• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/Tanjug

11.06.2024

13:57

Nećete verovati koliki su skriveni troškovi kupaca stanova na kredit: Kome sve i koliko morate da platite, ovo je precizna računica

Informer DN

Društvo

Nećete verovati koliki su skriveni troškovi kupaca stanova na kredit: Kome sve i koliko morate da platite, ovo je precizna računica

Podeli vest

Građani koji kupuju stan na kredit moraju da, pored sume za učešće, koja u većini banaka iznosi 20 odsto od cene nekretnine, izdvoje minimalno još između 3.000 i 5.000 evra za skrivene troškove kupovine.

Računica pokazuje da klijenti moraju da plate pomenutu sumu za overu ugovora, obradu kredita, osiguranje, odnosno za usluge advokata, notara, procenitelja, bankara i agenata za nekretnine.

Agenti za nekretnine kažu da ovi troškovi ne mogu da se izračunaju precizno, jer zavise od vrednosti stana, visine kredita, kao i od toga da li kupac koristi usluge agencije i da li banka traži da pozajmica bude osigurana kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK).

Foto: Shutterstock

 

 

- Kada su u pitanju standardne usluge, uzmimo za primer stan od 100.000 evra, kupac plaća 150 evra taksu za overu predugovora kod beležnika i još toliko za procenu stana ovlašćenom procenitelju koji se nalazi na listi banke za koju se kupac opredelio. Troškovi overe založne izjave su oko 250 evra, a overa glavnog ugovora oko 200 evra. Takse svih overa kod beležnika zavise od vrednosti nepokretnosti, broja potpisnika u ugovoru i broja primeraka koji se overavaju - navodi predstavnica agencije "Antika nekretnine" Ivana Đurović za sajt 4zida.

Ukoliko je u kupovinu uključena i agencija za nekretnine, potrebno je uračunati i proviziju koja uglavnom iznosi dva odsto vrednosti stana, što za nekretninu vrednosti 100.000 evra iznosi 2.000 evra.

Za podnošenje zahteva kod NKOSK klijent mora banci da plati 30 evra, a potom se plaća premija osiguranja, a minimalna je 1,5 odsto od iznosa kredita koji se zajmi. Ovaj procenat može da se uveća u zavisnosti od stepena zaduženosti klijenta, potom ako korisnik kredita nema životno osiguranje ili ako je pod hipoteku stavljen stan u izgradnji.

Foto: Informer

 

 

Ovo osiguranje ne traže sve banke, ali one koje insistiraju na njemu uglavnom daju nešto povoljnije uslove zaduživanja, odnosno klijentima zaračunavaju niže kamatne stope. Pomenuti izdatak može biti nekoliko stotina evra, pa i više od 1.000 evra. Tu su i troškovi poput takse za vađenje lista nepokretnosti koji mora da bude nov, odnosno ne sme biti stariji od sedam dana, za koju treba izdvojiti 540 dinara. Značajan izdatak mogu biti i administrativni troškovi obrade kredita, koje banke različito naplaćuju.

Cene su u procentima i takođe zavise od iznosa kredita koji se uzima, ali po bankarskim cenovnicima oni su oko 0,1 odsto od iznosa kredita, što bi u slučaju kupovine stana od 100.000 evra bilo oko 100 evra.

- Stambeni krediti se isplaćuju na račun prodavca u dinarima, koji najčešće ima otvoren račun u istoj banci kao i kupac, a cene nepokretnosti su izražene u evrima, tako da troškove kursnih razlika za iznos koji je iz kredita takođe plaća kupac na dan isplate", dodaje Đurović. Prema njenim rečima, ukupni troškovi zavise od vrednosti stana i visine kredita, a to važi i za troškove kursne razlike. Ako je učešće veće, deo novca iz kredita se smanjuje, pa su manji i troškovi kursnih razlika - navodi Đurović. 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

TV

Kijev može biti krajnji Putinov cilj! Evo kakva bogatstva krije prestonica Ukrajine!
Live TV

Kijev može biti krajnji Putinov cilj! Evo kakva bogatstva krije prestonica Ukrajine!

Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.

26.07.2024

21:51

Hrvatska nema podršku EU za sramotnu odluku koju su doneli! Zabrana ulaska u državu crnogorskih zvaničnika ima samo jednu poentu! (VIDEO)
Live TV

Hrvatska nema podršku EU za sramotnu odluku koju su doneli! Zabrana ulaska u državu crnogorskih zvaničnika ima samo jednu poentu! (VIDEO)

Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.

26.07.2024

16:32

Koliko još civila treba da strada da bi se uništio Hamas? Uslovi u Gazi su nehumani! (VIDEO)
Live TV

Koliko još civila treba da strada da bi se uništio Hamas? Uslovi u Gazi su nehumani! (VIDEO)

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.

26.07.2024

13:03

Hronika

JOŠ Hronika VESTI

Sport

Planeta

Zabava

Magazin

JOŠ Magazin VESTI

Džet set

Srbija