Poziv SAD Prištini da smesti avganistanske izbeglice na teritoriji KiM kršenje je Rezolucije 1244 SB UN i Srbija mora na tome da insistira, tvrde analitičari
Kako piše "Politika", Srbija ima razloga za brigu i oprez.
Analitičari smatraju da je situacija za oprez zbog odluka, pre svega, vlasti privremenih institucija u Prištini, ali i vlasti u Albaniji i Severnoj Makedoniji, da se odazovu pozivu SAD da prihvate, kako se kaže, privremeno zbrinjavanje avganistanskih izbeglica, jer to potencijalno predstavlja bezbednosni rizik i za našu zemlju, ali i za ceo region.
Nimalo naivno
Deo njih ukazuje i da je poziv SAD Prištini da smesti avganistanske izbeglice na teritoriji Kosova direktno kršenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i da naša vlast mora na tome da insistira.
Odmah po početku haosa u Avganistanu SAD su pozvale, između ostalih, Uzbekistan i Tadžikistan da prihvate avganistanske izbeglice, ljude koji su sarađivali s Amerikancima i njihovim saveznicima, ali su ove zemlje to kategorično odbile. Turska je reagovala najavom izgradnje zida kako bi zaustavila priliv izbeglica. Za razliku od njih, Priština, Tirana i Skoplje su, isto tako, brzo odgovorile prihvatanjem poziva. Još brže se oglasila bivša američka državna sekretarka Madlen Olbrajt, koja je učinila sve, uključujući i bombardovanje Srbije, za kosovsku nezavisnost, zahvalivši se na "Tviteru" "Albaniji, Kanadi, Kosovu i Severnoj Makedoniji što su pružili utočište avganistanskim saveznicima, ženama i liderima civilnog društva, nadam se i očekujem da će i drugi slediti ovaj primer".
Sagovornici "Politike" navode da ne iznenađuju ni odluke Prištine, Tirane i Skoplja, ni zahvalnost Olbrajtove. Diplomata u penziji Zoran Milivojević kaže da su Albanija i Severna Makedonija članice NATO-a i da je logično da prihvate poziv SAD, koje u tim zemljama imaju jak uticaj, a "šta tek reći za Kosovo, gde SAD imaju prevashodni uticaj".
- Što se tiče dolaska Avganistanaca, radi se o ljudima koji nisu vezani za radikalni islamizam, koje zapadni centri moći, pre svega Vašington, pokušavaju da spasu jer su bili u službi njihovih interesa, a da li će oni, posle nekog vremena, otići u zapadne zemlje, drugo je pitanje. Bez obzira na to o kakvim ljudima se radi, za region je to demografski problem, jer to svakako jača prisustvo i uticaj islamskog faktora na ovim prostorima. U svakom slučaju predstavlja bazu i infrastrukturu za jačanje tog segmenta u regionu, a ukoliko ti ljudi trajno ostanu, to može da utiče na demografsku strukturu i celu situaciju na ovim prostorima. Važno je i kako će se ti ljudi ponašati, u svakom slučaju, ovo predstavlja jedan novi bezbednosni problem s kojim će zemlje u regionu morati da računaju, jer posle ovoga što se događa u Avganistanu možemo da očekujemo novi talas izbeglica - objasnio je on.
Dejan Miletić, predsednik Centra za proučavanje globalizacije, kaže da odluka Albanije i Severne Makedonije "da raširenih ruku prihvate ljude iz rizičnog područja, bez ozbiljnog uvida u celu situaciju, govori o podaničkom odnosu i određenoj neodgovornosti".
- Što se tiče KiM, dolazak Avganistanaca je neprihvatljiv, to je neodgovorno, ali i kršenje Rezolucije 1244 SB UN, što govori o problematičnom pristupu međunarodnom pravu. Rekao bih da ne vidim kako će ti ljudi izaći iz Avganistana kad je tamo sve zatvoreno, ne vidim da je došlo do neke evakuacije - navodi Miletić.
Na konstataciju da priča o međunarodnom pravu i njegovom kršenju, znamo iz iskustva, kad je reč o SAD, nešto što njih apsolutno ne dotiče, Miletić kaže:
- Nemamo mi tu iluzije, ali takav odnos SAD prema Kosovu bi dalje usložnjavao naše odnose, a to može biti interes SAD. S moje tačke gledišta, dolazak ljudi iz Avganistana bi usložnio probleme na prostoru KiM i doneo pogoršanje bezbednosti u regionu".
Foto: Tanjug/AP
Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da su, s jedne strane, vlasti u Prištini održavale dobre odnose s vlastima u Kabulu i sa Amerikancima, pa će i primiti ljude iz tog režima, a s druge strane, albanski narod na KiM je podržavao talibane, Al Kaidu i Islamsku državu.
- Albanci su, kao nijedan drugi narod, bili zastupljeni u tim islamističkim organizacijama. Ovo govori o dubinskom raskoraku među njima. Sve to jeste opasnost, ali može da bude i dobra prilika da pošaljemo svetu poruku o učešću Albanaca u tim ekstremističkim organizacijama, jer među tim izbeglicama ko zna koliko će biti infiltriranih pripadnika raznoraznih islamističkih organizacijama, koji navodno beže od tih organizacija, ulaze u Evropu, a potom mogu biti ćelije za njihovo dalje delovanje - naveo je Anđelković.
