Najmanje 7 fakulteta na ivici egzistencije - Ministarstvo prosvete kaže: "Stiže rešenje"
Podeli vest
Čak sedam od 31 fakulteta Beogradskog univerziteta u maju bi moglo da stavi ključ u bravu, a slična sudbina čeka još nekoliko fakulteta u prestonici i drugim studentskim centrima širom Srbije.
Razlog je nemogućnost plaćanja tekućih troškova koji prevazilaze prihode fakulteta čiji predstavnici upozoravaju da će, ukoliko se ne pronađe sistemsko rešenje, morati da obustave nastavu. U Ministarstvu prosvete kažu da rešenje stiže.
Uvažavajući autonomiju visokoškolskih ustanova zagarantovanu Ustavom i Zakonom o visokom obrazovanju, Ministarstvo prosvete pozvalo je visokoškolske ustanove, koje su donele ili su u postupku donošenja odluke o povećanju školarina za samofinansirajuće studente, da još jednom preispitaju opravdanost povećanja iznosa školarina za narednu školsku godinu, navode u saopštenju.
Više od polovine fakulteta Univerziteta u Beogradu organizuje pripremnu nastavu za polaganje prijemnog ispita. Uglavnom se nastava odvija vikendom, a neki fakulteti pružaju mogućnost praćenja nastave onlajn.
24.02.2024
12:29
Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta u Beogradu, koji kaže da ta institucija od maja više neće moći da plaća tekuće troškove
Podsetimo, zgradu nekadašnjeg PMF-a na Studentskom trgu, pored Hemijskog fakulteta, koriste i Fakultet za fizičku hemiju, Matematički fakultet, a deo prostora i Biološki, Geografski, Fizički i Rudarsko-geološki fakultet koji se, prema Roglićevim rečima, nalaze u istoj situaciji.
Na 10 fakulteta Univerziteta u Beogradu studenti će, od predstojeće školeke godine da plaćaju veće školarine. Ovo je rečeno danas na sednici Senata Univerziteta u Beogradu.
Nije bilo veće sreće za roditelje S. M. (25) kad se vratila iz Novog Sada, kući u Sombor, i zadovoljno rekla svojima: Gotovo je! Još diplomski, ali to ću začas!
27.02.2024
12:13
- Postignut je dogovor da ukoliko ne dođe do sistemskog rešenja koje smo predlagali nadležnim institucijama, ključ u bravu stave i drugi fakulteti iz naše zgrade. Budući da smo svi u istoj situaciji, naš fakultet podržale su sve kolege sa drugih fakulteta iz naše zgrade, tako da ćemo zajedno obustaviti rad - kaže Roglić.
Roglić kaže da je Hemijski fakultet od države do 2019. godine dobijao dovoljno novca da pokrije troškove grejanja, dok su struju pokrivali sami.
- Međutim, 2022. je počeo rast cene industrijske struje. Mi smo tada pokrivali račune koji su bili između 1.200.000 do 1.600.000 dinara mesečno, a sada nam je u januaru stigao račun od oko 5.000.000 dinara. Nama samo za energetske usluge nedostaje 27 miliona, što moramo sami da obezbedimo, dok je za komunalne usluge to 3.600.000 dinara na godišnjem nivou, a na nekim fakultetima ta cifra je još veća i niko to više ne može da izdrži - kaže Roglić.
Fakulteti protiv povećanja cena školarina
Fakultete prirodnog usmerenja u poslednjih nekoliko godina pogađa nedostatak samofinansirajućih studenata koji plaćaju školarine, čime bi i budžet fakulteta bio bolji. Ipak, većina rukovodećeg kadra na fakultetima je protiv povećanja školarina.
- Naš stav je da novac od školarina treba da bude usmeren na poboljšanje kvaliteta nastave. Ne želimo da prebacimo troškove održavanja zgrade i plaćanja struje na teret studenata. To smo im i predočili na sastanku i od naših studenata smo dobili punu podršku - kaže Roglić i podseća da je Hemijski fakultet poslednji put podigao cenu školarine u decembru 2015. godine.
Predlažu rešenje: Država da preuzme troškove
Fakulteti od države dobijaju novac za stalne troškove, kao što su struja, grejanje i komunalne usluge, ali ti iznosi danas nisu dovoljni da pokriju potraživanja.
- Na Senatu Beogradskog univerziteta donet je zaključak da bi samo sistemsko rešenje moglo da reši naš problem, a to je da država preuzme stalne troškove, odnosno da se računi za struju, vodu i grejanje preusmere na nadležno Ministarstvo koje bi trebalo to da plati iz budžeta - kaže Roglić.
