Na stovarištima nema zime: Evo da li će biti pojeftinjenja ogrevnog drveta i peleta!
Podeli vest
Srbija je najveći potrošač peleta u jugoistočnoj Evropi, a dva stovarišta peleta, u Beogradu i Šapcu, došlo je do sniženja cena. Analize pokazuju da postoji mali prostor kod ogrevnog drveta za blagim pojeftinjenjem. Međutim, ne treba očekivati spektakularna pojeftinjenja u narednom periodu jer je proizvodnja ogrevnog drveta troškovno zahtevna.
Na polovini smo grejne sezoze, a u poređenju sa prethodnim zimama, potražnja za ogrevom je znatno slabija za ovo doba godine. Ovih dana beleži se tek blagi pada cene ogrevnog drveta – kubik je jeftiniji do 200 dinara. Ista je situacija i sa peletom.
U svetu svaki peti čovek puši, što je znatno bolje nego 2000. godine kada je svaki treći stanovnik planete konzumirao duvan. U Evropi najviše se puši u bivšim zemljama SSSR-a i na Balkanu. Stanje u našoj zemlji ostaje nepromenjeno i nakon poskupljenja tog proizvoda.
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da je potrošnja gasa oko proteklih praznika bila istorijska, da je snabdevanje stabilno, da gasa ima dovoljno, a da se cena neće menjati do 1. maja kada će biti napravljen presek stanja.
18.01.2024
09:37
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić rekao je,da je više razloga zbog čega nema značajnijeg pojeftinjenja ogrevnog drveta i peleta.
- Jedan od razloga je što smo na sredini grejne sezone, dosta je dana do kraja grejne sezone i ne zna se da li će oni biti pretežno ledeni ili pretežno topli kao što je bilo do sada. Trgovci pomno prate potražnju i vremenske prognoze. Ukoliko se desi da u narednom periodu bude više ledenih dana, to će svakako uticati na povećanje potrošnje ogreva, samim tim i porasta potražnje. Trgovci dobro znaju da pojeftinjenje ogreva, a zatim poskupljenje u slučaju da dođe do naglog porasta potražnje nije popularno i zbog toga oni drže pre svega ovaj nivo cena - objansio je Glavonjić.
Drugi razlog je što u uslovima smanjene potražnje, ovaj nivo cena njima omogućava da pokrivaju troškove redovnog poslovanja.
Veliki broj domaćinstava, posebno onih koja žive u porodičnim kućama, greje se na drva ili pelet. U vremenu kada je ogrev jedna od značajnijih stavki u budžetu, jako je važno koju vrstu izabrati za potrebe zagrevanja prostorija.
Prošle godine u Srbiji je ukupno prodato više od 30.000 novih vozila, što je rast od oko 10 odsto u odnosu na 2022. godinu.
17.01.2024
07:05
Prva pojeftinjenja ogrevnog drveta i peleta
Profesor Glavonjić kaže da na nedeljnom nivou prate kretanje cena.
- Želim da kažem da smo 15. januara evidentirali prva pojeftinjenja ogrevnog drveta na nekoliko stovarišta u Beogradu i u centralnoj Srbiji. Pojeftinjenja su simbolično oko 200 dinara po prostornom metru, ali smo evidentirali i dva stovarišta na kojima je došlo do pojeftinjenja peleta - naveo je Glavonjić.
Jedno stovarište se nalazi u Beogradu i cena peleta 15. januara je bila niža od 1.000 do 1.400 dinara po jednoj toni u poređenju sa decembrom, a na drugom stovarištu koje se nalazi u Šapcu cena je bila niža od 500 do 1.500 dinara po toni.
Zašto slabo ide prodaja peleta
Govoreći o tržištu peleta, Glavonjić kaže da je situacija u Evropi slična situaciji u Srbiji, sa izuzetkom severne Evrope u kojoj su snežne padavine i veoma niske temperature. U ostatku Evrope je potpuno suprotno.
