SRBIJA JE 100 PUTA REKLA NE, ALI... G7 I EU SANJAJU DA BEOGRAD PRIZNA LAŽNU DRŽAVU, da Šmit ukine RS i od BiH napravi unitarnu državu, pa svi "srećni i zadovoljni" uđemo u NATO!
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
Ono što su zaključili šefovi diplomatija G7 na sastanku u Londonu praktično su ponovili nekoliko dana kasnije ministri spoljnih poslova država EU na sastanku u Briselu. Opet se dešava da je EU zadužena za operacionalizaciju planova koje iniciraju SAD preko različitih multilateralnih formata.
Ovoga puta, to je krenulo od G7. Pomalo i iznenađujuće, zato što se na ovakav način predstavnici šest najuticajnijih država „zapadnog bloka“ pojačani Japanom već dugo nisu bavili „zapadnobalkanskim pitanjima“. A kada je reč o „zapadnobalkanskom“, podrazumeva se da su u fokusu Kosovo i BiH. Šta hoće G7?
Reakcija na „non pejper“
Prvo, to su „reforme“, koje će za cilj imati stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sprovođenje „zelene agende EU“ u postpandemijskoj eri i nastavak Berlinskog procesa. Uprkos opet ponovljenim velikim rečima o evroperspektivi regiona, punopravno članstvo u EU niti ko može da garantuje, niti će se ta stvar brzo otvarati. Prosto, tema nije popularna, raspoloženje javnosti u većini zapadnoevropskih članica nije naklonjeno tom procesu, neće političari i mnogobrojne birokrate žrtvovati svoje rejtinge i karijere zbog Crne Gore, Albanije, Severne Makedonije… Zato, kada se govori o evroperspektivi, ostaju tri navedene stvari, do daljnjeg, na tome se bazira „funkcionalno prisajedinjenje“ zapadnobalkanskog prostora većem „evropskom bloku“.
Drugo, daleko važnije jeste ono što je u fokusu. Sada i G7 zvanično poziva Beograd i Prištinu „da se konstruktivno uključe u pregovore u okviru dijaloga uz pomoć EU i da u potpunosti normalizuju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum koji doprinosi regionalnoj stabilnosti.“ Šta se pod tim podrazumeva ne treba posebno naglašavati.
Takođe, zvanično je podržana kandidatura Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH. Funkcioner bavarske Hrišćansko-socijalne unije već neko vreme figurira kao naslednik Valentina Incka, ali je otvoreno hoće li to (ikada?) postati. Put do funkcije vodi preko rezolucije Saveta bezbednosti UN i saglasnosti stalnih članica ovog tela, a tu se isprečila Rusija koja traži raspravu o daljoj svrsishodnosti postojanja te pozicije.
Dakle, oko Kosova ništa novo, a iako se i ovo može rastumačiti kao dodatni politički pritisak, ipak predstavlja recikliranje starih mantri koje u krajnjoj liniji ne mogu dovesti do za G7 „podrazumevajućeg ishoda“. Samim tim, nije bilo preke potrebe ni da se ovo još jedared zvanično ponavlja.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Oko BiH, takođe, ništa novo u odnosu na javno saopštavano sa raznih strana prethodnih meseci. Umesto zvaničnog saopštenja G7 bilo bi bolje da se tema raspravi na Savetu za implementaciju mira ili tokom redovnih konsultacija Saveta bezbednosti UN. Nije valjda da misle da će ovako izvršiti politički pritisak na Rusiju, te će Moskva promeniti stav povodom Šmita!?
Naposletku, suštinski nema ništa novo ni oko „funkcionalnog prisajedinjenja“, to se „vrti“ oko Berlinskog procesa, pratećeg „mini-Šengena“ i sličnih inicijativa. Kako će to na kraju izgledati u praksi i koliko će doprineti rastu uticaja EU, ostaje da se vidi. Zbog svega, pravo pitanje zapravo i nije šta hoće G7, već zašto se pomalo i ovako iznenađujuće G7 zainteresovala za regionalna pitanja?
Odgovor je ponuđen u istom zvaničnom saopštenju. U delu gde se navode „neopravdane spekulacije o promenama granica duž etničkih linija“ i dodaje: „Takve promene predstavljale bi pretnju regionalnoj bezbednosti. Odlučno odbijamo svaki pokušaj podrivanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.“ Stav G7 je, dakle, reakcija na famozni „non pejper“.
Nezatvoreno pitanje
Hitra oglašavanja šefova diplomatija sedam najrazvijenijih država (koje su u međuvremenu rešile da iz ovog kruga „izbrišu“ Rusiju, a Moskva im odgovorila da više ne razmišlja o „povratku“ u taj klub) i „evropske dvadesetsedmorke“ dolaze kako bi se sveobuhvatno i „politički obavezujuće“ zakleli da o „non pejperu“ nisu ni razmišljali, niti da on predstavlja realnu alternativu dosadašnjim težnjama. I to je, zapravo, najbolji pokazatelj da su zapali u ćorsokak. Čiji je „non pejper“? Slovenački, Janšin, Pahorov, Orbanovih savetnika, nekoga petog, šestog…
Do danas, niti se iko zatrčao da prigrabi autorska prava, niti je na videlo dana izašla autentična verzija, sa svim detaljima (od kojih i te kako zavise tumačenja predloženog). Zašto bi onda G7 i EU uopšte reagovali na tako nešto? Kolika je „težina“ takvog dokumenta?
Ako jedan takav papir može izazvati ovakve reakcije, onda to najviše govori o onima koji reaguju. „Zapadnobalkansko pitanje“ za G7 i EU ostaje nezatvoreno, a što je još gore, dosadašnja praksa ne donosi rezultat, celokupno dvodecenijsko delovanje usmereno ka novoj političkoj i teritorijalnoj prekompoziciji regiona ispostavlja se da je – promašeno.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Kreirana (samo)obmanjujuća slika kako je sve rešeno, gotovo, kako smo svedoci nove realnosti kojoj prkose još neki „radikalni elementi“ u Beogradu, ali ni oni neće moći da izdrže dugo, razbija se u paramparčad pred jednim „non pejperom“ i dalje nepoznatih autora i diskutabilne sadržine.
Opšta mobilizacija, oličena u zaključcima G7 i EU treba da posluži najpre njima samima, da pokaže kako su i dalje homogeni, jedinstveni, zaklinju se jedni drugima kako neće biti odstupanja. Neće biti preispitivanja i razmišljanja o promeni kursa. Još samo da Srbija „prizna Kosovo“, Šmit se ustoliči u Sarajevu i stvori unitarnu, bezentitetsku državu, a svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO i zauvek proteraju maligne Ruse i opasne Kineze.
Zauzvrat, tu je „šargarepa“ u vidu zajedničkog regionalnog tržišta, sprovođenja „zelene agende EU“ u postpandemijskoj eri i nastavka Berlinskog procesa. Protiv bilo kakve diskusije o alternativnim pristupima boriće se neprestanim ponavljanjem jednog te istog, onoga što već decenijama slušamo. Što je i dovelo do ćorsokaka. I što će trajati do sledećeg „non pejpera“. Dok se opet neko ne odvaži da kaže kako se pristup mora menjati.
Vlada Kosova, koju predvodi premijer Aljbin Kurti, objavila je plan za sprovođenje njenog programa za period 2021-2025, kao i zakonodavni program za 2021. godinu, prenosi Ekonomija Onlajn
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlada Kosova, koju predvodi premijer Aljbin Kurti, objavila je plan za sprovođenje njenog programa za period 2021-2025, kao i zakonodavni program za 2021. godinu, prenosi Ekonomija Onlajn
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U Pančevu su pripadnici Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije na motociklima presretačima zaustavili dvadesetdevetogodišnjeg vozača BMW motocikla koji nije koristio zaštitnu kacigu.
U Srbiji se tokom prethodnog dana dogodilo 118 saobraćajnih nezgoda u kojima je povređeno 57 osoba, dok je protekli vikend obeležio tragičan bilans - život je izgubilo devet učesnika u saobraćaju.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarne garde, saopštili su danas da su izveli raketne i napade dronovima na američke položaje u Kuvajtu i Bahreinu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je imao "veoma dobar razgovor" sa novim britanskim premijerom Endijem Bernamom.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Jupiter, planeta sreće, ušao je u Lava nakon 12 godina, gde donosi odličan peirod za sve znakove Zodijaka. Ovaj tranzit podstiče ljude da preuzmu glavnu ulogu u svom životu, veruju u svoje sposobnosti i bez straha pokažu svoje talente.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević je nakon trijumfa pred našim kamerama progovorila o emocijama koje oseća, pa priznala da je u prethodnih godinu dana doživela najstrašniju izdaju i preokret u životu.
Pobednica "Elite 9" je Stanija Dobrojević, dok je drugo mesto zauzela Aneli Ahmić, a ukoliko niste gledali uživo prenos, pogledajte ovaj lajv i saznajte sve detalje večeri!
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.