Navršavaju se 22 godine od početka varvarske agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, a dejstva SAD i njihovih marionetskih saveznika 1999. godine pravnici, doktori, eksperti otvoreno nazivaju - genocidom i ekocidom, piše „Ruska gazeta"
Vašington i Brisel, navodi list, nastavljaju da prebacuju svu krivicu za tragediju na Balkanu isključivo na Srbe i njihove lidere, dok u ovom i danas nemirnom regionu i dalje traju istrage i diskusije o zločinu Severoatlantske alijanse.
Portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova skrenula je pažnju međunarodne javnosti na to što NATO mnogo govori o pretnjama evropskoj bezbednosti iako su glavna pretnja njihove neodgovorne akcije koje vode eskalaciji tenzija i ekološkoj katastrofi u samom centru Evrope.
Prema njenim rečima, protiv Jugoslavije nije upotrebljena samo radioaktivna municija, već su vršeni ciljani napadi po različitim preduzećima, što je dovelo do izlivanja tona toksičnih i kancerogenih hemijskih jedinjenja na okolne teritorije i rijeke, uključujući i Dunav.
- Nažalost, još niko nije kažnjen za ove zločine. To je, takođe, norma zapadnog mejnstrima da ne priznaju sopstvene greške - ističe Zaharova.
Zar je SRJ jedini primer? Irak, Libija i mnoge druge tačke na planeti. Došli, uništili, otišli, nisu se izvinili, niti kažnjeni. Ali, zato uče druge kako treba živeti i šta je to sloboda. U okviru Alijanse postoji svojevrsno čišćenje od odgovornosti, gde dominira osećanje svedozvoljenosti jer niko ne kažnjava.
Zaharova je ukazala i na to da je u Srbiji pokrenuta prva individualna tužba protiv NATO-a za nadoknadu štete po zdravlje nastalu upotrebom municije sa osiromašenim uranijumom tokom bombardovanja 1999. godine.
- Više od 2.000 ljudi, i Srba i Albanaca, već se obratilo advokatima za pomoć o sličnim temama - navela je Zaharova.
Foto: printscreen
Nakon više od dvije decenije od agresije NATO-a na SRJ u pogođenim oblastima na jugu Srbije pokazatelji za niz bolesti, uključujući rak, i dalje su mnogo veći od nacionalnog proseka, navodi „Ruska gazeta".
List ukazuje da je takve tragove NATO ostavio kao rezultat i drugih svojih „humanitarnih misija", pa je tako na severu Libije, posle bombardovanja, registrovana radijacija veća od dozvoljene vrijednosti, što je karakterističan potpis NATO-vih „humanitaraca".
Nanošenje dugotrajne i ozbiljne štete prirodnoj sredini i zdravlju ljudi, predstavlja direktno narušavanje međunarodnog humanitarnog prava i postaje ustaljena praksa ponašanja država članica NATO-a, napominje list.
Zaharova je ocenila da zemlje članice Alijanse očigledno strahuju od stvaranja presedana za naknadne isplate odštete svim žrtvama.
- Stoga je NATO dosledno negirao vezu između širenja malignih tumora, leukemije i masovne upotrebe municije Alijanse sa osiromašenim uranijumom na jugu Srbije, smatrajući da je povezivanje ovih činjenica neutemeljeno - rekla je Zaharova.
Čak i nekoliko stotina vojnika NATO-a koji su služili u okviru KFOR-a stradalo je od dugoročnih posledica agresije Alijanse na Jugoslaviju, napominje se u tekstu.
To je potvrđeno, na primer, nizom presuda italijanskih sudova po tužbama predstavnika italijanskih oružanih snaga koji su 1999. godine bili u KFOR-u, a kasnije stradali od onkoloških bolesti.
Mladi Srbi nisu bili svedoci NATO agresije, ali nastavlja se na ovaj ili onaj način uticaj dugoročnih posledica, navodi „Ruska gazeta".
Upravo zbog toga za zemlju je jako važno da nastavi pažljivo dokumentovati i sistematizovati dokaze zločina NATO-a na teritoriji SRJ, bazirane na naučnim istragama.
Možda će tužbe protiv NATO-a i aktivnosti međuresorne komisije koju je 2018. godine osnovao srpski parlament pomoći u utvrđivanju istine i dovesti do kažnjavanja odgovornih, tako da se to više nikada ne ponovi, piše list.
Zanimljivo je i to da, prema rečima stručnjaka, prije početka bilo koje vojne operacije, Pentagon i CIA unapred izračunavaju kakav se profit može dobiti po njenom završetku. Pri tome je važno da na vlasti budu potrebni ljudi, koji će se „boriti za demokratiju", a istovremeno omogućiti svojim jučerašnjim pokroviteljima i braniocima da dođu do „debelih komada".
