"TROJANSKI KONJ" U ĆELIJAMA ZBUNJUJE I POBEĐUJE RAK! Srbin na tragu velikog izuma - Ovogodišnji dobitnik nagrade "Mihajlo Pupin" nastavlja da svoje znanje prenosi na mlađe generacije
Podeli vest
Vidak Raičević, doktorand na Prirodno - matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu dobitnik je prestižne nagrade "Mihajlo Pupin" koju dodeljuje Matica Srpska. Ovaj mladi naučnik bavi se istraživanjima vezanim za lečenje karcinoma. Trojanski konj iz njegove laboratorije trebalo bi da zbunjuje ćelije raka, a jednog dana mogao bi biti lek.
Matica Srpska, naša najstarija književna, kulturna i naučna institucija na svake tri godine dodeljuje nagradu za diplomske, master i druge naučne radove studenata redovnih i doktorskih studija iz tehničkih i prirodno matematičkih disciplina, kojima se bavio Mihajlo Pupin.
Internacionalni literarni konkurs Šantićeva reč održan je u Osnovnoj školi "Aleksa Šantić" u Kaluđerici. Pobedila je Marija Zonjić iz Žitišta koja je bila nadahnuta temom "Porodica je moja sigurna kuća".
24.05.2023
23:17
Vidak Raičević, istraživač - saradnik na Katedri za organsku hemiju ovu, kako kaže, laskavu titulu, dobio je za rad koji se bavio se derivatizacijom steroidnih hormona čoveka, jednim od načina dobijanja molekula koje imaju korisne biološke aktivnosti, pa i u pronalaženju lekova.
Kako radi trojanski konj iz laboratorije
Da bi smo razumeli o čemu se radi, mladi naučnik hormone poredi sa klavirom, oni praktično pritiskaju više tipki i izazivaju više različitih reakcija u organizmu. Tako postoje i neki oblici kancera koji su hormon zavisni.
- Strategija kojom sam se bavio je osmišljavanje trojanskog konja, modifikacija tog molekula, korišćenjem organske hemije. Menjam strukturu molekula pomoću hemijskih reakcija, da bi dobio molekul koji se ćeliji predstavi kao nešto što ona želi, kao taj hormon koji pomaže ćeliji da raste i da se deli, da dobijemo ono što se zove tumor. Međutim, ako taj molekul promenimo, damo mu novi oblik, bar u nekim delovima, on je upravo nalik na antičkog trojanskog konja, ćelija ga usvaja. Umesto da joj pomogne da raste, ćelija odumire - objašnjava Raičević.
Konačan rezultat istraživanja, kaže laureat, još je daleko, a veliki problem u tome što se istraživanje radi u Univerzitetskom centru, a ne u velikoj farmaceutskoj industriji koja bi novcem mogla da pomogne brže kretanje molekula ka primeni.
Mladi naučnik dodaje da i u svetu iz univerzitetskih centara dolazi svega 10 odsto molekula koji na kraju dobiju titulu klinički odobrenog leka.
Njegovo istraživanje naslonjeno je na prethodni rad kolega sa PMF-a, ali i drugih univerzitetskih centara. Molekuli koje pravi su ujedno i organometalni, osnov za taj deo istraživanja dao je profesor Rastko Vukićević sa Univerziteta u Kragujevcu. On je svoje znanje preneo profesoru Niku Raduloviću, dekanu PMF-a u Nišu. Ova dva profesora mentori su na njegovoj doktorskoj disertaciji.
Zašto je ostao u Srbiji
Vidak Raičević je ostao u Srbiji, između ostalog i zbog toga što poštuje rad i znanje ljudi koji su mu ga preneli, a svoje znanje želi da prenese novim generacijama. Znanje čini društvo i državu boljim, samo tako možemo napred.
Iako mlad, već se bavi pedagoškim radom, predaje u Gimnaziji "Jovan Jovanović Zmaj" učenicima koji su upisani na program "Nadareni učenici za biologiju i hemiju", on im je i mentor na takmičenjima.
- To je jedno neverovatno lepo iskustvo, raditi sa našim najelitnijim srednjoškolcima, koji se najviše zanimaju za biologiju i hemiju. Dobijamo vrhunske stručnjake, jer kad se neko interesuje za hemiju od osnovne škole, nastavi u srednjoj, želi da uradi još više na fakultetu, kroz takmičenje ili volontiranjem u laboratorijama, dobijamo ljude koji su zaista veliki potencijal i jako je tužno kada oni odu iz ove zemlje - ističe Raičević.
Srpska hemija u svetskom vrhu
Raičević dodaje da je mnogo učenika koji su svoje maturske radove hteli da urade u laboratorijama na fakultetu, imali su toliku želju i volju da to urade, da su njihovi maturski radovi gotovo na nivou diplomskog rada.