Zoran Rakić, dekan Matematičkog fakulteta, kaže za "Blic" da su finansijski problemi fakulteta Beogradskog i drugih univerziteta jedan od glavnih razloga za urušavanje našeg obrazovanja.
- Činjenica je da je Beogradski univerzitet jedan od najboljih u regionu, a dovedeni smo u situaciju da, recimo, u Crnoj Gori redovni profesori imaju platu od oko 2.400 evra, u Banjaluci oko 2.000 evra, a kod nas od 1.200 do 1.300 u zavisnosti od fakulteta - kaže Rakić.
"Tražimo hitno rešenje"
Rakić dodaje da fakulteti muku muče i sa opremom za nastavu koja je na nekim fakultetima skupa, kao što je to slučaj sa Hemijskim fakultetom i fakultetima na kojima se izučavaju fizika i biologija.
- Nemamo dovoljno mesta u studentskim domovima, troškovi stanovanja u Beogradu su sve veći i razumljivo je da imamo sve manje studenata iz unutrašnjosti zato što ne mogu to sve da plaćaju. Samim tim i fakulteti imaju manje sredstava od samofinansirajućih studenata. Ova situacija mora pod hitno da se reši! Neće imati ko da nam uči decu i urušićemo javno obrazovanje - kaže Rakić.
Ministarstvo prosvete: Uskoro izlazimo sa predlogom rešenja problema
Ovim povodom kontaktirali smo Ministarstvo prosvete, koje u pisanom odgovoru posaltom redakciji "Blica" kaže radi na rešavanju problema.
- Ministarstvo prosvete intenzivno radi sa Ministarstvom finansija na rešavanju finansiranja stalnih troškova u 2024. godine, kako bi se na vreme obezbedila dovoljna sredstva za stalne troškove visokoškolskih ustanova i uskoro će izaći sa predlogom rešenja, a na osnovu razgovora sa predstavnicima visokoškolskih ustanova. Takođe, Ministarstvo prosvete zajedno sa Ministarstvom rudarstva i energetike radi na pronalaženju trajnog rešenja za problem troškova za struju i ostale energente - navodi se u odgovoru na pitanja "Blica".
Kako dodaju, kako bi se obezbedio nesmetan rad visokoškolskih ustanova do donošenja sistemskog rešenja, Ministarstvo prosvete svake godine obezbeđuje dodatna sredstva za stalne troškove fakulteta.
- Tako je i na kraju 2023. godine obezbedilo dodatna sredstva za stalne i ostale materijalne troškove visokoškolskih ustanova, među kojima je i Hemijski fakultet - kažu iz Ministarstva.
Oni podsećaju i da je, prepoznajući važnost stabilnog finansiranja visokoškolskih ustanova za dalji razvoj visokog obrazovanja, Vlada Republike Srbije obrazovala je Radnu grupu za izradu nacrta Zakona o finansiranju visokog obrazovanja.
- Razgovori sa predstavnicima drugih nadležnih ministarstava, visokoškolskih ustanova, sindikata, studenata i ostalih partnera u visokom obrazovanju su u toku, a cilj je da se tokom 2024. godine, dijalogom između nadležnih ministarstava i predstavnika akademske zajednice, unapredi sistem finansiranja visokog obrazovanja i na taj način stvore uslovi za trajno rešavanje finansiranja visokoškolskih ustanova i otvori prostor za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u visokom obrazovanju. Ova sistemska rešenja dodatno će otvoriti prostor za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u visokom obrazovanju i dodatno unaprediti studentskog standarda - kaže u saopštenju.
Naredni sastanak Radne grupe za izradu nacrta zakona o finansiranju visokog obrazovanja biće organizovan odmah po formiranju nove vlade, dodaju.
Državni sekretar Ministarstva za brigu o porodici i demografiju Mirko Janić uručio je danas obolelima od retkih bolesti iz Niša i okolnih gradova, rešenja o podršci države obolelima od retkih bolesti, saopštilo je resorno ministarstvo
18.04.2024
17:02
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uvažavajući autonomiju visokoškolskih ustanova zagarantovanu Ustavom i Zakonom o visokom obrazovanju, Ministarstvo prosvete pozvalo je visokoškolske ustanove, koje su donele ili su u postupku donošenja odluke o povećanju školarina za samofinansirajuće studente, da još jednom preispitaju opravdanost povećanja iznosa školarina za narednu školsku godinu, navode u saopštenju.