- Drugi razlog je što je u Evropu prošle godine uvezeno izuzetno puno peleta. Zima je bila blaga i velike količine peleta su ostale neprodate. To je svakako uticalo i na nivo potražnje za peletom i u vodećim zemljama Evrope po potrošnji peleta kao što su Italija, Velika Britanija, Holandija, Belgija, Nemačka, Austrija - kaže profesor.
Prema njegovim rečima, to je uticalo i da interes inostranih trgovaca prema peletu u Srbiji bude na rekordno niskom nivou.
- Sve to je uticalo na to da je izvoz peleta iz Srbije u prvih 11 meseci prošle godine iznosio svega 38.000 tona. A u istom periodu u Srbiju je uvezeno oko 57.000 tona. Upravo cifra od 57.000 tona dovoljno govori koliko je teška situacija i koliko postoji kriza, pre svega, u proizvodnji i prodaji peleta ne samo u Srbiji već i u zemljama okruženju - objašnjava Glavonjić.
Najveći proizvođač peleta prekinuo proizvodnju posle 14 godina
Vodeći proizvođači iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore usmeravaju jedan deo svoje proizvodnje u Srbiju jer je Srbija najveći potrošač peleta u jugoistočnoj Evropi.
- Sve to, zajedno sa domaćom slabom potražnjom i drugim problemima sa kojima se fabrike susreću uticalo je da veliki broj proizvođača obustavi proizvodnju peleta već sredinom novembra, a veći proizvođači su drastično smanjili obim proizvodnje. Umesto tri rade u jednoj smeni. Naš najveći proizvođač peleta je prekinuo proizvodnju posle 14 godina redovne proizvodnje prvi put u decembru i očekuje se tek nastavak proizvodnje negde krajem januara - podvukao je Glavonjić.
Prognoza kretanja cena
- Kada je u pitanju prognoza kretanja cena u narednom periodu, naše analize pokazuju da jedan mali prostor postoji kod ogrevnog drveta za blagim pojeftinjenjem. Međutim, ne treba očekivati spektakularna pojeftinjenja u narednom periodu jer je proizvodnja ogrevnog drveta troškovno zahtevna - dodaje on.
Drvo je jeftinije u odnosu na prošlu godinu. "Ono je jeftinije u odnosu na prošlu godinu, a kada je u pitanju pelet, praktično ako dođe do nekog pojeftinjenja, to može da dođe isključivo kao rezultat odricanja trgovaca od dela njihove marže“, ukazuje Glavonjić.
Kada su u pitanju fabrike, to nije realno očekivati jer su u ovom trenutku fabrike na toj tački poslovanja, pa bi dalje pojeftinjenje peleta za njih bilo katastrofalno u smislu da bi ih odvelo u velike gubitke.
Neophodan sastanak sa proizvođačima peleta
- I zbog toga ja želim da uputim apel pre svega kabinetu predsednice Vlade i resornom Ministarstvu rudarstva i energetike da se u najkraćem roku organizuje sastanak sa proizvođačima peleta u Srbiji koji imaju svoje predloge kako da se postojeće zalihe, koje se procenjuje na preko 60.000 tona samo u fabrikama i oko 40.000 tona u prodaji, iskoriste u grejnoj sezoni - istakao je Glavonjić.
Globalna trgovina drvetom i proizvodima od drveta je u padu već drugu godinu za redom.
Globalni izvoz drveta
U prvih devet meseci protekle godine globalni izvoz drveta i proizvoda od drveta je opao čak za 24 odsto, a uvoz za 27 odsto.
To se, kako kaže, odrazilo i na Kinu kao globalnog lidera u proizvodnji, izvozu i uvozu drveta i proizvoda od drveta. Za prvih devet meseci njihov izvoz je opao za 17 odsto, a uvoz za 19 odsto. To se odrazilo i na drvnu industriju Srbije, slično je i u Evropi.
- S obzirom da su Kina i Evropa glavni trgovinski partneri preduzeća u drvnoj industriji Srbije, to je uticalo i na pad izvoza drveta i proizvoda od drveta za 15 odsto u prva tri kvartala protekle godine. Jedina svetla tačka u ovoj industriji u ovom trenutku je proizvodnja nameštaja i njen izvoz koji je porastao za oko 7 odsto - naveo je Glavonjić.
Srbija najviše izvozi rezanu građu lišćara u Kinu, Ujedinjene Arapske Emirate, nešto malo u Italiju i u Egipa
Prosečna cena stanova novogradnje u Srbiji u drugoj polovini 2023. godine bila je 207.103 dinara po metru kvadratnom, što predstavlja smanjenje od 4,8 odsto u odnosu na isti period 2022. godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Veliki petak i Vaskrs sve su nam bliži, a prodavnice su se već snabdele proizvodima koji su potrebni da bi se ovaj praznik dočekao u punom sjaju. Lukovina je izložena na mnogim rafovima, ali i ove godine iznenađuje njena cena od čak 220 dinara za 50 grama, dok je na akciji 150.
U susret letnjoj sezoni cene na crnogorskom primorju su se drastično promenile.
25.04.2024
16:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U svetu svaki peti čovek puši, što je znatno bolje nego 2000. godine kada je svaki treći stanovnik planete konzumirao duvan. U Evropi najviše se puši u bivšim zemljama SSSR-a i na Balkanu. Stanje u našoj zemlji ostaje nepromenjeno i nakon poskupljenja tog proizvoda.
„Tenkovi-kornjače“ ili „car-mangali“ sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Sednica Skupštine Srbije prošla relativno očekivano. Miloš Vučević izneo je ko će biti ministri u novoj Vladi. Ipak, kao po običaju, pripadnici opozicije pokušali su da naprave skandal i od ove sednice. Na ovu, ali i druge važne teme govorili su gosti "Info večeri" govorili su novinari Dejan Vukelić i Vlado Dimić, a putem vajber uključenja uživo u program javio se i Božo spasić, bivši operativac SDB.
U Glavnom dnevniku gošća je bila Nevena Đurić, narodna poslanica. Ona je prisustvovala današnjem ekspozeu u Skupštini Srbije, a u studiju Informera prenela je svoje utiske o sastavu nove Vlade.
U parku pobede u Moskvi otvorena izložba oružja zaplenjenog oružja. Iz ugla zapadnih medija, Rusi ismevaju NATO. Za to vreme, rat u Ukrajini intenzivno se vodi bez nade za skorašnji mir. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Putem vajber uključenja, uživo u program uključio se i novnar i ratni reporter Danijel Simić koji je govorio o tome kako trenutno izgleda front kod Časovog Jara.
Svakog maja se setimo Tita. Neki se sete 1. maja, neki 4. maja, a neki 25. maja. Gosti "Info dana" Titov unuk Joška Broz i istoričar Nebojša Dimitrijević govorili su o tome ko je zapravo bio Josip Broz Tito. Šta je veća misterija: njegov identitet ili istorijska uloga.
Joksim Dragomirović, pradeda Danke Ilić (2) oglasio se rekavši da su u prethodnom periodu bili uznemireni, a da su sada više zbunjeni, te da je "moguće da se telo Danke ilić nikad ne pronađe".
Muškarac čiji identitet nije saopšten teško je povređen u tuči koja se danas oko 17 časova dogodila na izletištu u selu Ravna Dubrava u opštini Gadžin Han.
Specijalista Opšte hirurgije u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici Nikola R. saslušan je danas u Višem tužilaštvu i njemu je zbog sumnje da je počinio krivično delo teško delo protiv zdravlja ljudi, određen kućni pritvor uz elektronski nadzor, pišu portali.
Rolat od krušaka, badema i maka idealna je poslastica za specijalne prilike kada dolaze gosti, ali i kada god želite da uživate u bombastičnom ukusu koji ovaj kolač donosi.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.