Foto: Fotoilustracija
Dokaz takve politike može se naći u činjenici da je bivši američki državni sekretar Medlin Olbrajt postala vlasnik najvećeg mobilnog operatera na Kosovu, a general Vesli Klark, koji je komandovao NATO snagama tokom bombardovanja Jugoslavije, uložio je u obradu uglja na Kosovu.
Osim toga, zaboravlja se da je u septembru 2000. godine Okružni sud u Beogradu u odsustvu razmatrao krivični postupak protiv Bila Klintona, Medlin Olbrajt, Vilijama Koena, Tonija Blera, Robina Kuka, Džordža Robertsona, Žaka Širaka, Huberta Vedrina, Alana Rišara, Gerharda Šredera, Jozefa Fišera, Rudolfa Šarpinga, Havijera Solane i Veslija Klarka. Sud ih je proglasio krivim za počinjenje zločina protiv SRJ, određujući kaznu zatvora od 20 godina.
NATO bombardovanje SRJ trajalo je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. Intervencija NATO-a je izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti zbog optužbi da srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca.
Svaki veći pritisak gurnuo bi našu zemlju više ka Kini i Rusiji, nismo više u situaciji da imamo jednu stranu sveta kojoj moramo da se klanjamo, kaže Dragomir Anđelković
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svaki veći pritisak gurnuo bi našu zemlju više ka Kini i Rusiji, nismo više u situaciji da imamo jednu stranu sveta kojoj moramo da se klanjamo, kaže Dragomir Anđelković
Tokom noći između 16. i 17. jula širom Krima prijavljeni su požari i napadi bespilotnim letelicama, dok su, prema navodima pojedinih kanala za praćenje situacije, u Crnom moru pogođeni i ruski tankeri iz takozvane "flote iz senke".
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U najnovijoj epizodi emisije "Na merama" videćete gde je ovog puta "uhvaćen" blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu to mudruje blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, kako izgleda "težak" život samozvanog revolucionara Predraga Voštinića.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović u Novom Bečeju zajedno sa predstavnicima kompanije "Lianbo Precision Technology Serbia" i lokalne samouprave obišla je potencijalnu lokaciju za njihovu novu fabriku u industrijskoj zoni.
Premijer Mađarske Peter Mađar izjavio je da još nema tačnog roka kada može da počne putnički prevoz na mađarskoj deonici brze pruge od Budimpešte do Beograda i dodao bi to moglo da se desi za najviše jedan ili dva meseca.
Četvoro Nišlija od kojih je troje povređeno u teškoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, dok je jedna osoba roditelj povređenog deteta, stigla je danas oko 13 časova avionom iz Tivta na niški aerodrom "Konstantin Veliki".
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da danas u Vašingtonu počinje strateški dijalog između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su dvojicu muškaraca zbog sumnje da su učestvovali u brutalnom napadu na dvojicu maloletnika. Napad se se dogodio u noći između srede i četvrtka u parku kod srednje Medicinske škole u Ulici vojvode Knićanina u Novom Sadu.
Maloletnik V. C. (16) povređen je sinoć nešto posle 21 sat kada su tri nepoznate osobe izašle iz automobila, ubacile ga u vozilo, a potom pretile da će da ga izbodu.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić poručio je, povodom dvogodišnjice tragične pogibije policajca Nikole Krsmanovića, da Srbija večno pamti svog heroja koji je položio život na oltar otadžbine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Uprave kriminalističke policije uhapsili su petočlanu kriminalnu grupu koja je u jednoj laboratoriji u Batajnici proizvodila opojnu drogu marihuana u veštačkim uslovima.
Budući britanski premijer Endi Bernam zvanično je proglašen novim liderom Laburističke stranke, nakon što je kao jedini kandidat ispunio uslove za izbor.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Kontroverzni američki pevač R. Keli formalno je zatražio od predsednika Donalda Trampa da preinači njegovu kaznu od 30 godina zatvora, pokazuju najnoviji sudski spisi koje je ove nedelje objavila Kancelarija advokata za pomilovanje.
Voditelj Milan Milošević u emisiji "Demanti" prisetio se anegdote kada je kao novinar u štampi pisao o intimnim odnosima poznatog pevača i jedne starlete.
Pevačica Anastasija Ražnatović tokom trudnoće imala je veliku podršku partnera Nemanje Gudelja, a ima i onih pevačica koji su se vrlo brzo razišli nakon prinove.
Pevačica Anastasija Ražnatović dobila je sina, a sada se putem Instagrama oglasila doktorka koja ju je porađala i zahvalila se na lepoj saradnji čitave porodice Gudelj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.