• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Espreso

01.05.2024

10:05

Da li Srbi treba da govore Vaskrs ili Uskrs? Profesor sa Bogoslovije rešio nedoumicu jednom za svagda!

Shutterstock

Vesti

Da li Srbi treba da govore Vaskrs ili Uskrs? Profesor sa Bogoslovije rešio nedoumicu jednom za svagda!

Podeli vest

Jednima je samo “Vaskrs” pravi “srpski, tradicionalni izraz”. Drugima je “Uskrs” je reč sa zapada koja se nikako ne sme primenjivati kod pravoslavaca.

Trećima je svejedno, ali se u raspravu uključuju jer se ona sada raširila i toliko omasovila da ni oni koji su godinama srećno i mirno slavili ovaj praznik više nisu sigurni kako se “pravilno” čestita – “Hristos voskrese”, “Hristos uskrse”, “Hristos vaskrese“, “Hristos vaskrs“ ili nekako potpuno drugačije.

Za početak, lingvistički, ispravno je i jedno i drugo i treće!

Vaskrs” je srpskoslovenski oblik koji pripada srpskom crkvenom i književnom jeziku, koji se do sredine XVIII veka upotrebljavao u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve.

Voskresenije” je ruskoslovenski oblik i reč je o staroslovenskom jeziku ruske redakcije koji je danas jezik srpske crkve. Naime, srpskoslovenski jezik kao zvanični crkveni jezik Srbi su sredinom XVIII veka zamenili ruskim crkvenim jezikom. U tom crkvenom jeziku reči o kojima govorimo izgovaraju se na ruski način – sa “o” u prvom slogu, pa se tako kaže - Voskresenije, voskresnuti, voskrese.

Kako Srbi nisu zaboravili ni svoj stari naziv za ovaj praznik u opticaju je ostalo i “Vaskrs” i “Voskrsenije”.

Pravilno je reći i “Uskrs”! Ova reč “Uskrs” pripada srpskom narodnom jeziku. Reč je o autentičnom izrazu koji je u neka davna vremena nastao prilagođavanjem onoga što je izgovoreno u crkvama.

- Ova reč je, kao i mnoge druge u našem jeziku, prilikom poslednje velike reforme jezika dobila svoj uprošćeni oblik u narodnom, to jest govornom jeziku. Međutim, zbog značaja ovog Praznika nad praznicima, zbog konstantne upotrebe bogoslužbenih knjiga na crkvenoslovenskom jeziku, u crkvenoj upotrebi se održao i zvanično se koristi oblik sa prefiksom VA-skrs, kao i u izvedenicama VA-skrsenje, VA-skrsao... U crkvenom kalendaru piše VA-skrsenje Gospoda Isusa Hrista - VASKRS.

Ovaj oblik je bliži originalnom staroslovenskom izrazu, i potpuno saglasan crkvenoslovenskom VO-skresenije. Koliko se ovaj način izražavanja sačuvao u crkvenoj svesti svedoče i nazivi drugih praznika koji počinju istim prefiksom kao što su VA-znesenje, VA-vedenje i drugi. Teško je da ćete čuti da neko kaže praznik Uznesenja ili Uvedenja, a većina će reći Uskrs - objašnjava za Istorijski zabavnik Ivan Neđić, profesor pripravnik Bogoslovije Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima.

Nema, dakle, govora o tome da su neki nazivi ovog praznika “katolički”, a drugi "pravoslavni”. Postoji samo “Uskrs” (srpski narodni izraz), “Vaskrs” (srpskoslovenski književni i crkveni oblik) i “Voskresenije” (ruskoslovenski oblik i današnji srpsko-crkveni izraz).

“Negativna konotacija na reč “Uskrs” razvila se u određenim nacionalistički opredeljenim krugovima u periodu poslednjih nemira na prostorima Balkana, te je ta reč povezana sa rimokatoličkim nazivom za ovaj praznik koji oni i nazivaju Uskrsnuće Gospodinovo. Međutim, ovo je jedna činjenica koja ne sme uopšte da se dovodi u vezu sa hrišćanskim etosom i načinom življenja i shvatanja života, te tako nijedna interpretacija reči ne može da umanji značaj ovog, za nas hrišćane, spasonosnog Praznika", ističe profesor Ivan Neđić.

Ako i postoji neka razlika ona je, navode neki lingvisti, stilske prirode – prefiks “vas-” se smatra svečanijim, a prefiks “us-” pripada stilski neutralnom standardu.

Što se pozdrava za najveći hrišćanski praznik tiče, nije se uobičajilo “Hristos uskrsnu”, ali druge dve varijante jesu – “Hristor vaskrse” i “Hristor voskrese”. I obe su potpuno ispravne!

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje
Live TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje

Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.

16.03.2026

15:49

JOŠ TV VESTI

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set