Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je prognozu rasta Srbije za ovu godinu na 6,0 posto u današnjem novom izveštaju o regionalnim ekonomskim izgledima, što je duplo više od njene procene iz septembra 2020. kada je predviđala rast od 3,0 procenta
Za 2022. godinu, EBRD očekuje da stopa rasta srpske ekonomija uspori na 3,5 procenta.
U prvom kvartalu 2021, srpska ekonomija je, kako se ističe u izveštaju, porasla za 1,7 procenata u odnosu na isti kvartal 2020, podržana snažnim razvojem građevinskog sektora, ali i rastom industrijske proizvodnje, trgovine, transporta i turizma.
Rast BDP-a u 2021. godini biće podržan dodatnim vladinim izdacima za zdravsto, subvencijama za zarade i jednokratnim isplatama penzionerima i drugim kategorijama stanovništva, navodi se u dokumentu.
Ova međunarodna investiciona i kreditna institucija očekuje oporavak potrošnje u Srbiji nakon pandemije kovid-19 i povećanje javnih investicija u skladu sa nastavkom ekspanzivne fiskalne politike.
U tom kontekstu podseća da je vlada, nakon dva paketa podrške tokom prošle godine, usvojila dodatne mere fiskalnih podsticaja u iznosu od 4,5 procenata BDP-a (2,0 milijarde evra) za 2021. godinu.
Budžet za 2021. godinu, takođe uključuje značajno povećanje javnih investicija, ukazuje se u izveštaju.
Mateo Kolanđeli, direktor EBRD-a za Srbiju i Zapadni Balkan, kaže da su zadovoljni snažnim ekonomskim oporavkom Srbije i da Banka ostaje posvećena pružanju podrške vlastima u održanju ovog ubrzanog rasta.
"Jačanje konkurentnosti privatnog sektora, podrška dobro strukturisanim ulaganjima u saobraćajnu i ekološku infrastrukturu, kao i tranzicija ka zelenoj energiji biće ključni prioriteti za bolji rast nakon krize kovid-19“, dodaje on.
Generalno, efekti pandemije kovid-19 na srpsku ekonomiju u 2020. godini bili su umereni, piše u izveštaju EBRD-a.
Struktura ekonomije, s ograničenim prihodima od turizma i relativno visokim udelom osnovnih dobara u proizvodnoj strukturi, zaštitila je zemlju od dubljeg šoka. Kombinacija velikih vladinih paketa podrške i manje restriktivne mere zaključavanja tokom većeg dela godine, rezultirala je ekonomskom kontrakcijom od samo 1,0 odsto prošle godine, napominje EBRD.
Dodaje da je vlada reagovala na pandemiju 2020. godine sa dva paketa pomoći ukupne vrednosti oko 13 procenata BDP-a (5,8 milijardi evra), koji su obuhvatili podršku zdravstvenom sektoru, subvencionisanje zarada, finansijsku podršku građanima, odlaganje poreza i podršku likvidnosti malim i srednjim preduzećima putem šeme kreditnih garancija.
Javni dug se povećao za oko pet procentnih poena u 2020. godini, dostigavši 58 procenata BDP-a, navodi se u dokumentu.
Što se tiče rizika, prema oceni EBRD-a, oni su uravnoteženi i prvenstveno se odnose na tempo oporavka eksterne potražnje i brzinu sprovođenja projekata javne infrastrukture i strukturnih reformi.
Kada je reč o prognozi za ceo Zapadni Balkan, EBRD očekuje da će proizvodnja u ovom regionu porasti za 5,1 odsto 2021. godine, što je odraz snažnih rezultata u dosadašnjem delu godine i nastavka fiskalnih podsticaja.
Međutim, kontinuirana neizvesnost u vezi sa ograničenjem putovanja opterećuje izglede ekonomija zavisnih od turizma. Za 2022. godinu se predviđa usporavanje rasta regiona na 3,8 odsto.
Što se tiče pojedinačnih ekonomija na Zapadnom Balkanu, EBRD je povećala prognozu rasta Crne Gore za 3,5 procentnih poena (pp) u odnosu na septembar na 6,0 posto za 2021, u Severnoj Makedoniji očekuje rast od 4,0 procenta (povećanje za 1,0 pp u odnosu na septembar), za BiH projektuje rast od 3,5 odsto (za 0,5 pp veći), dok je prognoze za Albaniju i kosovsku privredu ostavila na nepromenjenom nivou od po 4,0 posto.
Glavna ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorčik izjavila je da iako revidirane prognoze daju razloge za optimizam, ostaje velika neizvesnost u pogledu kretanja kovida-19 Delta soja, koji predstavlja posebno veliki rizik za zemlje koje imaju manji napredak u vakcinaciji, kao i za ekonomije koje se u velikoj meri oslanjaju na međunarodni turizam.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Glavobolja, povišena temperatura, bolovi u telu, povraćanje glavni su simptomi ebole zbog koje je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi proglasila epidemiju.
Farmer Radenko Jeremić iz Salaša Crnobarskog kod Bogatića, ponosni je vlasnik Jablana, najvećeg i najtežeg bika na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu!
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Na svirep način, 5. avgusta 2023. godine, ubijen je Dejan Paunović (33) iz sela Klokočevac, u opštini Majdnapek, čije ubistvo je organizovala i isplanirala njegova supruga Slađana sa ljubavnikom Srećkom Milenkovićem i maloletnim M. R. (17).
Na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, u parkiranom automobilu, pronađeno je telo muškarca, a kako ukazuju prve informacije, muškarac je preminuo prirodnom smrću.
Policija u Kraljevu uhapsila je M. M. (22) iz Kule, osumnjičenog da je na ulici u Vrnjačkoj Banji nakon kraće rasprave mladiću (17) iz tog mesta nožem naneo ubodnu ranu u predelu stomaka.
Na magistralnom putu između Užica i Požege, na deonici kroz Užice, nešto oko 11.30 časova, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj se jedan automobil prilikom sletanja sa kolovoza "zario" u kanal pored puta.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas komentarišući rasprave u Evropi o načinima dijaloga sa Rusijom, da evropski lideri, ukoliko žele kontakt sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, mogu da ga pozovu telefonom.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar