Tokom svoje skoro hiljadu godina duge istorije uspona i padova, srpska zajednica je negovala, a mnoge običaje i zadržala, kao uspomenu na svoju burnu prošlost i kulturno nasleđe Slovena, koje danas živi u skladnoj simbiozi sa hrišćanskom tradicijom.
Tradicija i običaji srpskog naroda su verovatno najpresudniji faktor koji je uticao na stvaranje i očuvanje kolektivnog identiteta zajednice. Šarenolika srpska kultura već dugi niz godina privlači veliko interesovanje stranaca, kojima je posebno drago kada prisustvuju važnim svečanostima kod nas, kao što su venčanja, slave ili krštenja, jer se upravo tada susreću sa najzanimljivijim običajima našeg naroda.
Srpski običaji za slavu
Običaji srpskog naroda vezani za krsnu slavu su najpoštovaniji običaji jer se njima slavi život i žrtva nekog sveca, koji se obično smatra zaštitnikom kuće i cele porodice. Njemu u čast, pali se bogato ukrašena, slavska sveća, koja zauzima centralno mesto na svečanoj trpezi i ostaje zapaljena sve do sumraka.
Običaji u Srbiji nalažu da, po dolasku na slavu, domaćin treba srdačno da dočeka gosta već na ulaznim vratima, dok se domaćica priprema da pred njega iznese posluženje.
Prvo posluženje na slavi
Posebno zanimljivi običaji za strance su oni kojima srpski domaćini iskazuju svoju gostoprimljivost. Naročito se raduju ako se u nečijem domu zadese u vreme slave, jer tada sve poprima mnogo svečaniji ton i vlada još toplija atmosfera.
Foto: Shutterstock
Pred goste se obično iznosi voda i slatko o različitih voćki, a u nekim krajevima Srbije se zadržao običaj posluženja pogačom i solju. Žito i vino su takođe veoma zastupljen oblik posluženja za doček na slavu.
Ukazivanje časti postavljanjem na vrh stola
Nemoguće je ne osetiti se počastvovano kada vas domaćin, kao novog gosta ili istaknutijeg člana porodice stavi da sedite na čelu stola. Na čelo stola se obično postavlja najstariji član porodice, kum ili zet, ali prilika za ukazivanje počasti stranom gostu nikada ne bude propuštena.
Slavi se uz hektolitre rakije
Rakija je jedan od simbola naše zemlje, ali i sastavni deo svake proslave, kako u kući svakog Srbina, tako i na bilo kojoj proslavi ili izlasku sa prijateljima. Iako su stranci mahom oduševljeni običajem ispijanja rakije pre i posle jela, retko ko uspe da isprati domaćine u brojanju praznih čašica.
Foto: Shutterstock
Strani turisti rakiju obično opisuju kao veoma snažno piće, izrazito voćnog ukusa, koje se pretvara u vatru kada ga progutate. Ipak, iako je se ljudi plaše, niko nikada ne odbija čašu ove tradicionalne žestine domaćinu, što bi se čak smatralo nepristojnim, naročito ako je domaća izrada u pitanju.
Pečenje je glavno jelo
Osnovno i glavno jelo na svakoj proslavi je – pečenje. Pečenje se najčešće sprema od prasetine ili jagnjetine, i predstavlja specijalitet ovog podneblja, a načinom pripreme, pečenjem, pa čak i serviranjem (u celosti, i sa jabukom) stranci su neretko začuđeni, iako niko od njih ne može da spori ukus mesa.
Zanimljivi srpski običaji za svadbu
Ako ne na godišnji odmor, stranci u našu zemlju dolaze kako bi uveličali venčanje nekog prijatelja. Kada je u pitanju srpska svadba običaji koji dočekaju strance su brojniji i još neobičniji, ali jednako pitureskni i zanimljivi.
Kićenje mladenačkih kapija
Ukoliko želite da vaši prijatelji, stranci malo bolje upoznaju naš narod, najbolje je povesti ih u organizaciju same svadbe, oko koje su isprepletani različiti običaji. Dok vam pomažu da ukrasite sve za proslavu, možete ih uputiti u to šta ih očekuje tokom same svadbe.
Foto: Shutterstock
Svima je zanimljivo da ukrašavaju prostor i kapije cvećem, tilom i ukrasnim mašnama, a naročito ako je to deo običaja o kom ne znaju ništa. Saopštite im i da će se ta dekoracija i venci čuvati neko vreme posle venčanja, na okućnici odakle je mlada otišla.
U goste se nosi isključivo neparan broj cvetova
Ukoliko se planira odlazak na svadbu (ali i bilo koju drugu proslavu) sa cvećem, svaki Srbin će dobro obratiti pažnju na to koji je broj cvetova u njegom buketu. Odneti paran broj cvetova smatra se nekulturnim, jer se paran broj cvetova (ili bilo kojih predmeta) vezuje za “podelu” odnosno darove na sahranama. Boja cveća nikako ne bi trebalo da ide u pravcu žute ili narandžaste, jer su to boje za koje se veruje da podstiču ljubomoru.
S puškom na jabuku
Uvetiru u šok koji strance očekuje kada se upoznaju sa običajem oko “kupovine mlade” predstavlja običaj pucanja na jabuku. Kao dokaz svoje vrednosti da brani kuću i ženu, tast pred budućeg zeta postavlja izazov da sa najvišeg drveta u dvorištu, puškom skine jabuku. Tek ako u toj nameri uspe, može da vodi mladu.
Foto: Pixabay
Kupovina mlade
Kada se organizuje tipična srpska svadba običaji kupovine mlade imaju veliku tradiciju. Mladoženja ulazi u kuću i novcem (ranije dukatima) otkupljuje mladu od rodbine, koja se pritom cenjka i podiže cenu. Koliko je običaj bio poštovan i zastupljen govori i podatak da su ponekad svote iznuđenog novca bile basnoslovne.
Knez Aleksandar Karađorđević 1846. izdao naredbu koja je glasila: „Iskanje i davanje novca i zlata za devojku ukida se kao običaj protivan dostojanstvu čovečijem„. Time je ovaj običaj ukinut, a danas su od njega ostale samo šale u vidu simboličnog otkupa mlade.
Bacanje sita na krov
Kada mladenci nakon venčanja dođu u svoj novi dom, mlada od svekrve uzima sito u kom se nalaze jabuka i nešto žitarica. Jabuku baca sebi iza leđa – za sreću, a sito sa žitaricama (za plodnost) na krov kuće. Ukoliko se sito zadrži na krovu, smatra se da će i mlada da se zadržati u kući.
Foto: Shutterstock
Srpski običaji vezani za rođenje (i život) deteta
Običaji srpskog naroda vezani za rođenje deteta imaju korene duboko u paganskoj, slovenskoj praksi, i obično se prenose s kolena na koleno, kroz generacije i bespogovorno se poštuju. Mnogi običaji su evoluirali, ali su svakako zadržali prvobitno značenje. Kao srpski običaji zanimljivi strancima najviše se izdvajaju oni vezani za početak mladog života.
Cepanje očeve košulje
Postoji verovanje po kom treba cepati majicu muškarcu kada mu se rodi dete, kao i da to treba da čine samo drugi muškarci, jer na taj način donose sreću jedan drugome – da i oni postanu očevi. Smatra se da će onaj koji zadrži komad pocepane tkanine dobiti isti pol deteta kao i otac kome je košulja pocepana.
Foto: Freepik.com
Prvi dani bebinog života – babine
Babine su period u prvih 40 dana detetovog života, kada je najpodložnije dobrim uticajima i željama babica i kumova. Za ovaj običaj vezani su mnogi, dodatni, najčešće magijski obredi kao i darovi kojima se nešto namenjuje majci i bebi, a od mnogih su se do dana današnjeg zadržali sledeći:
Nošenje kuvane/pečene piletine (obavezno sa glavom) – kako dete kroz život ne bi jurilo “kao bez glave”. Zna se da nikako ne bi trebalo nositi ribu, jer ona ne govori pa da dete ne bi ćutalo “kao riba”. Pita sa sirom (ili jabukama) – kako bi dete uvek bilo popularno i voljeno kod suprotnog pola. Pita od jabuka je alternativa sirnici u danima posta. Okrugla torta ili kolač – da detetu narav i život ne budu “na ćošak”. Pogača – pogaču priprema neko od najbližih (majka, sestra, svekrva) i obično se lomi sa decom ili sa nekim ko nije u braku. Ako pogaču prvi zagrize dečak, smatra se da će drugo dete biti muško, i obrnutno. Zagriženi komad pogače bi trebalo da se čuva u kolevci barem 40 dana. Novac – bebama se u prvu posetu, pored kapice, benkice i čarapica nosi i novac. Po verovanju – daje se za sreću i zdravlje, ali ga pri davanju treba nameniti. Tako se često čuju stvari poput: Da kupiš knjigu, olovku, čokoladu…
Izvlačenje ušiju za rođendan
U našoj kulturi, čupanje ušiju za rođendan je izliv želja naših bližnjih da porastemo veliki. Ali i jedina stvar koja slavljeniku pokvari celodnevnu rođendansku euforiju. Čim ustanemo iz kreveta, uhvate nas roditelji, posle u školi prvo učiteljica, a onda i svi drugari iz odeljenja, kojima se kasnije podele bombone.
