SRBI BI SAMO DA BUDU SRBI, NIŠTA VIŠE, ALI NI NIŠTA MANJE OD TOGA! U tome je sva zagonetka "Srpskog sveta"! SMEMO LI BITI SVOJI NA SVOME?!
Podeli vest
Buđenje i ojačavanje identitetske paradigme i duhovno-kulturnih sastavnica „Srpskog sveta" u punom je sazvučju sa božićnom porukom mitropolita/patrijarha Porfirija od pre tri godine: „Ne bojte se da budete ono što jeste"
U nekim srećnijim prilikama, analizira diplomata i univerzitetski profesor Darko Tanasković, u kojima politika ne bi bila naša jedina metafizika, kako se svojevremeno izrazio Radovan Bigović, sintagma „Srpski svet" ne bi izazivala posebno uzbuđenje i žestoko osporavanje onih nesrba koji se njenom upotrebom u javnom govoru osećaju ugroženi, a i nekih Srba koji je pak smatraju nepristojnom i retrogradnom. Nažalost, politika, odnosno ono što se danas upražnjava i doživljava kao politika, uspela je da i ovo, prvenstveno kulturnoidentitetsko i narodnosno, određenje srpske pripadnosti prepokrije i optereti svojom otrovnom semantikom. Obrušavanje na pominjanje „Srpskog sveta" u političkom kontekstu ponajpre govori o nemirnoj savesti budnih kritičara koji znaju, ali nikada neće priznati, da je ta politička dimenzija značenja „Srpskog sveta" aktuelizovana sistematskim osporavanjem Srbima da u „njihovim" državama i sredinama celovito i neopterećeno budu Srbi, i to u svemu onome što Srpstvo kulturno i identitetski podrazumeva. Inače, „Srpski svet", kao sveukupnost jezičkog, kulturnog, tradicijskog i mentalnog, a ne prevashodno teritorijalnog prostora, u kom Srbi žive i koji živi u njima, ne bi trebalo nikoga da zabrinjava.
Predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić češtitao je večeras srpskim vaterpolistima osvajanje zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Tokiju i odbojkašicama osvajanje bronze, saopšteno je iz Skupštine Srbije
09.08.2021
20:07
Svi koji su učili francuski jezik iz čuvenih Možeovih udžbenika sećaju se njihovog naslova „Francuski jezik i civilizacija", a Francuska je čak stvorila i Međunarodnu organizaciju Frankofonije, u kojoj je i Srbija posmatrač, a koja nikako nije samo jezičko-civilizacijska već je i kanal njenog političkog uticaja u svetu. Oni koji govore portugalski, ma gde živeli na planeti, osećaju se pripadnicima „luzitanskog sveta", isto važi za Grke, Jermene, Turke... Važi i za Ruse, ali „ruski svet", za razliku od prethodnih kulturno-identitetskih formacija, kao i „srpski", već izaziva podozrenje i odbojnost, svakako ne iz kulturoloških razloga.
Kakav problem može uopšte predstavljati brojnošću pripadnika srazmerno malobrojni „Srpski svet"? Odgovor nam, svakako nenamerno, pruža i jedan komentar pokojnog hrvatskog znanstvenika i političara Slavena Letice, objavljen u „Hrvatskom tjedniku" 18. januara 2018. godine. Letica u osvrtu uporedno analizira božićne poruke počivšeg patrijarha Irineja i tadašnjeg mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, a sadašnjeg patrijarha Porfirija. Tekst je naslovljen: „Porfirijeva zagonetka i Irinejeva odgonetka". Ukratko, Letica u svojoj nacionalno-političkoj optici i hermeneutici tumači da između poruka dvaju duhovnika postoji nesklad. Patrijarh je, prema njegovom sudu, otvoreno zastupao velikosrpsku ideologiju, dok je mitropolit govorio većma teološki uopšteno i pitijski zagonetno, pri čemu mu je naročitu pažnju privukao ovaj deo poslanice: „Zato, braćo i sestre, posebno večeras vas molim da se ne bojite da budete ono što jeste, a moje je iskustvo da postoji strah u vama. Ne ulazim u to koliko je opravdan, ali sam siguran da od vas zavisi da li ćete biti hrabri i postojani." A evo sad kako Letica komentariše ovaj pastirski poziv pravoslavnima u Hrvatskoj: „To je veliko i važno pitanje - zagonetka na koju propovjednik nije i ne želi ponuditi pastirski (!) odgovor. Jesu li ili žele li pripadnici srpske/pravoslavne zajednice u Hrvatskoj postati istinskim hrvatskim državljanima, pripadnicima hrvatskog političkog naroda, hrvatske nacije, lojalni državljani Republike Hrvatske, koji njeguju i poštuju svoje etničko podrijetlo ili žele biti nešto drugo."
