Kosovski Albanci preko Tirane pokušavaju da zabiju nož u leđa Srbiji inicijativom pokreta Samoopredeljenje da albanski parlament usvoji deklaraciju kojom se osuđuje "srpski genocid na Kosovu"
Inicijativa, koju je pokrenuo predstavnik pokreta Samoopredeljenje u Albaniji Eljvis Hodža, odgovor je na suđenja liderima OVK u Hagu, jer se sada otvara i pitanje mesta i uloge Albanije u ratu iz 1999. godine, smatra predsednik Matice Albanaca u Srbiji i pripadnik JNA u penziji Demo Beriša.
Pakleni plan
Pored toga što inicijativu Samoopredeljenja povezuje sa podizanjem optužnica protiv vrhuške OVK, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici, Duško Čelić, primećuje i nervoznu reakciju Prištine i Tirane na izjavu srpskog predsednika Aleksandra Vučića kada je uporedio kosovskometohijsko pitanje sa krizom u Nagorno Karabahu.
Kosovski Albanci pokušavaju preko "sestrinske države" što ne mogu sami
- Druga stvar koja mi je kao pravniku jako interesantna, to je da je Samoopredeljenje tu inicijativu pokrenulo u parlamentu Albanije, a ne u parlamentu Kosova i Metohije. To bih mogao da pročitam na način da su svesni da samoproglašena država Albanaca na KiM nema međunarodnopravni subjektivitet, zbog čega se pokušava preko "sestrinske" države Albanije da se vidi međunarodni aspekt te inicijative - smatra Čelić.
Iako je činjenična osnova inicijative nepostojeća, ukoliko bude prihvaćena i u albanskom parlamentu bude izglasan neki dokument, moguće da će se sa njim izaći pred međunarodne forume, kao što je Savet Evrope, dodaje on.
Ukoliko bi deklaracija o genocidu bila usvojena u albanskom parlamentu, a kasnije eventualno i u evropskom, slika o Specijalizovanom sudu u Hagu bila bi, prema rečima Demo Beriše, značajno promenjena, a optužene vođe OVK bili bi abolirani.
Cilj je optužiti Srbiju i abolirati Albaniju
U optužnici protiv trojice čelnika OVK pominju se i tri logora u okolini Kukeša u Albaniji, a opšte je poznato da su prve brigade OVK ušle u Srbiju sa prostora Albanije, gde su se nalazili i centri za obuku terorista. Uz to, aktivni oficiri albanske armije komandovali su snagama OVK, napominje naš sagovornik.
- Oni sada idu na varijantu da je taj sud trebalo da bude nadležan i za ona lica iz Srbije koja nisu odgovarala za krivična dela za vreme rata na Kosovu i Metohiji. I zato su pokrenuli tu inicijativu, koja je podržana i od određenih struktura na Kosovu - objašnjava Beriša.
Beriša podseća da je celokupno srpsko vojno, političko i policijsko rukovodstvo suđeno i osuđeno pred Haškim tribunalom zbog rata na Kosovu i Metohiji.
Foto: fotomontaža
Sada će albanske političke elite pokušati da obrnu priču tako da tvrde da je za zločine na Kosovu i Metohiji odgovorna Srbija, a ne vrhuška OVK i određenih političkih struktura iz Albanije, kaže Beriša.
Udarac na "mini Šengen"
S obzirom da su granice između Srbije i Albanije otvorene od 10. novembra u okviru „malog Šengena" i da srpsko-albanski odnosi nikada do sada nisu bili bolji, usvajanje jedne ovakve deklaracije dovelo bi, kaže Beriša, do zahlađenja odnosa.
- Međutim, ne verujem da će doći do usvajanja takve rezolucije. Uzimajući u obzir insistiranje EU i Amerike da je neophodno da se podigne nivo međusobne saradnje i s obzirom da su i Srbija i Albanija kandidati za članstvo u EU, sumnjam da će doći do toga - smatra Beriša.
S obzirom da osim nekadašnje ministarke odbrane i aktuelne predsednice Odbora za spoljne poslove albanskog parlamenta Mimi Kordelji, niko od ključnih političkih igrača u Albaniji nije podržao inicijativu, Čelić veruje da ona neće uspeti.
