SRBIJA JE 100 PUTA REKLA NE, ALI... G7 I EU SANJAJU DA BEOGRAD PRIZNA LAŽNU DRŽAVU, da Šmit ukine RS i od BiH napravi unitarnu državu, pa svi "srećni i zadovoljni" uđemo u NATO!
Podeli vest
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
Ono što su zaključili šefovi diplomatija G7 na sastanku u Londonu praktično su ponovili nekoliko dana kasnije ministri spoljnih poslova država EU na sastanku u Briselu. Opet se dešava da je EU zadužena za operacionalizaciju planova koje iniciraju SAD preko različitih multilateralnih formata.
Vlada Kosova, koju predvodi premijer Aljbin Kurti, objavila je plan za sprovođenje njenog programa za period 2021-2025, kao i zakonodavni program za 2021. godinu, prenosi Ekonomija Onlajn
11.05.2021
22:06
Ovoga puta, to je krenulo od G7. Pomalo i iznenađujuće, zato što se na ovakav način predstavnici šest najuticajnijih država „zapadnog bloka“ pojačani Japanom već dugo nisu bavili „zapadnobalkanskim pitanjima“. A kada je reč o „zapadnobalkanskom“, podrazumeva se da su u fokusu Kosovo i BiH. Šta hoće G7?
Reakcija na „non pejper“
Prvo, to su „reforme“, koje će za cilj imati stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sprovođenje „zelene agende EU“ u postpandemijskoj eri i nastavak Berlinskog procesa. Uprkos opet ponovljenim velikim rečima o evroperspektivi regiona, punopravno članstvo u EU niti ko može da garantuje, niti će se ta stvar brzo otvarati. Prosto, tema nije popularna, raspoloženje javnosti u većini zapadnoevropskih članica nije naklonjeno tom procesu, neće političari i mnogobrojne birokrate žrtvovati svoje rejtinge i karijere zbog Crne Gore, Albanije, Severne Makedonije… Zato, kada se govori o evroperspektivi, ostaju tri navedene stvari, do daljnjeg, na tome se bazira „funkcionalno prisajedinjenje“ zapadnobalkanskog prostora većem „evropskom bloku“.
Drugo, daleko važnije jeste ono što je u fokusu. Sada i G7 zvanično poziva Beograd i Prištinu „da se konstruktivno uključe u pregovore u okviru dijaloga uz pomoć EU i da u potpunosti normalizuju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum koji doprinosi regionalnoj stabilnosti.“ Šta se pod tim podrazumeva ne treba posebno naglašavati.
Takođe, zvanično je podržana kandidatura Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH. Funkcioner bavarske Hrišćansko-socijalne unije već neko vreme figurira kao naslednik Valentina Incka, ali je otvoreno hoće li to (ikada?) postati. Put do funkcije vodi preko rezolucije Saveta bezbednosti UN i saglasnosti stalnih članica ovog tela, a tu se isprečila Rusija koja traži raspravu o daljoj svrsishodnosti postojanja te pozicije.
Dakle, oko Kosova ništa novo, a iako se i ovo može rastumačiti kao dodatni politički pritisak, ipak predstavlja recikliranje starih mantri koje u krajnjoj liniji ne mogu dovesti do za G7 „podrazumevajućeg ishoda“. Samim tim, nije bilo preke potrebe ni da se ovo još jedared zvanično ponavlja.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Oko BiH, takođe, ništa novo u odnosu na javno saopštavano sa raznih strana prethodnih meseci. Umesto zvaničnog saopštenja G7 bilo bi bolje da se tema raspravi na Savetu za implementaciju mira ili tokom redovnih konsultacija Saveta bezbednosti UN. Nije valjda da misle da će ovako izvršiti politički pritisak na Rusiju, te će Moskva promeniti stav povodom Šmita!?
Naposletku, suštinski nema ništa novo ni oko „funkcionalnog prisajedinjenja“, to se „vrti“ oko Berlinskog procesa, pratećeg „mini-Šengena“ i sličnih inicijativa. Kako će to na kraju izgledati u praksi i koliko će doprineti rastu uticaja EU, ostaje da se vidi. Zbog svega, pravo pitanje zapravo i nije šta hoće G7, već zašto se pomalo i ovako iznenađujuće G7 zainteresovala za regionalna pitanja?
Odgovor je ponuđen u istom zvaničnom saopštenju. U delu gde se navode „neopravdane spekulacije o promenama granica duž etničkih linija“ i dodaje: „Takve promene predstavljale bi pretnju regionalnoj bezbednosti. Odlučno odbijamo svaki pokušaj podrivanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.“ Stav G7 je, dakle, reakcija na famozni „non pejper“.
Nezatvoreno pitanje
Hitra oglašavanja šefova diplomatija sedam najrazvijenijih država (koje su u međuvremenu rešile da iz ovog kruga „izbrišu“ Rusiju, a Moskva im odgovorila da više ne razmišlja o „povratku“ u taj klub) i „evropske dvadesetsedmorke“ dolaze kako bi se sveobuhvatno i „politički obavezujuće“ zakleli da o „non pejperu“ nisu ni razmišljali, niti da on predstavlja realnu alternativu dosadašnjim težnjama. I to je, zapravo, najbolji pokazatelj da su zapali u ćorsokak. Čiji je „non pejper“? Slovenački, Janšin, Pahorov, Orbanovih savetnika, nekoga petog, šestog…
Do danas, niti se iko zatrčao da prigrabi autorska prava, niti je na videlo dana izašla autentična verzija, sa svim detaljima (od kojih i te kako zavise tumačenja predloženog). Zašto bi onda G7 i EU uopšte reagovali na tako nešto? Kolika je „težina“ takvog dokumenta?