Foto: mediacentar.rs
Letica je našao za shodno da svoje stavove učeno i poučno potkrepi i mišlju istaknutog predstavnika austromarksizma i jedno vreme (1918-1919) ministra inostranih poslova Austrougarske, Ota Bauera: „Nacija je sveukupnost ljudi ujedinjenih zajednicom sudbine u zajednicu karaktera." „Hrvatski politički narod" bi trebalo da je ta „sveukupnost ljudi ujedinjena zajedničkom sudbinom", u kojoj bi Srbi valjalo da se prepoznaju i integrišu, zadržavajući samo svest o etničkom poreklu. Iako sociolog, Letica ili nije dobro razumeo Bauera ili od čitalaca nije očekivao da su upoznati sa idejama ovog značajnog teoretičara. Jer, dalekovidi Bauer upozorava na „opasnost himere sveta homogenih i suverenih nacionalnih država, u službi interesa jedne jedine većinske nacije, uprkos realnosti nacionalnog, etničkog i kulturnog pluralizma". A upravo je takva „nacija-država" ideal i projekat hrvatskog nacionalizma. Može li se u Srba, iz njihovog pečalnog iskustva „zajednice sudbine" sa Hrvatima i sadašnjeg nezavidnog položaja u Hrvatskoj, uobličiti „zajednica karaktera" u melting potu hrvatskog (ili „bosanskog" ili „crnogorskog/montenegrinskog") političkog naroda? Buđenje i ojačavanje identitetske paradigme i duhovno-kulturnih sastavnica „Srpskog sveta" u punom je sazvučju sa božićnom porukom mitropolita/patrijarha Porfirija od pre tri godine: „Ne bojte se da budete ono što jeste!" U tome je sva „zagonetka" „Srpskog sveta", koje zapravo i nema. Srbi bi samo da budu Srbi. Ništa više, ali ni ništa manje od toga.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
maks
pre 4 godine
Možete biti svoji na "svome" ali NE na tuđem. TO zaboravite. U slučaju da NISTE zaboravili, pa opet počnete glasno kukurikati, (a počeli ste), morat čemo vas podsjetiti da to MORATE zaboraviti. Podsjetit če vas na to OLUJA br 2. A isto to vas čeka i iz Crne Gore, i Kosova.
Predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić češtitao je večeras srpskim vaterpolistima osvajanje zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Tokiju i odbojkašicama osvajanje bronze, saopšteno je iz Skupštine Srbije
Ekipa Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) pronašla je jutros rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu. Kako saznajemo, blokaderski rektor krenuo je na tajnu misiju u Berlin.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je večeras da država neće prenositi teret rasta cena nafte na građane i privredu.
J.V. (50) iz aleksinačkog sela Tešica, protiv koje je podneta krivična prijava zbog ubijanja i zlostavljanja životinja za šta je propisana kazna zatvora do tri godine, pred organima gonjenja priznala je delo.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da isplata treće i četvrte mesečne rate stipendija za izuzetno nadarene učenike i studente počinje u petak, 20. marta.
U Galeriji Matice Srpske, u Novom Sadu, u čast "Kapetana Miše Anastasijevića" uručeno je priznanje - Lider društvene odgovornosti za 2025. godinu direktoru Privrednog društva "Srbijašume" Krstu Janjuševiću.
Brat bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića, Aco Đukanović uhapšen je zbog posedovanja nedozvoljenog arsenala oružja, a kako za Informer tvrdi izvor blizak bezbednosnim crnogorskim službama (ime poznato redakciji), iza njegovog hapšenja stoji FBI.
Tokom večernjih sati u čačanskom naselju Suvi Breg, došlo je do ogromnog požara kada se, prema prvim nezvaničnim informacijama, zapalila stolarska radionica.
Nenad K. ubijen je 15. marta u Čačku udarcima čekićem u glavu, a istim oružjem usmrćen je Drago Mašulović 29. januara 2015. godine, ali je njegovo telo i raskomadano. Ubicu iz Mirijeva i osumnjičenog za ubistvo u Čačku povezuje i isti motiv, a to su neraščišćeni računi iz prošlosti.
Eskalacija napada na ključne naftne i gasne objekte na Bliskom istoku preti da pokrene novu fazu sukoba, sa ozbiljnim posledicama po globalno snabdevanje energijom i svetsku ekonomiju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu održao je vanrednu konferenciju za medije na kojoj je govorio o aktuelnoj situaciji na frontu, dok se sukob sa Iranom dodatno zaoštrava.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da postoje signali iz Sjedinjenih Američkih Država o skorom nastavku mirovnih pregovora, uz upozorenje da Rusija ne sme da uđe u njih sa jačom pozicijom.
Kultna serija "Čuvari plaže" koja je obeležila devedesete i stvorila planetarne seks simbole dobija svoj rimejk, a prve fotografije sa seta već su zapalile svet.
Gugl je odlučio da svoju opciju "Personal Intelligence" učini dostupnom svima bez naplate, pa sada uređaji mogu da povežu Gmail, dokumenta i kalendar i na osnovu toga nude prilagođene odgovore i pomoć u svakodnevnim obavezama.
Kupovina kvalitetne posteljine je ulaganje u udoban san, ali njeno pravilno pranje zna da zbuni. Temperatura i način održavanja ključni su za mekoću, dugovečnost i higijenu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar