Izjavom da je agresija na Jugoslaviju 1999. bila potrebna jer je trebalo sprečiti humanitarnu katastrofu i genocid na Kosovu, nemački ambasador u Srbiji Tomas Šib pokušao je da prikrije sve ono što je Nemačka Srbiji učinila u Prvom i Drugom svetskom ratu. Ona, zapravo, govori o tome kako Nemci Srbe doživljavaju kao naciju
Izjava ambasadora Šiba samo je vrh ledenog brega u odnosu na ono šta nemačka politika misli o srpskom narodu, komentariše Šibovu izjavu nekadašnji jugoslovenski ambasador i predsednik Srpskog diplomatskog kluba Milisav Paić.
Prema njegovim rečima, najružnije je to što izjava nemačkog ambasadora dolazi u vreme kada se obeležava godišnjica nemačkog napada na Jugoslaviju u Drugom svetskom ratu.
Šta u stvari Nemci misle o Srbima
Događaje iz devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, Nemačka je iskoristila kako bi se skrenula pažnja sa onoga što je Nemačka uradila u Prvom i Drugom svetskom ratu, kao i sa genocida nad Jevrejima, Slovenima i Romima koje je počinila, dodaje Pajić.
- Oni su od Miloševića napravili većeg zločinca od Hitlera. To je za Nemačku dobro došlo jer ona sada, kao „denacifikovana" zemlja deli moralne lekcije drugima o tome kako drugi treba da postupaju. Nemačka je prema bivšoj Jugoslaviji imala selektivan odnos - sve vreme je isticala Sloveniju i Hrvatsku kao proevropske, a sve što je izvan toga, bile su nazadne, proruski, proturski delovi Jugoslavije koji kulturno ne pripadaju srednjeevropskom miljeu i civilizaciji - kaže Pajić.
Radi se o rasističkom odnosu prema Srbiji koji se nikada nije promenio, smatra Pajić.
- Za njih mi ostajemo faktor koji je teritorijalno vrlo važan, ali kao nacija, mi uživamo drugorazredni položaj. To u najmanju ruku govori o jednom diplomatskom neukusu i bahatosti nemačke strane. Mislim da bi u tom smislu naše ministarstvo spoljnih poslova trebalo da uputi zvaničnu notu. Šta će Nemci da urade? Ne verujem da će to da ih previše da kosne jer je to nemačka zvanična politika - kaže naš sagovornik.
Dvoličnost izjava nemačkog ambasadora
Dajući izjavu o agresiji na SRJ, ambasador Šib je svoju prvu izjavu u kojoj se izvinjava za nemačke zločine nad Srbima tokom Drugog svetskog rata učinio dvoličnom, smatra dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Nemačke Miroslav Stojanović.
- U prvoj izjavi, gde je podsetio je da je napad na Beograd bio samo početak zločina i da on, kao ambasador Nemačke oseća iskrenu potrebu da oda počast žrtvama. Da je tu stao i da je u to uključio i ono što se dogodilo 1999, njegovo žaljenje bilo bi zaista iskreno. Dvolično je, međutim, zato što on u drugoj izjavi opravdava ono što se opravdati ne može - da Nemci treći put u jednom veku bombarduju Srbiju - u Prvom i Drugom svetskom ratu i 1999. - navodi Stojanović.
Foto: Fotoilustracija
Nemačka je u agresiji na Jugoslaviju 1999. učestvovala, ne samo bez mandata saveta bezbednosti UN, već i mimo nemačkog ustava, podseća Stojanović. Osnovni zakon, kako se nemački ustav naziva, zabranjuje angažovanje nemačkih trupa van teritorije Nemačke i NATO.
Teza da je Nemačka učestvovala u agresiji na Jugoslaviju kako bi sprečila genocid teško je branjiva, a Stojanović podseća i na to da je tadašnji nemački šef diplomatije Joška Fišer morao da se izvinjava jevrejskoj zajednici u Nemačkoj kada je događaje na Kosovu i Metohiji uporedio sa Aušvicom.
- Porediti ono što se dogodilo u Aušvicu sa onim što se nije dogodilo na Kosovu bilo je nedopustivo. Nemačka, koja je prvi put posle Drugog svetskog rata, 1999. učestvovala u nekoj agresiji, ima potrebu da se pravda, ali opravdati se ne može - ističe Stojanović.
Nemačka je, prema rečima našeg sagovornika, veoma srčano učestvovala u stvaranju nezavisnog Kosova i i dalje rigorozno istrajava u stavu da Srbija po svaku cenu treba da prizna otimanje sopstvene teritorije i da da saglasnost za suverenitet i nezavisnost Kosova.
Iz Nemačke je i potekla ideja da se srpsko-albanski konflikt rešava po principu „dve Nemačke" - na taj način, Srbija ne bi morala da formalno prizna kosovsku nezavisnost, ali ne bi sprečavala učlanjenje Prištine u međunarodne organizacije, pre svega u UN.
- U tom kontekstu trebalo bi tumačiti i ovo, vrlo energično zastupanje teze da se pravdaju zločini koji se ne mogu opravdati - zaključuje Stojanović.
Ako bi se delegacije Beograda i Prištine na najvišem nivou sastale tokom septembra u Parizu, u prisustvu francuskog predsednika Emanuela Makrona i predstavnika SAD i Rusije to bi bila promena formata dijaloga i potvrda da se priča vraća u SB Ujedinjene nacije gde joj je i mesto
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako bi se delegacije Beograda i Prištine na najvišem nivou sastale tokom septembra u Parizu, u prisustvu francuskog predsednika Emanuela Makrona i predstavnika SAD i Rusije to bi bila promena formata dijaloga i potvrda da se priča vraća u SB Ujedinjene nacije gde joj je i mesto
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog snimka blokaderskog sastanka koji je održan u jednoj kafani u Novom Sadu, a koji svedoče o totalnom rasulu u blokaderskom pokretu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Leskovac će od 24. do 30. avgusta biti u znaku roštilja, muzike i dobre zabave - održava se 36. Roštiljijada! Manifestacija s ukusom i mirisom, kažu oni koji su imali prilike da je bar jednom (p)osete.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski prisustvovala je danas obeležavanju sećanja na srpske žrtve stradale u zločinu u Sisku, poručivši da je obaveza svih nas da čuvamo sećanje na nevino postradale i da istinu o stradanju srpskog naroda prenosimo budućim generacijama.
Policija u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je A. S. (22) iz okoline Inđije, zbog sumnje da je htela da prokrijumčari drogu u niški zatvor.
Beogradska policija uhapsila je taksistu N. B. (45) u noći između petka i subote, nakon što je tokom rutinske kontrole u njegovom automobilu pronađen opasan arsenal oružja.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage izvele su snažne napade na položaje ukrajinskih oružanih snaga koristeći bombe FAB-1500 i FAB-500, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Jurij Ušakov, pomoćnik predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je za novinara Pavela Zarubina da je moguć susret Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa na predstojećem samitu APEK u Kini u novembru.
Poljska ubrzano pretvara granicu prema Rusiji i Belorusiji u veliku odbrambenu zonu sa protivtenkovskim rovovima, betonskim „ježevima“, minskim preprekama, skladištima i sistemima za nadzor.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Pakovanje za putovanje često može da bude naporno, naročito kada nismo sigurni šta nam je zaista potrebno. Ipak, bez obzira na to gde putujemo i koliko dugo ostajemo, postoje tri stvari koje bi trebalo da ponesemo.
Isečena lubenica je jedno od najlepših letnjih osveženja, ali nakon sečenja zahteva pravilno čuvanje, a evo koliko je vremena sme da stoji u frižideru.
TikTok i njegova matična kompanija ByteDance postigli su dogovor sa Ministarstvom pravde SAD o nagodbi u slučaju u kojem su bili optuženi za kršenje zakona o zaštiti privatnosti dece na internetu, poznatog kao COPPA. Ministarstvo pravde saopštilo je da je reč o jednom od najvećih poravnanja do sada u slučajevima koji se odnose na ovaj zakon.
Ljubav prema preplanulom tenu ne jenjava, naročito tokom letnjih meseci, a stručnjaci su otkrili koje namirnice trebamo češće da jedemo da bi je zaštitili od oštećenja.
Pevačica Andreana Čekić danas proslavlja 42. rođendan i tom prilikom dobila je bezbroj čestitki, ali ona najemotivnija je usledila od kuma i kolege Darka Lazića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.