Foto: freepik
Kada se vratimo kući, na izvlačenje ušiju se obično izređa i cela familija i komšije. Kako obično svi u familiji imaju nekog teču visokog do plafona sa ogromnim šakama – jednostavno znamo da će nas u svojim “željama” podići do plafona.
Prosipanje vode za sreću
Ovaj običaj je posebno zanimljiv strancima, jer je Srbija jedino mesto na svetu gde se ovakav ritual praktikuje.
Ovaj običaj obično upražnjavaju bake i ostali stariji članovi uže i šire rodbine. Prvo počne sa polaskom u prvi razred, pa samostalnim odlaženjem u školu, pa za polazak na fakultet, na ispit, na razgovor za posao…
Duboko se veruje da se tim činom teraju moguće prepreke i da nakon prosipanja vode sve ide “glatko”. Samo postoji jedna “caka” – ukoliko se nakon prosipanja vode okrenete i pogledate za sobom, ritual gubi smisao i povoljno dejstvo.
Omiljena srpska hrana strancima
Masna, ljuta, kisela, slatka, slana - ako je domaća hrana - najbolja je. Nikad niste napravili srpsku sarmu? Ovo je originalan recept! (VIDEO) U poplavi industrijskih proizvoda i sve više "plastične" hrane, Srbija i dalje uspeva da prkosi trendovima, te se ovde i dalje ceni dobar zalogaj. Upravo to je jedan razloga zbog kojeg se gosti iz inostranstva raspamete kad dođu u našu zemlju. Da se najedu i napiju k'o ljudi! Predstavljamo vam jela zbog kojih nas stranci obožavaju i zbog kojih nam se non stop vraćaju.
Sarma - Definitivno, sarma je najpopularnije i najomiljenije srpsko jelo. Mnogim strancima je to prva hranu koju probaju kada dođu. I zavole je za ceo život. Zbog velike popularnosti za sarmu postoji preko 10 recepata, a svaka domaćica ima svoju “malu tajnu” kako da njena sarma bude baš najbolja!
Foto: Shutterstock
Ćevapi - ili kako ih iz milošte zovemo, ćevapčići sa pravom mogu da ponesu titulu kraljeva srpskog roštilja. Svaka proslava, odlazak u restoran, izleti, roštiljanje u prirodi i druženje nezamislivi su bez ovog specijaliteta. Sa malo luka, rolovani ili punjeni, uz čašu dobrog piva, ćevapčići postaju omiljena hrana svakome ko ih samo jednom proba.
Karađorđeva šnicla- Osmislio je poznati srpski kuvar, Milan Stojanović, u želji da impresionira specijalne gošće u svom restoranu. I u tome je i uspeo. Karađorđeva šnicla postala je pravi srpski brend, kome ne mogu da odole svi pravi gurmani.
Ajvar - namazan na parče hleba, može biti prava poslastica za doručak ili večeru, ali isto je tako nezaobilazan i kao dodatak roštilju, kupusu i mnogim drugim glavnim jelima. Pravi se od pečene paprike obrađene na poseban način, a ukus domaćeg srpskog ajvara ne može se porediti ni sa čim.
Komplet lepinja - Ova ukusna holesterolska bomba karakteristična je za zapadni deo Srbije, posebno Novu Varoš, Zlatibor i Užice. Ko je jednom imao prilike da proba komplet lepinju mogao je da oseti kako ovo jelo budi sva čula. Neobična kombinacije ukusa ovog jela osvaja svakoga.
Foto: Z. G.
Vanilice - Možda nije baš ekskluzivno srpski, ali se svakako odomaćio. Prošle godine su proglašene za najbolji sitan kolač na svetu, a nema osobe kod koje vanilice ne bude asocijacije na detinjstvo i bakine metalne kutije sa ovim izuzetnim slatkišem.
Prebranac - Jedno od omiljenih srpskih jela je prebranac ili drugačije “gravče na tavče”. Ovo jako jednostavno jelo ima bogat ukus i nezaobilazno je na svim slavskim trpezama u vreme posta. Zbog neobičnog načina pripreme intrigira mnoge strance da ga probaju.
Gibanica - Gibanica je jedinstveno jelo karakteristično za Srbiju. Iako se u regionu mogu naći slične pite sa sirom, nijedna nije baš kao gibanica. Svako ko je proba za nju ima samo jedan opis - prste da poližeš!
Foto: Shutterstock
Kajmak - Svi znamo za kajmak; taj kremast mlečni proizvod koji je negde na pola puta između sira i maslaca. Kajmak je kategorija i priča za sebe i nešto na šta smo mnogo ponosni kada je u pitanju balkanska kuhinja. Kajmak ide uz svaku priliku: mrsnu slavu, nedeljni ručak, božićnu trpezu, doručak, ručak, večeru… A kako tek slasno ide uz ćevape i meso sa roštilja!
Pihtije - Pihtije su srpsko jelo koje se pravi od svinjskih iznutrica i delova kao što su glava ili papci. Meso se kuva zajedno sa biberom, crnim lukom, šargarepom i lovorovim listom dok ne postane toliko mekano da se odvaja od kostiju. Zajedno sa masnom tečnošću u kojoj se kuvalo, meso se stavlja u činije ili plehove, pa se ostavi da se ohladi i stegne aspik. Ovaj žele od mesa se služi narezan na kocke kao predjelo, uz hladno kiselo povrće i čašicu rakije.
Strancima koji su došli da rade u Srbiji prošle godine izdato je 52.000 radnih dozvola, 50 odsto više nego 2022. godine. Dolaze iz celog sveta, najviše iz Kine, Turske, Rusije i Indije, ali zanimljivo je što u Srbiju sada stižu i gastarbajteri iz Nemačke zbog boljih uslova života i dobre zarade.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Grigorija Niskog (335 - 394), episkopa Nise i mlađeg brata Svetog Vasilija Velikog, te bliskog prijatelja Grigorija Bogoslova.
Strancima koji su došli da rade u Srbiji prošle godine je izdato 52.000 radnih dozvola, 50 odsto više nego 2022. godine. Dolaze iz celog sveta, najviše iz Kine, Turske, Rusije, Indije, ali i iz Nepala i Kenije.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju veliki praznik Bogojavljenje, jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika, ustanovljen na spomen Hristovog krštenja i objavljivanje Bogočoveka.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju jedan od najtužnijih datuma - Sabor 70 svetih apostola, posvećen sećanju na stradanje apostola Stahija, Amplija, Urvana.
Husein Muhamed, portparol kancelarije predsednika Kenije, najavio je nove prilike za posao "preko grane" za svoje građane i objavio je da je za njih otvoreno 20.000 radnih mesta u Srbiji, svi u građevini i u sektoru usluga.
Voće, svinjsko meso, voda, pivo i mnogi drugi proizvodi iz Srbije mogli bi da da se izvoze u Kinu bez carina već polovinom ove godine, najavila je za Informer TV ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Strancima koji su došli da rade u Srbiji prošle godine izdato je 52.000 radnih dozvola, 50 odsto više nego 2022. godine. Dolaze iz celog sveta, najviše iz Kine, Turske, Rusije i Indije, ali zanimljivo je što u Srbiju sada stižu i gastarbajteri iz Nemačke zbog boljih uslova života i dobre zarade.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Vladimir Božović, generalni konzul Srbije u Njujorku, koji je godinama obavljao visoke državne funkcije, najpre kao saradnik Aleksandra Vučića, a potom kao ambasador i diplomata, sada pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa oglasila se na društvenoj mreži Iks uoči konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije, poručivši novoj vlasti da od utorka više neće imati izgovore za nepostupanje nadležnih institucija.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Hrvatska policija je podnela krvičnu prijavu protiv 28-godišnjaka zbog sumnje da je javno podsticao na nasilje objavom neprimerenog komentara na internetu početkom septembra ove godine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Dan nakon smrti Kristiana Josipa Periša, direktorka Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan", Majda Grah, uputila je policiji pritužbu zbog postupanja njenih službenika, ali u njoj nije spomenula najvažniju činjenicu – da je pacijent u međuvremenu preminuo. Zagrebačka policija bi mogla da se oglasi o njenim navodima, ali ostaje niz pitanja o postupanju institucija pre Periševe smrti i posle nje.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Ukrajina je odbijanjem da produži ugovor o tranzitu ruskog gasa u Evropu izgubila mogućnost da obezbedi milijardu dolara godišnje, novac kojim je mogla da privuče najmanje 100.000 dobrovoljaca u vojsku, izjavila je Julija Mendel, bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Duboko ispod ledenih voda Arktika Rusija raspoređuje atomske podmornice naoružane interkontinentalnim balističkim raketama sposobnim da pogode ciljeve udaljene 8.000 kilometara
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada osetimo potrebu za slatkišem nakon večere, voće nam se često čini kao idealan i zdrav izbor. Ipak, španski kardiolog Aurelio Rohas skreće pažnju na to da vrsta i količina voća koje jedemo neposredno pred odlazak u krevet mogu uticati na kvalitet našeg sna.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.