- Srbija je, prema raznim statistikama koje se objavljuju, kada se gleda efikasnost naučnih istraživanja, objavljenih naučnih radova, i kada se gleda obim finansijskih sredstava koja se ulažu u nauku, praktično uvek u samom svetskom vrhu. Tako je, između ostalog, zato što imamo vrlo, vrlo nadarene i zainteresovane studente, učenike srednjih škola, a sve kreće čak iz osnovnih, gde učenici biraju da se takmiče iz hemije - rekao je Vidak.
Raičević je imao priliku da se takmiči i kao student, što je retkost kad je hemija u pitanju, i to u Iranu i Libanu. To su, kaže, u tom trenutku bila dva jedina centra u svetu koja su organizovala takmičenja za studente.
Učestvovao je u organizaciji srpske hemijske olimpijade, koja je kvalifikaciono takmičenje za Međunarodnu hemijsku olimpijadu na koju odlaze najbolji srednjoškolci. Član je i komisije za takmičenje učenika osnovnih škola.
Šansa Fonda za nauku
Raičević kaže da, iako se srozavaju kriterijumi, uvek imamo 5 odsto natprosečno zainteresovane i kvalitetne dece s kojom je lako raditi. A sada imamo i Fond za nauku koji je upravo otvorio novi program pomoći mladim istraživačima i naučnicima u ranoj fazi karijere. Samo za ovaj program Republika Srbija izdvojila je četiri miliona evra.
Dobitnik nagrade "Mihajlo Pupin" ove godine bi trebalo da doktorira, a ima i novi projekat tima koji će biti odgovor na poziv Fonda za nauku Republike Srbije.
- Trenutno se zanimamo za mogućnost određivanja pojedinih molekula u biološkim tečnostima, kao što je cerebrospinalna tečnost i upotrebu onoga što je sve aktuelnije, a to su informacione tehnologije. Algoritmi dubokog učenja potencijalno bi mogli da omoguće predikciju raznih stanja koja mogu da se dovedu u vezu sa promenama u toj tečnosti - kazao je Raičević.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
NekoKo
pre 10 meseci
U farm. industriju ako bude prešao da razvija ovo istraživanje napredovaće do mojega. Takođe, ako priča pije vodu nek je ovom dečku bog u pomoći. To je trebalo da se razvija faktički u strogoj tajnosti pod okriljem države i kada se istraživanje završi i lek patentira, da se sve javno obelodani ...
Zašto ne pišete da on ima zvanje istraživač-saradnik na PMF u NS, a da se naučnicima i istraživačima stalno preti otkazima? Do prošle godine imali su ugovore na godinu dana. Zbog te neizvesnosti mnogi odlaze u inostranstvo. Dekani se ponašaju kao da im je deda ostavio fakultet.
Internacionalni literarni konkurs Šantićeva reč održan je u Osnovnoj školi "Aleksa Šantić" u Kaluđerici. Pobedila je Marija Zonjić iz Žitišta koja je bila nadahnuta temom "Porodica je moja sigurna kuća".
Zapadne strane službe namerno izazvale raskol u koaliciji tajkuna Dragana Đilasa jer su shvatile da on nema podršku naroda i učiniće sve da ostatak opozicije dođe na vlast u Beogradu kako bi izazvali haos u prestonici i celoj zemlji!
Odluka Predstavničkog doma Kongresa da odobri novi paket pomoći Ukrajini neće uticati na tok sukoba, napisao je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis na Iksu.
Reporterka tajkunske N1 otišla u Novi Sad da pita građane da li izlaze na lokalne izbore 2. juna a odgovori su bili bolni i za Đilasove bojkotaše i za ove koji učestvuju na izborima.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Ukrajina bi mogla da izgubi kontrolu nad skoro polovinom teritorija do kraja specijalne operacije, sugerisao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Deni Hejfong.
Odluka Predstavničkog doma Kongresa da odobri novi paket pomoći Ukrajini neće uticati na tok sukoba, napisao je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis na Iksu.
Uslov za novu isporuku NATO oružja Kijevu bio je usvajanje strogog zakona o mobilizaciji u Ukrajini, kako bi se nadoknadili gubici ukrajinskih snaga, otkrio je neimenovani diplomata u Briselu.
U prvim nedeljama nakon početka specijalne operacije, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je pristao na pregovore, ali je pod pritiskom zapadnih saveznika odlučio da odustane od mirnog rešenja, rekao je američki ekonomista Džefri Saks u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Na današnji dan, 26. aprila 1986. godine u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao je reaktor broj 4, a radioaktivni materijal izbačen je visoko u nebo, što je izazvalo ogromnu štetu i posledice po ceo svet.
Da li ste znali da je Vodolija, kao jedan od vazdušnih znakova Zodijaka, zapravo najređi horoskopski znak? Astrolozi objašnjavaju da su Vodolije rođene sa posbenom misijom na Zemlji.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.