SAD planiraju i iniciraju vojne sukobe širom sveta: protiv Rusije, Palestine, Kine. Ovo je u ponedeljak izjavio predsednik Venecuele Nikolas Maduro u autorskom programu "Sa Madurom plus" na kanalu Venecuelana de Television.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Uzdanica Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" ponovo je pokušala da javnosti prikaže lažnu sliku i prisvoji pobedu koju opocija na decembarskim izborima u Beogradu nije dobila!
Na sednici predstavništva SNS-a glavna tema bila je predlog sastava nove Vlade. Kako će ona izgledati? Koliki je značaj Ekspa? Zašto su važni izbori 2. juna? Na sve aktuelne teme u našoj zemlji, u emisiji "Info dan" govorio je Vladimir Orlić, predsednik odbora SNS-a.
Predsednik udruženja i pokreta „Dosta je bilo", Saša Radulović govorio je u emisiji Info jutro televizije Informer, o odnosu Zapada prema Srbiji, opoziciji, ali i o predstojećim izborima.
O svetskoj politici i ekonomiji, ali i predstojećoj poseti kineskog predsednika našoj zemlji, govorio je gost Info jutra prof. dr Dragan Škobalj, stručnjak za geopolitičke odnose i energetiku.
U Info jutru o ogromnom padu podrške aktuelnom predsedniku SAD Džo Bajdenu, ali i predstpjećim izborima u toj zemlji, pričao je Branko Jakovljević iz Centra za društvenu stabilnost.
Privremeno oduzimanje vozila, mera koju smo počeli da sprovodimo od sredine februara ove godine, predstavlja pun pogodak i jednu od najozbiljnijih izmena u Zakonu o bezbednosti saobraćaja. Nismo očekivali da ćemo za vrlo kratko vreme oduzeti veliki broj vozila i čini mi se da će toga tek biti. Molim sve vozače da obrate pažnju na saobraćajne propise i ne dozvole sebi da u dužem vremenskom roku ostanu bez auta.
Rustem Lapi (52) iz Podujeva, uhapšen je u Diseldorfu i određena mu je mera pritvora, jer se tereti za ubistvo Aleksandra M (38), poreklom iz Srbije, a prve sumnje su da je do sukoba došlo zbog duga od 15.000 evra.
Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Muškarac L.Č. (21) osumnjičen da je pod dejstvom narkotika, električnim biciklom udario devojčicu (14) na pešačkom prelazu u Batajnici, priznao je izvršenje dela na saslušanju u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu.
Levi bek koji je te sezone bio nezamenljiv kaže da mu se u današnjem crveno-belom timu najviše sviđaju Ivanić, Katai i Glazer, a komentariše i šanse reprezentacije Srbije na EURO 2024, koji će biti odigran ovog leta u Nemačkoj.
Upoznao sam mnogo uspešnih ljudi iz različitih oblasti, od američkih predsednika, preko biznismena, do najvećih fudbalera svih vremena i mogao bih danima da pričam o raznim dogodovštinama s njima, kaže u intervjuu za Informer jedan od najuspešnijih srpskih biznismena Milan Mandarić.
SAD planiraju i iniciraju vojne sukobe širom sveta: protiv Rusije, Palestine, Kine. Ovo je u ponedeljak izjavio predsednik Venecuele Nikolas Maduro u autorskom programu "Sa Madurom plus" na kanalu Venecuelana de Television.
Posle izdvajanja nove pomoći Zapad će vršiti pritisak na Kijev i zahtevati uspehe ukrajinske vojske na frontu da bi mogli da opravdaju pomoć pred američke predsedničke izbore, piše „Fajnenšel tajms“.
Grupa istraživača pronašla je kosti pet osoba u kući koja je nekad pripadala jednom od najbližih Hitlerovih saradnika - Hermanu Geringu, javlja Der Spiegel.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zatražio je od američkog predsednika Džozefa Bajdena da pomogne da se Međunarodni krivični sud spreči da, zbog rata u Gazi, izda naloge za hapšenje visokih izraelskih zvaničnika.
Praznik rada tradicionalno je dan kada se s porodicom i prijateljima uživa u hrani i prirodi, a mi smo za vas odabrali recepte uz koje će vam izlet biti još ukusniji...
Generalna direktorka UNESKO-a, Odri Azule, naglasila je hitnu potrebu za globalnim dijalogom o regulisanju društvenih mreža kako bi se suzbilo širenje dezinformacija i očuvala sigurnost na internetu.
Strani sajt Facts.net objavio je 48 činjenica o Novom Sadu, među kojima su one opšte poznate, ali ima i onoga što je skoro nepoznato i samim Novosađanima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.