO. Kao kada kupuješ automobil,tačno znaš šta želiš.

sledeća vest

Izbori 2024

TV

Prsti su na crvenom dugmetu! Jesmo li umalo izbegli nuklearni rat? (VIDEO)
Live TV

Prsti su na crvenom dugmetu! Jesmo li umalo izbegli nuklearni rat? (VIDEO)

Šta se zaista desilo 14. aprila? Odgovor Izraela na napad Irana je pomalo čudan. Navodno Iran je pokušao nuklearni napad na Izrael. Na ovu temu u "Info danu" govorio je Nikola Vrzić, glavni urednik portala RT. Uživo u program javio se pilot Stevan Ignjatović koji je detaljnije govorio o avionima koji su sposobni da nose nuklearne bombe.

23.04.2024

16:13

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija