SRBIJA I KINA SU PROBLEM, EVO ZAŠTO SE EU I AMERIMA ŽURI! Peking osim na Zapad ulazi nezaustavljivo i na Balkan, a to je za Brisel "crveno slovo"!
Podeli vest
Konačno je otkrivena dvoličnost Evropske Unije, koja je pokazala strah od prodora Kine na Balkan, gde će sasvim sigurno biti izmenjena geopolitička situacija kada Kina tu čvrsto zagazi svojim "Putem svile"
Jer Balkan je za EU mesto za odlaganje smeća u svakom smislu. Ulaskom Kine stvari će se promeniti a imperijalistička EU to ne želi.
Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog između Beograda i Prištine, namerava da prvu rundu dijaloga održi u Briselu, vrlo brzo, po mogućnosti već u tekućem mesecu
02.06.2020
20:17
Dok vođstvo NATO traži da taj vojno-politički pakt postane takođe svetski politički centar odlučivanja zarad suprotstavljanja Kini i odbrane poretka i interesa Zapada i njihovih saveznika, Evropska unija se u prelomnom trenutku bitnih globalnih promena našla uklještena između Kine i nepouzdanog saveznika Amerike i sad gradi ekonomski, tehnološki i vrednosni "kineski zid" prema Pekingu.
Angela Merkel, kancelarka Nemačke koja od jula preuzima predsedništvo EU, imala je nameru da u susretu s najvišim kineskim zvaničnicima razjasni do koje mere se mogu na obostranu korist urediti ekonomsko-trgovinski i svi drugi odnosi dve strane, ali je ipak odložila susret čelnika EU s kineskim predsednikom Si Đinpingom koji je bio planiran za septembar u Lajpcigu.
Nemačka kancelarka se ne slaže s Vašingtonom da Kinu treba izolovati i svi evropski lideri su zauzeli stav da Kina jeste "sistemski rival", ali i neophodan "strategijski partner".
Štaviše, kako ukazuje nemački nedeljnik Špigel, "mnoge evropske države, posebno one na istoku i jugu kontinenta, smatraju da Kina mora ostati trgovinski partner, kineske investicije u Grčku i Italiju su tamo ocenjene kao dobrodošle, dok je mađarski premijer Viktor Orban mišljenja da je privlačan ne samo kineski ekonomski, već i autoritarni društveni model".
Tamni oblaci su se ipak nadvili nad odnose s Pekingom, mada EU u Kini ne vidi opasnost po svetski mir, za razliku od čelnika NATO Jensa Stoltenberga, a naročito Vašingtona.
Evropljani bi prevashodno da urede pravila ekonomske, trgovinske, bezbednosne igre s Pekingom u kojem vide "sistemskog rivala" i trgovinskog takmaca, ali i saveznika u nastojanju da se održi multilateralni svetski poredak, utemeljen na poretku UN, a ne nametanja moći samo jedne svetske sile ili cepanja planete na geopolitičke interesne sfere.
To je upravo ponovio za spoljne poslove EU zaduženi Žozep Borel posle video sastanka s šefom kineske diplomatije Veng Jiem, objasnivši da "sistemski rival" može značiti i to da Evropljani u kineskom prodoru u EU vide i cilj da se nekim članicama Unije i državama na Balkanu ukaže na alternativu kineskog društveno-političkog modela, uspešnog državno-partijskog kapitalizma koji je napravio neviđen ekonomski, tehnološki i vojni uspon za poslednjih dvadesetak godina i Kinu preobratio u glavnu svetsku silu uz SAD.
Tu se strategijska viđenja EU potpuno sučeljavaju s kineskim modelom, jer mnogi Evropljani misle da je to suprotno vrednostima i poretku evropske, zapadne demokratije utemelljenim na višepartijskom sistemu, nezavisnim institucijama vlasti, političkim i ljudskim slobodama.
Iako se obe strane zalažu za multilateralni svetski poredak, Evropljani napominju da se tu sudaraju pogledi s Pekingom oko univerzalnosti i nedeljivosti prava čoveka, Konvencije UN o pomorskom pravu, uključujući nejasnu, zategnutu situaciju u Južnom kineskom moru.