Istoričar i publicista Srđa Trifković smatra da neće biti velikog broja avganistanskih izbeglica "jer talibani manje-više kontrolišu sve granične prelaze, uskoro će i aerodrom, a njima neće pasti na pamet da među izbeglice propuste možda i pripadnike snaga bezbednosti sada već bivšeg režima, prevodioce i pomoćno osoblje, koji su pomagali Amerikancima i njihovim saveznicima".
- U suštini, prozapadnjaci u Avganistanu ostavljeni su na cedilu, manje-više kao i Vijetnamci u Sajgonu 1975. godine. Međutim, već sama izražena namera SAD da se raspolaže teritorijom Kosova kao sopstvenim feudom u suprotnosti je s Rezolucijom 1244 SB UN i sa principima međunarodnog prava. To Vladi Srbije daje dodatni argument da zahteva striktno poštovanje Rezolucije 1244, koja je za Srbiju alfa i omega očuvanja tapije na južnu pokrajinu. Dakle, mislim da su SAD i samo izraženom namerom da raspoređuju izbeglice na Kosovu, bez obzira na to da li će to biti ostvareno ili ne, učinile sebi medveđu uslugu i dali zvaničnom Beogradu dodatni argument za poštovanje međunarodnog prava i za povratak kosovskog pitanja iz Brisela u Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija - naveo je Trifković.
Biće pojačanih pritisaka na Srbiju
Sagovornici "Politike" očekuju dodatne pritiske na našu zemlju što se tiče pitanja Kosova, ali ističu da Srbija mora da ih izdrži i da pomogne svom narodu u južnoj pokrajini.
Zoran Milivojević kaže da "Amerikanci pribegavaju sili kad ne mogu da reše neki problem".
- U meri u kojoj raste da Kosovo bude prostor preko koga će oni rešavati svoje probleme, kao ovaj s Avganistanom, rašće i interes SAD za brže rešavanje kosovskog pitanja, imajući u vidu da Kosovo slepo sluša. Sa Avganistanom će se zaoštriti dosta pitanja u centralnoj Aziji, naročito odnosi s Rusijom i Kinom, biće tih problema. Prema tome, rašće pritisak da se kosovsko pitanje reši brže u korist američkih interesa, znači priznanje po svaku cenu i što je pre moguće. Nije slučajno što su Albanija, Severna Makedonija i Priština odmah prihvatile poziv SAD. Nama nema druge nego da budemo još čvršće na svojim pozicijama i još energičniji u zaštiti državnih i nacionalnih interesa - istakao je Milivojević.
Dragomir Anđelković kaže da smo mi stalno izloženi pritiscima, ali "Amerika je sada mnogo manje moćna nego što je bila 2008. godine, kad je Kosovo samoproglasilo nezavisnost, a ako tada Srbija nije podlegla pritiscima, ne bi smela ni danas, kakvi god bili pritisci". Dodaje i da "nema razloga za specijalnu brigu što se tiče bezbednosti", ističući: "Briga jeste osnovana, ali i ranije su se Albanci, koji su se borili u ekstremističkim islamskim organizacijama vraćali na ovaj teren, ipak dok Amerikanci ne pritisnu dugme i ne izazovu novi sukob, njega neće biti. Mogli su to dugme da pritisnu pre pet godina, kao što mogu i sada, a naše je da se spremamo i da se borimo ako nas neko ugrozi. Mi ne izazivamo sukobe, ali Srbija svakako ima odgovornost da priskoči u pomoć svom narodu na KiM, ako bude ugrožen."
Foto: AP PHOTO
Srđa Trifković smatra da su SAD svojim postupkom dale Srbiji argument za kategorično odbijanje daljih pritisaka, jer "očigledno je da se ne nudi ništa".
- Ovako spektakularni kolaps pozicije SAD u Avganistanu, koje su građene 20 godina, uključujući i investicije u infrastrukturu i avganistanske snage od 88 milijardi dolara, za koje se zna, može samo da doprinese daljem urušavanju američkog kredibiliteta i čvršćoj argumentaciji za Vladu Srbije da apsolutno nikakve pritiske ne prihvata - naveo je on
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Pre samo nekoliko dana, majka u Tirolu doživela je ono što tvrdi da je najstrašniji trenutak u njenom životu kada je zatekla nepoznatog muškarca u automobilu sa svojom decom.
Državljanin Bosne i Hercegovine Tomislav Petrović (38) oglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina i četiri meseca zatvora zbog teške saobraćajne nesreće na mostu kod Bačkog Petrovca, u kojoj je poginula majka troje dece S. J. (38), dok su njen suprug i ćerkice povređeni.
Carinski službenici su u saradnji sa policijom 17. jula 2026. godine na graničnom prelazu Horgoš sprečili pokušaj krijumčarenja 10 neprijavljenih pravoslavnih ikona.
P. T. (25) iz Niša uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, dok je N. J. (31) lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona pronašli su i uhapsili dve osobe za kojima su bile raspisane interne poternice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Boru uhapsili su S. G. (21) zbog sumnje da je u jednom selu u okolini Bora, upravljajući vozilom marke "audi" bez vozačke dozvole, oborio maloletno lice koje je vozilo bicikl, a zatim napustio lice mesta.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei zapretio je da će Iran i njegovi savznici naučiti Sjedinjene Američke Države lekcijama koje neće zaboraviti.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Starleta Tamara Đurić ponovo je uspela da zapali društvene mreže nakon što je objavila provokativne kadrove iz luksuznog spa centra, gde je uživala u opuštajućoj masaži.
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.