Što se tiče srpsko-albanskih odnosa, naš sagovornik napominje da se Albanija i inače ponašala kao dozirani patron kosovskometohijskih Albanaca.
Foto: fotomontaža
- Ovo ne procenjujem kao neko značajnije iskakanje iz takve strategije Tirane. Koliko vidimo, taktika Albanije bila je toplo-hladno. Sećamo se neprimerenih izjava Edija Rame i drugih albanskih zvaničnika, koje su na međunarodnim konferencijama i forumima zamenjene „pomiriteljskom" retorikom. Tako da takva taktika Tirane ni u ovom slučaju ne predstavlja iznenađenje - smatra Čelić.
Prema rečima Mimi Kordelji, slična inicijativa postojala još 1998, međutim ona je propala zbog, kako je rekla, loše koordinacije kosovske i albanske politike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je danas da uspostavljanje dodatnog NATO štaba za odbranu Baltika predstavlja dokaz odlučnosti Alijanse da brani "svaki centimetar savezničke teritorije".
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Predsednik Republike Srbije Aleksadar Vučić juče je predstavio sveobuhvatni paket državnih mera, koje su usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana. Jedna od mera, jeste smanjenje cena lekova.
Snažna politika ulaganja u zdravstvo dala je novi, konkretan rezultat, u Nišu je otvoren Centar za terapiju bola, koji stavlja tačku na godine čekanja, slanja pacijenata i odlaganja lečenja.
"Kavački klan", kako je izneo ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, Danilo Šaranović, planira ubistvo direktora policije, tužioca i šefa Specijalnog policijskog odeljenja.
Sedmorica državljana Srbije povređena su u snažnoj eksploziji plinske boce koja se dogodila 27. juna kod aerodroma u Heršingu, nedaleko od Linca u Austriji.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušana je Ž.Ž. (65) zbog postojanja osnova sumnje da je na društvenim mrežama postavila objavu neistinitog sadržaja u vezi sa navodnim incidentima na festivalu „Music week“.
Policija Crne Gore uhapsila je tri osobe iz Rožaja, zbog sumnje da su pomagale osumnjičenima za teško ubistvo izvršeno 22. juna u Kumodražu, u Beogradu, kada je likvidiran Darko Vesković Prika.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, intenzivnim radom, identifikovali su i pronašli Č. V. (24) iz Beograda protiv koga će podneti krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim delom izazivanje opšte opasnosti.
Ukrajina neće ući u Evropsku uniju ukoliko Kijev zvanično ne odustane od veličanja Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) i Ukrajinske ustaničke armije (UPA), izjavio je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Lider kijevskog režima Volodimir Zelenski je isti kao i njegovi uzori hetman Ivan Mazepa i vođa Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) Stepan Bandera, izjavio je predsednik Državne dume Vječeslav Volodin, prenose RIA Novosti.
Građani Nemačke koji traže novi stan suočavaju se sa rekordnim poskupljenjem zakupa, budući da su oglašene kirije u velikim gradovima rasle gotovo četiri puta brže od realnih zarada, pokazuje najnoviji izveštaj portala za nekretnine Immowelt.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Jednostavan jutarnji napitak od limuna i bibera postao je popularan zbog tvrdnji da može da utiče na varenje i osećaj sitosti već nakon nekoliko dana korišćenja.
Osnivač grupe "Piloti" Zoran Kiki Lesendrić posle 45 godina otkrio je da je jedan od organizatora prvog koncerta ovog rok benda bio Željko Ražnatović Arkan.
Posle brojnih spekulacija bivša rijaliti učesnica Anđela Đuričić priznala je da je ugradila silikone i otkrila detalje operacije koju je platila 5.500 evra.
Pevačica Sanja Vučić jednom prilikom je sa svojim pratiocima na Instagramu podelila fotografiju iz novog stana, koji je sama sebi obezbedila zahvaljujući napornom radu.
Pevačica Nada Topčagić priznala je da strahuje od smrti nakon što je izgubila kolegu Marinka Rokvića i Sašu Popovića, te je potvrdila da prolazi kroz težak period.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.