Država će ponuditi roditeljima učenika OŠ "Vladislav Ribnikar" rekonstrukciju škole. Prema planu, trebalo bi da se napravi memorijalni centar nalik onom na ostrvu Utoja u Norveškoj koji je posvećen žrtvama Andersa Brejvika, koji je 2011. ubio 77 osoba, mahom tinejdžera.
Država planira da u Beograd pozove arhitekte koje su radile memorijalni centar na ostrvu Utoja u Norveškoj, posvećen žrtvama Andersa Brejvika, koji je 2011. ubio 77 osoba, mahom tinejdžera, kako bi se s njima konsultovala u vezi s rekonstrukcijom OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, u kojoj je dečak (13) ubio devetoro dece i čuvara. Naravno, ukoliko to roditelji žrtava i dece koja idu u "Ribnikar" budu prihvatili. Na memorijalu na Utoji je, inače, radilo i četvoro arhitekata iz Srbije.
- Građevinska dozvola za rekonstrukciju "Ribnikara" je izdata, ali sad je važno pitanje i kako će to biti izvedeno. Predloga za "Ribnikar" je u javnosti bilo više, počev od zahteva da škola bude sravnjena sa zemljom do toga da postane memorijalni centar, a da sagrade novu. Bilo je i onih koji traže da celo krilo u kome je se dogodila tragedija bude zatvoreno, a da kabinet istorije, u kom je ubijeno šestoro učenika VII-2, odeljenja iz kog je i dečak koji je počinio zločin, bude pretvoren u memorijalnu sobu. Kako se Srbija prvi put suočila s ovakvom tragedijom, došlo se na ideju da konsultuju arhitekte koje su sačinile memorijalni centar na Utoji, nakon masakra u Norveškoj u kom je Anders Brejvik ubio 77 osoba - priča izvor Kurira.
Foto: Marko Đoković
Ideja je, kao saznajemo, da početkom juna u Beograd dođu arhitekte koje su projektovale memorijalni centar na Utoji. A u timu koji ga je projektovao, prema zvaničnim podacima, nalazi se i četvoro arhitekata iz Srbije - Branko Belaćević, Vladimir Cvejić, Petar Stelkić i Ivana Barandovski. Paralela između masakra u Srbiji i Norveškoj je jasna - masovno ubistvo je šokiralo i zateklo obe zemlje, a žrtve su u oba slučaja uglavnom učenici. Deca iz "Ribnikara" su peti i sedmi razred, a među Brejvikovim žrtvama bilo je i dece od 14 i 15 godina, a su mahom imala 17 ili 18 godina. I upravo zato ideja države je da pozove arhitekte koje su radile taj memorijal, jer je njihovo iskustvo u odnosu sa porodicama žrtava i preživelom decom neprocenjivo.
- To će se ostvariti samo pod jednim uslovom - da roditelji dece iz "Ribnikara" pristanu da budu konsultovani i tvorci memorijalnog centra na Utoji. Ništa neće biti urađeno bez pristanka roditelja - navodi izvor Kurira.
Podsetimo, 22. jula 2011. neonacista Anders Bering Brejvik ubio je najpre osmoro ljudi u blizini zgrade vlade u centru Osla, a zatim i 69 uglavnom dece na obližnjem ostrvu Utoja, gde je pucao redom na sve u omladinskom kampu Laburističke partije.
Foto: EPA Hakon Mosvold Larsen
U znak sećanja na žrtve, 2015. je postavljen skulpturalni spomenik - srebrni prsten obešen o drveće na kome su imena žrtva. A potom je 2016, pet godina od masakra, otvoreno zdanje u kom je ugrađen memorijal, tj. kafe u kom je ubijeno 13 dece, u novi centar za učenje. Glavni arhitekta Erlend Blakstad Hafner je 2016. izjavio za Gardijan da su projektom ispričali priču o gubitku i preživljavanju.
Sporni spomenik
Spomenik žrtvama masakra, sastavljen od 77 bronzanih stubova koji predstavljaju svakog od mrtvih, podignut je na doku Utoje 2022, a pratile su ga kontroverze jer je jedan broj stanovnika tužio državu i omladinsko krilo laburista, tvrdeći da će im memorijal produžiti traumu. Norveški sud je februara 2021. presudio protiv njih, uz obrazloženje da su prednosti spomen-obeležja veće od trauma koje bi mogao oživeti.
Prvobitni predlog je bio da se uklone svi tragovi i podignu nove zgrade jer je podsećanje bilo previše traumatično. Ali roditelji žrtava su bili protiv toga da unište jedini trag o mestu gde su njihova deca umrla. Usledile su konsultacije sa američkim memorijalnim muzejom 11. septembra i memorijalom Pentagona i nađen je kompromis u obliku Hegnhuseta, što je u grubom prevodu "zaštićena kuća". Zgrada kafea je delimično sačuvana, kao kabina unutar nove borove konstrukcije, tako da bude sakrivena od pogleda onih koji ne žele da je vide. Ulaz koji je koristio Brejvik, kako je Erlend Blakstad Hafner izjavio 2016. za časopis Dezen, ograđen je iza zidova.
- Naš zadatak je bio da ovom mestu damo novi početak, ali i da vodimo računa o sećanju - rekao je on za Dezen.
Spoljašni sloj čini 495 drvenih letvica, po jedna za svaku osobu na ostrvu koja je preživela napad, dok je zastakljeni, unutrašnji sloj uokviren sa 69 stubova koji odaju počast svakom poginulom na ostrvu. Na gornjem spratu je ostatak kafića zamrznut u vremenu, prozori su otvoreni jer su kroz njih deca pokušavala da pobegnu, tu su rupe od metaka, kao i klavir iza koga su neke od žrtava pokušavale da se sakriju.
Prostor funkcioniše i kao memorijalni i kao obrazovni centar.
- Želeli smo da predstavimo gole činjenice. Izbor tog dana bio je sakriti se, pobeći ili umreti. Morali smo da ispričamo ovu mračnu priču - ali to je i priča o preživljavanju - rekao je Hafner i dodao da zato nije želeo da zgrada bude previše uglađena, a pored nje je dodao biblioteku, konferencijsku salu i prostore za sastanke.
Hafner je kazao i da su porodice zadovoljne rezultatima.
- Smatraju da smo ih poštovali i ozbiljno shvatili njihove želje -istakao je Hafner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Vladajuća većina donela je odluku da za šefa poslaničke grupe "Studentska lista" izabere Jova Bakića, koji je prethodne dve godine pretio političkim neistomišljenicima jurenjem po ulicama, "dinstanjem" i "prženjem", i vređao Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha Porfirija i pravoslavne vernike!
Aleksandar Vučić, lider opozicije, je tokom drugog dana zasedanja konsitutivne sednice novog saziva Skupštine Srbije, prokomentarisao govor kojim je juče predstavljen Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste za predsednika parlamenta.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević oprostio se od majora Gorana Bulajića, jednog od najboljih pilota Vojske Srbije, ističući njegovu hrabrost, posvećenost pozivu i časnu službu otadžbini.
Od desetoro dece koja su u utorak, 17. novembra, primljena u Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS) nakon incidenta na pokretnim stepenicama u beogradskom tržnom centru, troje je hirurški zbrinuto, saopšteno je danas iz UKCS.
Stariji muškarac zadržan je do 48 sati zbog sumnje na nasilje u porodici pošto je, prema navodima prijave, supruzi polomio butnu kost, u selu Lopardince kod Bujanovca.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Iranska vojska saopštila je da je izvela napad dronovima na vazduhoplovnu bazu Ali al-Salem u Kuvajtu, u kojoj se nalaze američke snage, navodeći da su mete bile američke bespilotne letelice i raketni sistemi.
Specijalna jedinica francuske policije namenjena suzbijanju nemira nije se javila na dužnost na dan demonstracija širom zemlje, javila je francuska televizija BFMTV.
Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, održao je razgovore sa američkim privrednicima na marginama samita APEK-a u Šendženu, prenose "Vesti".
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Gastroenterolog Rosario J. Ligresti objašnjava šta se dešava u telu ako ste se prejeli i kako da rešite problem nadutosti. On kaže da masaža stomaka može da reši problem nadutosti već za 15 minuta.
Pevač Mehmed Badan stekao je popularnost u našoj zemlji kada je snimio duet sa pevačicom Viki Miljković, a reč je o pesmi "Zašto" koja je u to vreme bila veliki hit.
Pevačica Tanja Savić uživa na Maldivima u društvu svog verenika Muhameda Bešića, poznatijeg kao Mukija, a delić atmosfere sa egzotične destinacije podelila je sa svojim pratiocima na društvenim mrežama.
Nakon što je Sanja, ćerka legende srpskog fudbala Dragana Džajića, položila zakletvu u Narodnoj skupštini, sva pažnja javnosti usmerena je na ženu koja joj je ceo život bila uzor i najveći oslonac, majku Branku Džajić.
Harmonikaš Dragan Stojković Bosanac iza sebe ima višedecenijsku karijeru i sarađivao je sa najvećim imenima muzičke scene, ali nije zanemario ni obrazovanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.