Trodnevni seminar "Rouz Rot", koji Parlamentarna skupština NATO odrzava već tri decenije, danas je počeo u Skupštini Srbije, a predsednik parlamenta Ivica Dačić rekao je da je vojna neutralnost principijelni stav Srbije, te dodao da je 15 godina saradnje u okviru Partnerstva za mir dobar putokaz kuda treba da ide saradnja Srbije i Alijanse
Dačić je rekao da mu je drago da je Beograd četvrti put domaćin seminara "Roz-Rot", u okviru kojeg se još od 1990. godine odvija međuparlamentarna saradnja država članica NATO i partnerskih zemalja, među kojima je i Srbija.
- Smatramo da je ovaj, parlamentarni vid saradnje važan deo naših ukupnih odnosa i da naše učešće u radu Parlamentarne skupštine NATO doprinosi ostvarenju zajedničkih ciljeva i interesa koje proističu iz naše pripadnosti programu Partnerstvo za mir - rekao je Dačić.
Dodao je da se na taj način obeležava 15 godina otkako je Srbija pristupila programu Partnerstvo za mir, a da činjenica da se upravo u Beogradu održava ovakav skup dovoljno govori u prilog kvaliteta tih odnosa i da obe strane mogu biti zadovoljne.
- Članstvom u Partnerstvu za mir Srbija postiže ciljeve i ostvaruje interese zbog kojih je pre 15 godina i pristupila ovom programu - ocenio je Dačić.
Naveo je da je to pre svega snažna opredeljenost Srbije ka očuvanju mira i stabilnosti u ovom delu Evrope, kao i želja da kroz razne vidove saradnje modernizujemo i učinimo još efikasnijim naš odbrambeni sistem.
Posebnu vrednost partnerstva Dačić vidi u učešću srpskih predstavnika u osam međunarodnih mirovnih misija u okviru UN i EU, čime Srbija daje ogroman doprinos svetskom miru.
Istakao je principijelni stav Srbije da sprovodi vojnu neutralnost, što je, kaže, važno kao zakonska obaveza, ali je ujedno i odraz raspoloženja ogromne većine građana, jer pokazuje "duboka osećanja našeg naroda u vezi sa intervencijom NATO protiv naše zemlje pre 22 godine".
- Kao što ni Srbija nema u planu da pristupa članstvu u NATO-savezu, tako ni NATO nema neki ''tajni plan da nas učlani'', kako mi je pre nekoliko godina rekao tadašnji visoki funkcioner NATO - rekao je Dačić i ocenio da je članstvo u Partnerstvu za mir optimalan okvir za saradnju.
- Što se tiče bezbednosnih problema i izazova sa kojima se suočavamo, jasno je da je za Srbiju Kosovo i Metohija pitanje broj jedan i predmet naše najveće pažnje. Iako ulažemo ogromne napore i veliko strpljenje da u okviru dijaloga pod okriljem EU dođemo do obostrano prihvatljivog rešenja koje će na dugi rok doneti mir i stabilnost na ovaj prostor, suočavamo se sa čestim bezbednosnim problemima na području KiM, gde su u prvom redu ugroženi naši sunarodnici - rekao je Dačić.
Naglasio je da je generator stalnih bezbednosnih pretnji isključivo vlada u Prištini, što smo, dodao je, videli i pre samo mesec dana na severu KiM.
Upozorio je da su takve akcije, "praćene stalnim koracima ka formiranju i opremanju nekakvih oružanih snaga tzv. Kosova", direktna pretnja po mir i stabilnost, ne samo na KiM, već u celom regionu.
- Srbija nikada i ni u jednoj prilici nije učinila nijedan korak koji bi predstavljao rizik ili pretnju po bezbednost u regionu, a naročito na području Kosova i Metohije. To što Srbija pokazuje veliko strpljenje i uzdržanost ovim povodom, ne sme da zavara bilo koga da pomisli da je neodlučna u vezi sa zaštitom svog stanovništva na Kosovu i Metohiji - poručio je Dačić.
Naprotiv, istakao je da takav stav pokazuje samo našu snagu i odlučnost da se to pitanje reši isključivo političkim i diplomatskim sredstvima, jer dobro znamo da je to jedini put ka kompromisu i dalje ka trajnom uređenju odnosa Srba i Albanaca.
Dodao je da Srbija očekuje i od misije KFOR da u punoj meri izvršava svoje zadatke i da pravovremeno osujeti svaki pokušaj nasilja i destabilizacije prilika.
- Ovaj aspekt saradnje držimo u samom vrhu zajedničkih ciljeva i interesa - rekao je Dačić i pozivao je sve članice NATO-a, i predstavnike u Parlamentarnoj skupštini, da učine sve da ta važna misija na KiM bude zaista faktor očuvanja stabilnosti i sprečavanja nasilja.
Dačić je dodao da je uveren da period od 15 godina treba da bude dobar putokaz kuda treba da ide saradnja Srbije i Alijanse.
- Potrebni smo jedni drugima, imamo vrlo jasan okvir za brojne zajedničke aktivnosti i saradnju, a što je najvažnije imamo jaku svest o tome da samo zajedno možemo da se odupremo mnogim savremenim izazovima i pretnjama - rekao je Dačić.
Trodnevni seminar Rouz Rot koji Parlamentarna skupština NATO održava već tri decenije, a koji je danas otvoren u Beogradu bio je prilika da predsednica Vlade Ana Brnabić i predsednik parlamenta Ivica Dačić još jednom ukažu na vojnu neutralnost Srbije i na značaj saradnje sa Alijansom u očuvanju stabilnosti ne samo u regionu već i svetu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Trodnevni seminar Rouz Rot koji Parlamentarna skupština NATO održava već tri decenije, a koji je danas otvoren u Beogradu bio je prilika da predsednica Vlade Ana Brnabić i predsednik parlamenta Ivica Dačić još jednom ukažu na vojnu neutralnost Srbije i na značaj saradnje sa Alijansom u očuvanju stabilnosti ne samo u regionu već i svetu.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.