Francuski list Mond je primetio da "Kina uvek tvrdi da brani multilateralizam, ali pod svojim uslovima, a ključ je da to omogući da nastavi širenje svog ekonomskog upliva".
Ali EU na svetskom planu ima s Pekingom i podudarne stavove oko, naprimer, međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom i neprikladnosti američkih sankcija, takođe je za EU važna kineska podrška svetskom sporazumu za smanjenje zagađenosti planete.
Borel i uticajni evropski komesar za jedinstveno tržište Tjeri Breton su danas u zajedničkom uvodniku u pariskom dnevniku Figaro predočili da je "prošlo vreme pomirljive, ako ne i naivne Evropske unije".
Oni su stavili do znanja da kriza koronavirusa donosi velike promene u odnosu snaga u svetu i "snažno u središte stavlja autonomiju, suverenitet Evropske unije, njen položaj kao svetskog geopolitičkog činioca, naročito zbog sve veće zategnutosti u odnosima SAD i Kine".
Odražavajući besumnje mišljenja većine članica EU, Borel i Breton, snažni zagovornik tehnološkog suvereniteta Evrope, investicija u sopstvene visoke tehnologije i inovacije, naglašavaju da "meka moć" EU ni izdaleka više nije dovoljna i da Unija mora dobiti i "snažnu moć" na svim poljima, uz razvoj evropske odbrane.
Evropska unija sada odlučno kreće ka razvoju sopstvene vrhunske veštačke inteligencije, sistema 5G, svemirske i vojne tehnologije.
U svemu tome se EU u svetskoj ravni ukršta s Amerikom, Rusijom i posebno Kinom koja je preko svog poduhvata "pojas i put" ozbiljno prodrla na evropsko tržište, investicijama u infrastrukturu naročito na istoku EU i na Balkanu, zakupom velikih luka u Uniji, kupovinom ili ulaganjem u neke visokotehnološke firme i plasmanom Huavej internet mreže 5G.
Evropljani, naročito Nemci i Francuzi su sad stavili rampu na kupovine "osetljivih tehnologija" i strategijskih evropskih preduzeća od strane firmi izvan EU, a to se najviše odnosi na Kinu.
Evropljani posebno žele da spreče prodor Kine u strategijske tehnološke centre i kompanije, odnosno da kineske kompanije iza kojih stoji država naročito sad posle krize korona virusa pokupuju mnogo jeftinije evropske "paradne konje" u razvoju visokih tehnologija.
I, što posebno brine evropsku dvadesetsedmoricu, da zaustave sve veći trgovinski deficit u razmeni s Kinom, privole Peking da otvori mnogo više kinesko tržište za evropske proizvode, kao i da se konačno sklopi za to bitan kinesko-evropski sporazum o garantovanju intelektualnog vlasništva, kao i investicija i pristupa evropskih preduzeća kineskim javnim tenderima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog između Beograda i Prištine, namerava da prvu rundu dijaloga održi u Briselu, vrlo brzo, po mogućnosti već u tekućem mesecu
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
Lekarsko veštačenje Miroslava Mike Aleksića, koje je trebalo da utvrdi njegovu procesnu sposobnost, dostavljeno je Višem sudu u Beogradu nakon zahteva sudskog veća zbog čestih odgoda ročišta uz objašnjenje da je vlasnik škole glume, koji je optužen za silovanje i polno uznemiravanje sedam polaznica škole, u lošem zdravstvenom stanju.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Madrid je plakao, cela Španija je plakala! Rafael Nadal je odigrao poslednji meč u Madridu, u svojoj zemlji u karijeri i poražen je u osmini finala od Jiržija Lehačke (2:0).
Portparol vojske Huta Jahja Sari Kasim rekao je sinoć u televizijskom obraćanju da su „u znak podrške palestinskom narodu i kao odgovor na američko-britansku agresiju, izveli vojne operacije protiv protivničkih ratnih brodova u Crvenom moru“.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je potrebno „značajno ubrzanje“ isporuke oružja od ukrajinskih partnera kako bi se njene trupe mogle suočiti sa ruskim trupama u nekoliko sektora fronta.
Američkoj porodici iz savezne države Juta se vratila njihova mačka nakon što su je greškom poslali poštom za Kaliforniju, gde ju je posle nedelju dana življenja u kutiji, spasio radnik kurirske službe Amazon.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.