Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je ”državna Reviziona komisija usvojila Generalni projekat brze saobraćajnice od Kraljeva do Novog Pazara što je prvi korak ka izgradnji ovog puta”.
04.03.2023
09:43
Danas kada profesionalni fudbaleri zarađuju milione evra teško je poverovati da se pre skoro devet decenija vodila strasna polemika oko toga da li oni treba da postanu profesionalci ili da ostanu amateri. U višemesečnoj raspravi koja se vodila u beogradskoj štampi većina tadašnjih beogradskih fudbalskih zvezda bila je za to ostanu amateri i da ne primaju novac.
Rasprava je počela kada je objavljeno da je za decembar 1935. godine zakazana Skupština Jugoslovenskog nogometnog saveza koja je trebalo da donese odluku o uvođenju profesionalizma u taj sport. Skupština je morala da se pozabavi tim pitanjem jer se prvi fudbalski transfer u Kraljevini Jugoslaviji već dogodio, doduše u Zagrebu, a ne u Beogradu. Zagrebački igrači Medarić, Kovačević i Pleše potpisali su pristupnice za HAŠK "Građanski" iz Zagreba, a beogradski i zagrebački mediji su pisali o tome da su igrači za prelazak dobili novac i privilegije što je do tada bilo nezamislivo u tadašnjem fudbalu. Pored dnevnica i premija igrači Građanskog dobijali su neto prihoda 30 odsto od prodatih ulaznica. Reagovali su igrači beogradskog BSK koji su od uprave zatražili premije. U pismu upravi naveli su da se premije, na crno, već isplaćuju u jednom drugom beogradskom klubu. Odbijeni su sa obrazloženjem da profesionalizam nije dozvoljen, pa su svi željno iščekivali decembarsku skupštinu Jugoslovenskog nogometnog saveza.
Beogradska štampa je pisala da će skupština Jugoslovenskog nogometnog saveza ukinuti u Statutu reč amater tako da će svi fudbaleri moći da primaju novac. Novinari su želeli da čuju stavove fudbalera dva najpoznatija prestonička kluba "Jugoslavije" i BSK koji su bili i proslavljeni reprezentativci. Slavni Blagoje Moša Marjanović je rekao da se "čudi ljudima koji misle o tim nemogućim stvarima".
"Tu samo treba proračunati pa videti da smo mi daleko još od uvođenja profesionalizma. Samo tim bi koštao najmanje 30 hiljada (prosečna zarada radnika u privredi je tada iznosila 890 dinara), a da ne govorimo o drugim rashodima. Pa, kad danas klubovi jedva izlaze na kraj, šta bi bilo u slučaju uvođenja profesionalizma? Mi nemamo publike pa prema tome ni prihoda da bi mogli ustanoviti profesionalizam", rekao je Moša. On je dodao da "smatra da se nivo futbala ne bi podigao". "Nikad svi sadašnji igrači kao profesionalci ne bi ulazili u okršaje kao što to čine sada kao amateri. Kao profesionalci čuvali bi se što više da bi mogli što duže igrati", govorio je legendarni Moša. I Đorđe Vujadinović zvani Đokica Nosonja bio je protivnik uvođenja profesionalizma, ali je smatrao da je nepravično ne pomagati igrače. "Uvodenju profesionalizma smetaju ne samo materijalne prilike, no i sami igrači. Jer, ako igrač postane profesionalac mora se podvrći specijalnom režimu i odgovarati strogim zahtevima kluba. A kod nas svi igrači imaju i službe, niko se ne bi od njih, verujem, odrekao toga bez nužde da bi postao profesionalac", zabeležena je njegova izjava u novinama. Fudbaler Đorđe Lojančić Loja bio je mišljenja da bi se "kod nas profesionalizam mogao uvesti sa maksimumom tri do četiri kluba". "Ja sam nikad ne bih bio profesionalac, jer futbal igram iz zadovoljstva, a to zadovoljstvo ne bih imao nikad kao profesionalac. Ja sam da ostane stanje ovakvo kakvo je sada”, govorio je popularni Loje. Dobrivoje Zečević Zeka nije bio rad da profesionalizam zaživi smatrajući da u Kraljevini Jugoslaviji "ne bi mogao opstati, pa i kad bi se sada osnovalo nekoliko profesionalnih klubova".
"Oni bi za godinu dana likvidirali. To dolazi otuda što nemamo još dovoljno publike da bi se i na to mislilo. Moje je mišljenje da većina današnjih igrača ne bi htela biti profesionalci. Nivo futbala bi se podigao, ali bi se mogla stvoriti samo dva-tri odlična kluba", smatrao je Zeka.
Bilo je fudbalera koji su se zalagali za profesionalizam kao što je Svetislav Glišović koji je smatrao da bi se mogla osnovati profesionalna liga od deset klubova. "To bi bilo mnogo bolje i za igrače, i za uprave, i za publiku. Ništa se tim ne bi izmenilo, samo što bi se znalo ko je profesionalac a ko nije. Uveren sam da bi se nivo futbala poboljšao. No, i ovako bi se on poboljšao kad bi se više pažnje obratilo igračima", govorio je Glišović. Gustav Lehner poznat i kao Lembika rekao je da bi velike režije koje bi klubovi imali bile smetnja za opstanak profesionalizma. On je smatrao da bi trebalo regulisati odnos igrača sa klubovima "da imaju ugovore gde bi im klub jamčio mesto, a igrač da se obaveže da će ostati u klubu". Lembika je bio etnički Nemac, pa nije ni čudo da je hvalio sportski sistem Nemačke u kojoj se upravo uzdizao Hitlerov nacizam: "Smatram da je nemački sistem najbolji, jer tu se država brine o igračima". Zanimljiv je bio stav Aleksandra Tomaševića, veoma popularnog beogradskog fudbalera tog vremena. On je rekao "da naše prilike ne dozvoljavaju još uvođenje profesionalizma i da nemamo veliki broj posetilaca da bi bilo materijalnih sredstava za održavanje profesionalizma". Novinari su te jeseni 1935. godine pisali o stanju u jugoslovenskom fudbalu. "Gotovo svi igrači složni su u tome da su tereni rđavi, a da bi se popravkom njihovom poboljšao i nivo futbala. Prema tome, stranci su imali pravo kad su svoje poraze pravdali našim rđavim terenima", pisala je beogradska štampa.
Ali samo dva meseca kasnije, posle ovih izjava fudbalera, održana je skupština Jugoslovenskog nogometnog saveza na kojoj je doneta istorijska odluka – u Kraljevinu je uveden profesionalizam u fudbalu. I nisu samo zvezde beogradskih klubova bile protiv te odluke, smatrajući je preuranjenom i neodrživom. Sa njom se nije slagao ni čuveni Boško Simonović alijas Boža Dunster, čovek koji je vodio reprezentaciju na prvom Svetskom prvenstvu u Urugvaju. On je samo koji dan nakon skupštine oštro komentarisao napuštanje amaterizma.
"Likvidirali smo sa jednim zlim stanjem da bi zapali u drugo koje je u osnovi još veće zlo... Prašina u oči bačena je neupućenima. Kad jedan igrač dobija naknadu za put, trening i utakmicu, bez obzira da li je ona ekvivalent izgubljene nadnice, on je profesionalan. Da budemo jasniji. Šta izgubi, recimo, jedan Aresnijević (Milorad) koji je državni činovnik kad u nedelju u Beogradu igra utakmicu? On je državni činovnik koji nedeljom ne radi! Šta gubi jedan Lojančić koji je, inače, student? Treba li mu, valjda, nadoknaditi novčano što nije otišao na predavanje? To su apsurdi".
Kako to obično biva, skoro svi fudbaleri, uključujući i one koji su javno govorili protiv, prihvatili su odluku Skupštine Jugoslovenskog nogometnog saveza i postali su profesionalci. Uvođenjem profesionalizma stvoreni su preduslovi da fudbal postane više od sporta šou-biznis koji prate i oni koje nogomet ne interesuje. Ili kako se to i tada, i sada govorilo "najvažnija sporedna stvar na svetu".
Na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" uskoro će Ministarstvo unutrašnjih poslova postaviti kapije na kojima će se automatski očitavati pasoši, najavio je danas ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i dodao da će to omogućiti brži protok putnika prilikom pasoške kontrole.
Goran Vesić, ministar graševinarstva, saobraćaja i infrastrukture
10.04.2024
17:36
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je ”državna Reviziona komisija usvojila Generalni projekat brze saobraćajnice od Kraljeva do Novog Pazara što je prvi korak ka izgradnji ovog puta”.
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Danka Ilić (2) nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, u dvorištu porodične kuće svoje majke Ivane Ilić, dok se igrala sa starijim bratom. Prema rečima majke, sin je zatražio vodu, pa je ona otišla do automobila, ali kada se vratila Danka više nije bila tamo. Nažalost, potraga za devojčicom za kojom je tragala cela Srbija, ali i Evropa, završena je na tragičan način.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
Košarkaši Panatinaikosa večeras su na svom terenu savladali Makabi iz Tel Aviva sa 95:79 u drugom meču plej-ofa Evrolige i tako izjednačili na 1:1 u seriji.
Zajednički napori planetarnih naučnika sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech), Univerziteta Azurna obala i Jugozapadnog istraživačkog instituta otkrili su nove dokaze koji ukazuju na postojanje neuhvatljive devete planete u Sunčevom sistemu.
Bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu potrebna je pomoć Ukrajine da bi bio izabran za predsednika na izborima u novembru. O tome je u intervjuu za Lenta.ru govorila politikolog, rukovodilac Centra za severnoameričke studije IMEMO RAN Viktorija Žuravljeva .
Kina se sprema za rat sa SAD ne samo na vojnom planu. Narodna banka Kine prodaje obveznice američkog FED i kupuje zlato, često i tajno. Antikineska histerija koja je pokrenuta u Sjedinjenim Državama očigledno je za Peking "kap koja je prelila čašu"!
Velika Britanija šalje lovce "evrofajter" u Poljsku, pišu novinari američkog vojnog časopisa Militari Vač Magazin (MVM). U svom novom članku, autori raspravljaju o tome da li dostavljeni uzorci mogu pružiti elektronsku podršku ukrajinskim kopnenim operacijama.
Kina je lansirala tročlanu posadu na svoju svemirsku stanicu u orbiti u okviru svog ambicioznog programa koji ima za cilj da astronaute postavi na Mesec do 2030. godine. Svemirski brod Šendžou-18 poleteo je iz centra za lansiranje satelita Jiukuan na ivici pustinje Gobi u severozapadnoj Kini na vrhu rakete Long March 2-F.
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.