Ako jedan takav papir može izazvati ovakve reakcije, onda to najviše govori o onima koji reaguju. „Zapadnobalkansko pitanje“ za G7 i EU ostaje nezatvoreno, a što je još gore, dosadašnja praksa ne donosi rezultat, celokupno dvodecenijsko delovanje usmereno ka novoj političkoj i teritorijalnoj prekompoziciji regiona ispostavlja se da je – promašeno.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Kreirana (samo)obmanjujuća slika kako je sve rešeno, gotovo, kako smo svedoci nove realnosti kojoj prkose još neki „radikalni elementi“ u Beogradu, ali ni oni neće moći da izdrže dugo, razbija se u paramparčad pred jednim „non pejperom“ i dalje nepoznatih autora i diskutabilne sadržine.
Opšta mobilizacija, oličena u zaključcima G7 i EU treba da posluži najpre njima samima, da pokaže kako su i dalje homogeni, jedinstveni, zaklinju se jedni drugima kako neće biti odstupanja. Neće biti preispitivanja i razmišljanja o promeni kursa. Još samo da Srbija „prizna Kosovo“, Šmit se ustoliči u Sarajevu i stvori unitarnu, bezentitetsku državu, a svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO i zauvek proteraju maligne Ruse i opasne Kineze.
Zauzvrat, tu je „šargarepa“ u vidu zajedničkog regionalnog tržišta, sprovođenja „zelene agende EU“ u postpandemijskoj eri i nastavka Berlinskog procesa. Protiv bilo kakve diskusije o alternativnim pristupima boriće se neprestanim ponavljanjem jednog te istog, onoga što već decenijama slušamo. Što je i dovelo do ćorsokaka. I što će trajati do sledećeg „non pejpera“. Dok se opet neko ne odvaži da kaže kako se pristup mora menjati.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Niko
pre 4 godine
Ma pametni ste mnogo, sve da im damo sve i da udjemo u Nato a time gubimo Rusiju! Tako da za buduca pitanja sve mora da se prihvati kako oni sviraju e pa nece moci gospodo!
Premijer lažne države sastao se sa Dragoneom, ali i predsednikom Vojnog komiteta EU generalom Šonom Klensijem, a tom prilikom je zavrteo pokvarenu albansku ploču o navodnoj opasnosti od destabilizacije koja preti od Beograda i Moskve
Vlada Kosova, koju predvodi premijer Aljbin Kurti, objavila je plan za sprovođenje njenog programa za period 2021-2025, kao i zakonodavni program za 2021. godinu, prenosi Ekonomija Onlajn
Zapadne zemlje mogle bi da pokušaju da preko evropskog kontingenta od oko 10.000 ljudi uspostave vojno prisustvo u Ukrajini, počevši od Odese i crnomorskog pravca, ocenio je vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Jedna devojka pokušala je da prevari onlajn prodavnicu tako što im je poslala lažni dokaz o uplati za farmerke i majicu, ne sluteći kakvu će osvetu dobiti.
Tokom ove godine 251 grčka plaža proglašena je zatvorenim za bilo kakvu gradnju, uključujući iznajmljivanje ležaljki i suncobrana, pa sve do privremenih drvenih konstrukcija.
U Srbiji će danas u većini mesta biti umereno do potpuno oblačno, sem na jugu Srbije gde će biti pretežno sunčano. Temperature će se kretati od šest do 23 stepena.
Policija u Podgorici uhapsila je Sašu L. (36) i Nemanju M. (36) zbog sumnje da su učestvovali u organizaciji bekstva Miloša Medenice, za kojim crnogorska policija traga već mesecima.
Mobilizacija u Ukrajini odvija se loše, dobrovoljaca spremnih da služe u redovima ukrajinske vojske više nema, dok nema smisla očekivati povratak i uključivanje onih koji izbegavaju službu.
Nemačka planira novo zaduživanje od skoro 200 milijardi evra u 2027. usled rasta vojnih troškova i kamata, navodi se u nacrtu budžeta koji priprema vlada u Berlinu.
Iran će posle pokušaja Sjedinjenih Američkih Država i Izraela da unište njegov nuklearni program nastojati da ga obnovi i dodatno razvije, a malo je verovatno da će bilo ko uspeti da ga u tome spreči, izjavio je ruski senator Aleksej Puškov.
Zapadne zemlje mogle bi da pokušaju da preko evropskog kontingenta od oko 10.000 ljudi uspostave vojno prisustvo u Ukrajini, počevši od Odese i crnomorskog pravca, ocenio je vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Lik Ivana Korsakova, kojeg u seriji "Katarina Velika" tumači ruski glumac Stanislav Tikunov, privukao je veliku pažnju gledalaca zbog burnog odnosa sa ruskom caricom Katarinom Velikom.
Publika ih je gledala kao nerazdvojne prijatelje, legendarne tandeme i velike glumačke partnere, ali iza kamera odnosi među pojedinim velikanima domaće scene bili su daleko komplikovaniji nego što se mislilo.
Pojavile su se informacije da OpenAI razmatra razvoj sopstvenog pametnog telefona, koji bi mogao ozbiljno da uzdrma tržište i dovede u pitanje dominaciju platformi kao što su "App Store" i "Google Play".
Ova "carska torta" je raskošna poslastica koja se često sprema za porodična okupljanja i svečanije prilike, a zanimljivo je da je u osnovi posna, iako deluje veoma bogato i kremasto.
Pevač Slobodan Batjarević Cobi otkrio je da se Rada Manojlović na početku karijere rasplakala nakon što su je Lepa Brena i Saša Popović odveli kod stomatologa.
Već neko vreme svi bruje o povratku pevača Milana Stankovića na scenu posle nekoliko godina pauze, a sada je to prokomentarisala i njegova koleginica Tamara Milutinović.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar